COSMO bosanski/hrvatski/srpski

Hrvatsku, nakon desetljeća ulaganja u auto-ceste, očekuje desetljeće ulaganja u željezničku infrastrukturu. Plan je da se za izgradnju 750 kilometara novih ili rekonstrukciju starih pruga investira između 3,5 i 5 milijardi eura. No, kako sanirati već napravljenu štetu i vratiti 60 milijuna izgubljenih putnika? Može li se očekivati poboljšanje uvjeta i kada? Direktor HŽ Infrastrukture Ivan Kršić s Majom Marić razgovara o planovima i mogućim problemima. Ivana Zrilić donosi novosti s terena.

Bavarsko a naše? Boris Rabrenović razgovara sa Asmirom Šabićem iz udruženja balkaNet koje u Minhenu promoviše balkansku kulturu i muziku. Od kolege Zorana Stošića saznajemo kakvih novosti ima na muzičkoj sceni Hrvatske. Čućemo i freestyle rep-sučeljavanje hrvatskog premijera Plenkovića i predsednika Milanovića. Ne, oni nisu počeli da se bave muzikom, već je muzičar Alejuandro Buendija prizvao u pomoć veštačku inteligenciju jer ga je zanimalo kako bi taj muzičku duel zvučao. OK. I kako je ispalo?

Saša Bojić i Maja Marić analiziraju industriju lažirane humanosti. O čemu se radi? U kratkim filmovima na internetu često možemo videti kako ljudi „dobrog srca“ spašavaju mladunčad raznih životinja iz zamki, živog blata ili kanalizacije, pa ih odnose kući da ih neguju. Većina korisnika ne može da razazna da je često reč o insceniranim snimcima sa glumcima među kojima ima i profesionalaca. Oprez sa snimcima na kojima se vidi darežljivost ljudi prema beskućnicima ili starim i bolesim osobama!

Šta je pravi buvljak? Gdje ga pronaći? Ko ga je izmislio? U Njemačkoj su buvljaci uspon doživjeli krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina kada je počeo da jača ekološki pokret. Koje su odlike buvljih pijaca u Njemačkoj saznajemo od Filipa Slavkovića? O zakonima buvljaka na jugoistoku Evrope govori pisac Bojan Savić Ostojić. Njegov izvrsni roman "Ništa nije ničije", preveden na njemački, bavi se buvljacima. I životom. U razgovoru s Amirom Kamberom pisac pojašnjava na koji način tačno.

Gdje igra koja reprezentacija? Kako do ulaznica koje su preostale? Kakve su opcije onima koji nisu došli do karata? Kako doći do gradova domaćina, gdje pronaći smještaj i postoje li pravila koja se moraju poštivati? Postoji li sadržaj namijenjen navijačima prije i poslije utakmica? I gdje se umrežiti sa navijačima ako tražimo veću ekipu za druženje u ovim danima. Sve to zna Nenad Kreizer, ali i Željko Bulić, dopredsjednik krovne platforme hrvatskih navijača koji prate nacionalne reprezentacije.

Opozicija u Srbiji je podijeljena. Nakon višednevnih razgovora vlasti i opozicije, predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić je najavila da će 2. juna biti održani beogradski i svi lokalni izbori. Iz koalicije "Srbija protiv nasilja" na izbore izlazi samo šest od devet stranaka, čime se dovode u pitanje i izlaznost i rezultat. Je li podjela zapravo poraz opozicije? Maja Marić o tome razgovara s političkim analitičarom Milošem Bešićem, a Zorka Đukanović pojašnjava što je dovelo do ove situacije.

Uoči minhenskog koncerta majstor sevdalinke Damir Imamović otkriva zbog čega je sevdah pomalo elitna glazba. Nenad Kreizer želi znati zašto onda, unatoč tomu, ovaj žanr još uvijek uživa širu popularnost? Dubioza Kolektiv i Dino Šaran snimili su novu stvar koju nam u redovnom pregledu glazbene scene Bosne i Hercegovine predstavlja reporter Zoran Čatić. Slušamo niz noviteta s prostora jugoistočne Evrope, npr. slovenski pop duo Romachild i crnogorski hard core ženski hip-hop Vibin wit DJ Mono.

Nakon izborne noći je HDZ izišao kao relativni pobjednik. To znači da će mu za sastavljanje vlade trebati koalicijski partner. Sve oči su uprte u Domovinski pokret kojeg vodi odmetnuti HDZ-ovac i gradonačelnik Vukovara Ivan Penava. Skretanje Hrvatske udesno? Je li SDP izgubio na kredibilitetu? Koliko? Nenad Kreizer i Siniša Bogdanić seciraju rezultate parlamentarnih izbora? Kako je glasala hrvatska dijaspora? Višeslav Raos sa Sveučilišta u Beču analizira nove političke konstelacije u Hrvatskoj.

Otkako liječnici tvrde da pletenje korisno utječe na psihofizičko zdravlje, po urbanim centrima niču kafići u kojima stresom pogođeni entuzijasti uživaju u novom hobiju. Podjele koje su do sada vladale nestaju: Pletenjem, heklanjem i tkanjem sada se bave i muškarci. Jedan od njih je i Mateo Čelebić s kojim razgovara Nenad Kreizer. Je li prihvaćeno da se u šokačkoj kulturi muškarci bave ručnim radom? Aida Kožar nas uvodi u povijest veza i pletenja i nalazi veze sa životinjskim svijetom.

U Njemačkoj bicikl sve češće zamjenjuje automobil u svim životnim segmentima. Na ulicama je sve više specijalno opremljenih vozila, na električni pogon, teretni, s prikolicama. Na jugoistoku Europe se bicikl sve više profilira kao prijevozno sredstvo iako je vožnja bicikla često povezana s visokim stupnjem opasnosti. O temi prihvaćenosti bicikla Nenad Kreizer razgovora s voditeljem Biciklopopravljaone u Zagrebu Eugenom Vukovićem, a Filip Slavković objašnjava razlike između vrsta bicikala.

Parlamentarni izbori u Hrvatskoj koji se održavaju ove srijede (17.4.) po mnogo čemu su jedinstveni. Ne samo zbog neuobičajenog dana održavanja usred tjedna, već i zbog toga što je glavni kandidat oporbe predsjednik Zoran Milanović, koji to po Ustavu zapravo ne bi smio biti. Predizborna kampanja, osim međusobnih uvreda i optužbi, sadržajno nije donijela mnogo novog. O izborima u Hrvatskoj, Nenad Kreizer razgovara sa političkim analitičarom Žarkom Puhovskim i našim suradnikom Sinišom Bogdanićem.

Ljudi, kakva Zavrzlama? Bend Divanhana stiže u Njemačku. Gdje, kad i kako? Amir Kamber i pijanista Neven Tunjić divane o rodnoj grudi, tuđini, sevdahu, slobodi i planovima ovog sjajnog bosanskohercegovačkog a svjetskog sastava. Ima li šanse za skori nastup u Čečeniji? Teško. Najnovije muzičke novosti sa scene u Beogradu donosi reporter Uroš Milovanović. Ko je srpski Nile Rodgers? Slušamo svježu muziku. Natali Dizdar objavila novi singl. Kraj programa u Rijeci? Je li dobar Dabbar iz Zagreba?

Pisci iz senke (engl. ghostwriter) zarađuju veliki novac. Na koji način tačno - saznajemo od Saše Bojića. Fenomen pisanja za druge star je praktično koliko i pismenost. Još u antičkoj Grčkoj su dobri besednici sastavljali govore za političare i ljude koji su morali da se brane pred sudom. Danas je gotovo opšteprihvaćeno postojanje „nevidljivih pisaca“ u svetu politike. Nenad Kreizer između ostalog pojašnjava zašto onaj ko se kiti tuđim perjem ipak ne može računati sa velikim pohvalama.

Nesporazumi u komunikaciji nisu rijetki i često dovode do nesuglasica. Pisana komunikacija posebno je osjetljiva, jer ostavlja previše mjesta za tumačenje. Kako onda ostvariti stabilne prijateljske i poslovne kontakte? Kako izbjeći sukom unutar partnerskog odnosa? U doba kada su politička korektnost i svjesnost o mentalnom zdravlju na visokom nivou u društvu - možemo li ostvariti senzibilnu komunikaciju? I kako? O tome Maja Marić razgovara s Aidom Kožar i psihologicom Sandrom Muratović.

Dobra vijest - štrajkovi u njemačkim zračnim lukama ove sezone sve su manje vjerojatni. Gotovo svi tarifni sukobi u zračnom prometu su riješeni i avio prijevoznici su spremni za sve veći broj ljudi koji putuje. Ali više ljudi u zraku znači i veće cijene. Što je novo u zračnom prometu, osim poskupljenja, donose Maja Marić i Nenad Kreizer. Zašto avio promet na Zapadnom Balkanu cvjeta, ali ne i sve zračne kompanije, objašnjava zrakopolovni stručnjak Alen Šćuric.

Danas je u fokusu romska populacija. 8. aprila, na Međunarodni dan Roma. Jelena Đukić-Pejić posetila je niške mahale i saznala kako i od čega ljudi tamo žive i šta država Srbija čini kako bi se njihova situacija popravila. Boris Rabrenovic i Osman Balić, direktor YUROM Centra iz Niša i predsednik Lige Roma razgovaraju o diskriminaciji Roma, rastu desničarskih ideja i odsustvu nove evropske kulturne politike. Jedna od prepreka za bolji položaj je i neorganizovanist romskih organizacija u svetu.

“Rim Tim Tagi Dim”...pjevušimo s našim gostom. Baby Lasagna, pravim imenom Marko Purišić, je uprkos stresnoj situaciji i turnejama pred natjecanje za pjesmu Eurovizije za Korzo dao intervju. Koliko mu se život promjenio, što očekuje u karijeri, što misli o političnosti natjecanja? A Nenad Kreizer danas saznaje od Zorana Stošića i da je glazbena scena u Hrvatskoj pred izbore nabijena politikom te koji novovalni band najviše profitira od te atmosfere. Uz sve to slušamo zajedno i novu glazbu!

Davor Korić u razgovoru s Amirom Kamberom, iznosi manje poznate detalje o prvom susretu i saradnji preminulog Abdulaha Sidrana s Emirom Kusturicom. „Sjećaš li se Doli Bel“! Kako je sve počelo? Sidran potpisuje niz književnih djela od iznimne vrijednosti - reporter Amir Sužanj o tome šta ovog bosanskohercegovačkog autora čini tako posebnim. Po čemu će ga ljudi naročito pamtiti? Kako je za života postao gradska ikona čiji duh još uvijek lebdi iznad Miljacke iako Sarajevo baš i ne voli autoritete?

Bio ili organska hrana nameće se kao logičan izbor kada je zdrava prehrana u pitanju. Ali što "bio" oznaka sa sobom donosi, osim veće cijene? Maja Marić i Nenad Kreizer i raščlanjuju koja hrana može dobiti potrebne certifikate, i znači li bio odmah i zdravije? Suosnivač BioBalkan brenda Hans-Jörg Hummer najbolje zna kako se to razvija organska poljoprivreda na Zapadnom Balkanu i zašto "bio" oznaka ne znači samo da pred sobom imate "dobar ajvar", već i "fer, održiv i ručno izrađen" proizvod.

Europska unija je „principijelno“ otvorila pristupne pregovore sa BiH, iz "geopolitičkih razloga" a ne zbog ispunjavanja nekog od uvjeta EU. Razjedinjene politike BiH vide se i u različitim reakcijama bošnjačkih, srpskih i hrvatskih političara. U takvim uvjetima, "politički šamar" zadao je visoki predstavnik Christian Schmidt, nametnuvši izmjene Izbornog zakona. Političku situaciju analizira Dragan Maksimović, dok prof. Enver Kazaz objašnjava što pristupni pregovori znače za BiH i njene građane.

Hrvatski muzičar, kompozitor i virtuoz na usnoj harmonici Tomislav Goluban u subotu 30. marta nastupa u mestu Starkenberg u Tiringiji. O usnoj harmonici, spoju bluza i hrvatske tradicionalne muzike, Zagorju i novom albumu (FOLKAJ 2) Tomislav Goluban razgovora sa Borisom Rabrenovićem. Od kolege Zorana Ćatića saznajemo kakvih novosti ima na muzičkoj sceni Bosne i Hercegovine. Pripremili smo i dobru muziku. Između ostalog, slušamo stvar Poskočna, koju su zajedno snimili sastavi MRFY i Laibach.

Njemačku je posljednjih mjeseci zapljusnuo val štrajkova. Zbilja najdjelotvornije sredstvo za borbu za radnička prava? Štrajkaju liječnici, sigurnosno osoblje na aerodromima, kabinsko osoblje u zrakoplovima a o štrajku strojovođa da i ne govorimo. Koja su prava radnika? Tko smije štrajkati i tko plaća plaću za vrijeme izostanka s radnog mjesta. Nenad Kreizer razgovara s predstavnicom Njemačkog saveza sindikata, Šejlom Vojić. Od kolege Saše Bojića saznajemo više o tradiciji štrajka u Njemačkoj.

I pčele vole život u gradu! Europske metropole poput Berlina, Pariza i Beča u svojim brojnim parkovima, ali i na krovovima zgrada i muzeja nude pčelama velik broj raznolikih staništa. Košnice se pod nadzorom pčelara postavljaju diljem urbanih farmi, krovova i zelenih površina. Što moramo znati o urbanom pčelarstvu Maja Marić saznaje od Miljena Bobića, pčelara iz Bonna i Bijeljine. Nenad Kreizer objašnjava što o tome kaže EU direktiva i s kojim izazovima se susreću pčelari u Njemačkoj danas.

U Srbiji je obilježeno 25 godina od početka bombardiranja tadašnje SR Jugoslavije od strane NATO saveza. Maja Marić saznaje zašto se i dalje ne zna točan broj žrtava, materijalne štete i zašto pravni spor o ovoj vojnoj akciji nije završen. Aleksandar Timofejev izvještava o tome kako se obilježava četvrt stoljeća od početka bombardiranja, a povjesničar Milivoj Bešlin, objašnjava sve što se događalo u pozadini ovog događaja i kako politika sjećanja utječe na današnje stanje.

Kako se povezati s kreativcima, institucijama, agentima i agenticama u kulturnoj i muzičkoj industriji na jugoistoku Evrope? Amir Kamber razgovara s Jovanom Cokom Stanković iz ekipe koja stoji iza velike Kontakt konferencije u Beogradu. Reporter Uroš Milovanović donosi novosti sa scene u Srbiji. Naravno, kao uvijek petkom, slušamo muzičke novitete, među njima nešto svježe od Divanhane i Esme Numanović iz Bosne i Hercegovine. A tu je i Ida Prester iz Hrvatske sa prvim samostalnim albumom.

Kroz čitavu istoriju, policije su nastojale da spreče zločine na osnovu informacija koje su sakupljane dugo i akribično. No, danas je veštačka inteligencija sposobna da obradi neverovatnu količinu informacija koje ljudi nisu u stanju ni da primete, ni da obrade, u kratkom vremenu. Saša Bojić o tome nalazimo li se na pragu „presretanja“ zločina za koje nismo ni znali da se pripremaju. Nenad Kreizer razlaže gde su počeci ovakvog pristupa borbe protiv kriminala. Precrime metoda nije od juče?

Danas (20.3.) je međunarodni Dan sreće. Ali znamo li što sreća uopće je? Put do formalne definicije se ispostavio kao prava komplikacija jer razgovaramo o osjećaju koji bi svi trebali prepoznati kada ga osjete. Ali pošto na njega utječe velik broj čimbenika, od kojh je svaki individualan, čini se da nam za definiciju uvijek nešto malo fali. Kao i za sreću. A o tome je li sreća “opće blagostanje”, Maja Marić razgovara s Aidom Kožar i psihologicom Tijanom Debelić.

Novi zakon o državljanstvu osigurava lakši pristup njemačkoj putovnici, a najveća novost je ta da se budući državljani njemačke ubuduće neće morati odricati svog dosadašnjeg državljanstva. Što sve donosi novi zakon i koje rasprave su pratile njegovo prihvaćanje u Bundestagu, o tomu govorimo između ostalog i s odvjetnicom Anđelkom Husnjak iz Münchena. Imamo i ekskluzivne informacije iz gradske uprave Kölna, o tome kako bi proces stjecanja njemačkog državljanstva u budućnosti mogao izgledati.

Predsjednik Republike Hrvatske, Zoran Milanović, najavljuje da namjerava izaći na parlamentarne izbore kao premijerski kandidat ispred SDP-a. Molim? Smije li uopće? Kako? Ustavni sud drži da predsjednik republike načelno ne smije sudjelovati u političkim aktivnostima nijedne političke stranke. Što to znači za Milanovića, predstojeće izbore, ali i građane. Maja Marić razgovara s političkim analitičarem Jaroslavom Pecnikom. A Siniša Bogdanić donosi pozadinu nove političke zavrzlame u Hrvatskoj.

Berlinski projekt Ambasada okuplja umjetnike iz zemalja bivše Jugoslavije koji djeluju u njemačkoj metropoli. Nenad Kreizer razgovara s jednom od osnivačica - Jelenom Vukmanović. Što je cilj projekta? Od Zorana Stošića u pregledu scenskih zbivanja iz Zagreba saznajemo kakvih je skandala bilo na ovogodišnjem odabiru hrvatskog predstavnika za pjesmu Eurovizije. Slušamo mnogo nove glazbe, između ostalog i eurovizijske predstavnike Hrvatske (Baby Lasagna), Srbije (Teya Dora) i Slovenije (Raiven).

Jeste li znali da razni strip junaci koje obožavaju fanovi diljem svijeta nastaju u Hrvatskoj? Deadpool, Silver Surfer, Daredevil i Punisher. Kako to da u Hrvatskoj živi i radi niz vrhunskih strip autora? Jedan od njih je i Dalibor Talajić. On u razgovoru s Majom Marić objašnjava kako se postaje dio čuvene Marvel obitelji. U čemu je tajna? Što savjetuje današnjim klincima? Petra Švarc predstavlja i druge autore. Kako to da su stasali baš u Hrvatskoj? Zašto su se svi odlučili baš za superheroje?

Desetljećima se u Njemačkoj raspredao mit o postojanju tzv. "YU Mafije" koja je upletena u najteže kriminalne radnje, između ostalog i pljačku riznice Kelnske katedrale. Kriminalne jugoslavenske skupine su povezivane i s ubojstvima političkih emigranata. No koliko ima istine u tim pričama a koliko je pojam "YU mafije" plod medijskog izvještavanja. Nenad Kreizer razgovara s novinarom i istraživačem Željkom Peratovićem. Više o organiziranom kriminalu u Njemačkoj saznajemo od Filipa Slavkovića.

Pojam siromaštva posebno u državi sa snažnim socijalnim sustavom igra važnu ulogu. No nije uvijek lako razumjeti što je to siromaštvo i kako se ono kategorizira. U posljednje vrijeme sve se više ukazuje ne samo na porast siromaštva nego i na sve veće razlike između bogatih i siromašnih. O tome tko sve slovi kao siromašan i kako stalna briga za materijalnim opstankom može utjecati na razvoj djece i mladih, razgovaramo između ostalog i s tajnikom Caritasa za Hrvatsku Zvonkom Ercegom.

Njemačka i EU su ponovno intenzivirale proces približavanja zemalja Balkana Europskoj uniji. To se posebice odnosi na Bosnu u Hercegovinu koju su posljednjih tjedana posjetili brojni EU diplomati. Povod je iščekivanje zelenog svjetla Vijeća Europske unije za otvaranje pregovora između BiH i EU-a krajem mjeseca. Kakvi su izgledi da BiH otvori pregovore o punopravnom članstvu, o tomu razgovaramo između ostalog i s Harisom Plakalom, glavnim tajnikom Europskog pokreta za Bosnu i Hercegovinu.

Slovenački rok sastav Joker Out je na velikoj evropskoj turneji u okviru koje će u martu održati i nekoliko koncerata u Nemačkoj – Berlin, Lajpcig, Hamburg, Keln i Minhen. Ljubiteljima Evrovizije je taj bend dobro poznat jer su prošle godine u Liverpulu predstavljali Sloveniju. Boris Rabrenović razgovara sa pevačem Bojanom Cvjetićaninom, a od sarajevskog kolege Zorana Ćatića saznajemo šta je novo na muzičkoj sceni Bosne i Hercegovine. Kao i uvek, pripremili smo dobru muziku!

Može li jeziku nedostajati djetinjstvo? Nakon odrastanja i gorkog stasavanja u Bosni i Hercegovini, Velibor Čolić je svoju spisateljsku karijeru izgradio u Francuskoj. Međutim, roman koji predstavljamo ipak je napisao na maternjem jeziku: „Autoportreti s damama“. Zašto? O čemu se u knjizi tačno radi? Amir Kamber razgovara s Čolićem o jeziku, ratu, damama, egzilu, literaturi i još koječemu. A naš književni kritičar Davor Korić iz svog ugla predstavlja autora čije djelo toplo preporučujemo.

Niti jedna druga stranka u Njemačkoj trenutno ne doživljava toliko nasilja, mržnje i odbacivanja poput stranke Zeleni. Zbog čega? Maja Marić i Aida Kožar razgovaraju o izazovima s kojima se susreće politička ekologija u Njemačkoj, ali i u zemljama Zapadnog Balkana. Zašto je Hrvatska u boljoj poziciji od ostalih? Vedran Horvat, direktor Instituta za političku ekologiju u Zagrebu, o razlozima zbog kojih „eko izazove“ ne bi trebali smatrati luksuzom. Tko je na potezu – političari ili birači?

Neuobičajeno niske cijene, brendirana roba, super ponuda. Ako ste na to naletjeli na internetu, treba vam biti - sumnjivo. Jer velika šansa je da je stranica lažna. Kako ih prepoznati i kako izbjeći prijevaru? IT-stručnjak Ivan Voras s Majom Marić objašnjava na što treba obratiti pažnju, gdje provjeriti informacije i što učiniti ako smo već nasamareni. Nenad Kreizer govori o Zakonu o digitalnim uslugama kojim EU želi donijeti veću transparentnost i sigurnost za korisnike digitalnih usluga.

Predsjednik Crne Gore i potpredsjednik Pokreta Evropa sad, Jakov Milatović, podnio je ostavku na sve stranačke funkcije. Iako odluka nije iznenadila mnoge analitičare, ipak sa sobom povlači mnoga pitanja – hoće li predsjednik sada formirati novu stranku, može li premijer sam voditi Crnu Goru ka EU, otvara li ova situacija vrata proruskoj koaliciji i što se krije iza posjete Milorada Dodika Podgorici? Odgovore donosi Maja Marić s kolegicom Vesnom Rajković i analitičarem Zoranom Radulovićem.

Kako to da muzičari koji su odrasli u Njemačkoj toliko gore za ex-yu-rock i novi val? Upoznajemo Danijela Bubića iz sastava Krašh koji uskoro nastupa u Düsseldorfu. Šta je i kako zvuči njihova njemačko-balkanska rapsodija? Zanimljive novosti sa scene u Srbiji donosi Uroš Milovanović. Voditelj Amir Kamber predstavlja niz muzičkih noviteta, među njima i jednu "ljubavno-antiratno-nogometnu" pjesmu u izvedbi benda Justin's Johnson iz Splita. Šta nam Rambo Amadeus pjesmom „Lažem kad zinem“ želi reći?

U Nemačkoj se bliži legalizacija kanabisa. Vlada namerava da u doglednoj budućnosti odobri građanima da puše marihuanu i to, ako hoće, i na javnim mestima. Biće moguć i uzgoj - pod uslovom da količina biljaka ne prelazi tačno utvrđene granice. Nemačka vlada je imala uzore za svoj postupak, a u ovoj epizodi Saša Bojić i Nenad Kreizer upoređuju kako izgleda odnos prema kanabisu u više svetskih zemalja, kao i regionu, te šta je tačno – upotreba u medicinske svrhe.

Stil je vječan, kažu, samo koji? A moda bi uvijek trebala biti nova zabavna. Pritom, iza mode stoji ogromna industrija, sve češće slušamo o onečišćenju, megalomaniji, površnosti i trendovima koji su, navodno, previše kratki. Svoje viđenje o tome je li moda zaista isprazna i što trendovi govore o društvu i nama donosi Samir Duratović, dizajner iz Düsseldorfa. Maja Marić i Aida Kožar govore o tome što stil čini vječnim i kako se second hand moda odlično uklapa u taj koncept. Kakav stil? Koja moda?

Europska središnja banka bilježi povećan broj lažnih novčanica eura u opticaju. Falsificiraju se ne samo novčanice nego i kovanice. Pojava lažnih novčanica naročito se osjeti u vrijeme turističke sezone, što na svojoj koži osjete turističke zemlje Hrvatska i Crna Gora gdje je euro glavno platežno sredstvo. Kako prepoznati lažne eure i kako postupiti ako se nađemo u posjedu lažnog novca? O tomu Nenad Kreizer razgovara između ostalih i s Tihomirom Mavričekom iz Hrvatske narodne banke.

Doktori u Hrvatskoj čine čuda uprkos oskudnim uslovima.Razdvajanje sijamskih bliznakinja, (re)transplantacija srca, jedinstveni i revolucionarni zahvati koji se do sada nisu radili nigde u svetu. Koleginica Petra Švarc nam predstavlja uspehe lekara, a jednom od njih, prof. Dinku Vidoviću u Kelnu će biti uručena nagrada za uspešno rešen najizazovniji i najzahtevniji hirurški slučaj u svetu. U razgovoru sa Borisom Rabrenovićem, prof. Vidović objašnjava i koje kvalitete mora da ima vrhunski hirurg.

Šta je sve na programu ovogodišnjeg izdanja filmskog festivala Berlinale? Ima li filmova iz zemalja regije? Koje velike filmske zvezde su prošetale crvenih tepihom? Koliko političke teme dominiraju ove godine, s obzirom da Berlinale slovi kao „najpolitičkiji“ od svih velikih filmskih festivala? Sve to i još više Boris Rabrenović saznaje od našeg reportera Nenada Kreizera, a od kolege Zorana Stošića iz Zagreba čućemo kakvih novosti ima na muzičkoj sceni Hrvatske. Pripremili smo i dobru muziku!

Maternji jezik, to jest, jezik na kojem se odrasta, uvek je u prednosti nad svakim kasnije naučenim jezikom. To važi i u slučaju da neko dete odrasta sa dva maternja jezika. Ni na jednom drugom, naknadno naučenom, mogućnosti izražavanja neće biti toliko bogate kao na jeziku ili jezicima sa kojima se poniče. Saša Bojić duboko zaranja u temu. Govore li delfini maternjim delfinskim jezikom? Svet „maternjeg podjezika“, dakle žargona, nam približava Maja Marić. Kako se u Slavonskom Brodu kaže „baba“?

Postoji li pravda, makar u umjetnosti? Zašto fotografije, filmski i tonski snimci mogu biti tako važni, ali i opasni? Amir Kamber razgovara s rediteljkom Kumjanom Novakovom o njenom dokumentarcu „Silence of reason“. Film utemeljen na svjedočenjima žena koje su silovane u Foči za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini biće prikazan u Muzeju moderne umjetnosti u New Yorku. Uskoro, vjerovatno i u Njemačkoj. Aida Kožar pojašnjava pozadinu i rasvjetljava vezu između dokumenta i političke umjetnosti.

Što je femicid? Radi li se o teškom ubojstvu ili privatnoj tragediji koja je eskalirala? I zašto mu je potreban odvojen zakonski okvir - ako je ubojstvo ionako dio Kaznenog zakona? Kolega Nenad Kreizer objašnjava terminologiju i njemačku realnost vezanu uz nasilje nad ženama. Aktivistkinja za ženska prava Sanja Sarnavka razgovara o zakonskim pomacima, ali i problemima na terenu koji neće biti riješeni dok ne bude razumijevanja za sistematsko zlostavljanje koje stoji u pozadini ovakvih zločina.

Sjeverna Makedonija se priprema za predsjedničke i parlamentarne izbore. Prijelazna vlada, čiji je zadatak pripremiti i održati fer i transparentne izbore, za premijera je postavila Talata Džaferija. Iako njegovo ime nije novo u makedonskoj politici, ipak se radi o presedanu, jer je Džaferi prvi etnički Albanac na toj poziciji. Što to znači za Sjevernu Makedoniju, objašnjava profesor sociologije Đorđi Tonovski, dok Marija Divitarova donosi presjek reakcija na tu odluku.

Nenad Kreizer razgovara s vokalnim umjetnikom Božom Vrećom koji ovog mjeseca dolazi u Köln gdje će održati svoj, za sad, jedini njemački koncert. Zašto je sevdalinka popularna u svim dijelovima bivše Jugoslavije, čak i mnogo šire, što se za druge žanrove narodne glazbe ne bi moglo reći? Iz Sarajeva se javlja reporter Zoran Ćatić i donosi novosti sa scene u Bosni i Hercegovini. Slušamo novu glazbu, Fani Solomun (Varaždin) i "Metak" kao i sastav BruhUuhu (Zenica) s pjesmom “Možda su i možda ne".

Ruski napad na Ukrajinu promijenio je vojno-obrambene strategije zemalja u Europi. Pored dodatnog naoružavanja, sve češće se počelo govoriti i u vraćanju obveze služenja vojnog roka koja je u mnogim zemljama Europe ukinuta posljednjih desetljeća. Društva su oko ovog pitanja vrlo podijeljena a društvenom raspravom na ovu temu se bave Nenad Kreizer i Saša Bojić a vojni analitičar Marinko Ogorec govori o tome zašto je modernim vojskama usprkos tehnologiji potrebno ljudstvo na terenu.

Gospodarski potencijal digitalnih nomada, tj. osoba koji veći dio svog radnog života provode tamo gdje drugi obično putuju na odmor, otkrile su i turističke zemlje Sredozemlja. Nenad Kreizer i Filip Slavković pojašnjavaju što je i tko je zapravo digitalni nomad? Opet neki trend za razmažene milenijalce-influensere? Po čemu se ovaj fenomen razlikuje od rada od kuće? O tome kako Crna Gora pokušava iskoristiti ovaj trend razgovaramo s Michaelom Baderom, stručnjakom za turizam s bazom u Crnoj Gori.

Oporba u Srbiji se niti gotovo dva mjeseca nakon parlamentarnih izbora ne miri s rezultatima i traži ponavljanje izbora, ali uz demokratske standarde. Pritisak na vlast u Beogradu se povećava i iz EU. Europski parlament je izdao rezoluciju kojom se traži istraga o izborima u Srbiji. Hoće li to umanjiti rejting srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića kod europskih partnera, o tome razgovaramo u ovom izdanju podcasta, između ostalog i s Vladimirom Međakom iz Europskog pokreta u Srbiji.

Ovo je doba godine kada se u mnogim dijelovima Europe i svijeta održavaju pokladne svečanosti koje još znamo kao karneval ili maškare. Forma ovih slavlja je različita ali im korijeni uvijek leže u pretkršćanskom razdoblju i ritualima tjeranja zime i pozdravljanja proljeća. No karneval u međuvremenu ima i političku i ekonomsku dimenziju, a o svemu tomu govorimo u ovom izdanju podcasta, između ostalog i s Aleksandrom Repedžićem, etnologom iz Beograda i stručnjakom za pokladne običaje.

Nadahnuta istoimenom komedijom, crnogorska Who See Klapa objavila je novi singl "Živi i zdravi". Dejan Dedović (Dedduh) član ovog popularnog hip-hop dvojca, u razgovoru s Amirom Kamberom priča kako je nastao novi album pod nazivom "Kako jeste i kako je moglo". Slušamo svježu muziku iz Regije, npr. istarsku grupu Fit koja silazi "do Rijeke“. Novosti sa scene iz Beograda donosi reporter Uroš Milovanović. Jeste li čuli da se Konstrakti ove godine opet ide na Eurosong? Nek' je živa i zdrava!

Sve više jača pokret „čišćenja“ duše i tela od – „pametnih telefona“. Sve je više onih koji priznaju da su previše zavisni od te spravice. Ona je veliko iskušenje, jer, pored nesumnjivo korisnih funkcija, pruža i mogućnost da zadovoljimo najniži vid potrebe za zabavom. Da nam pred očima titraju slike koje nas zapravo ne zanimaju, ali imaju hipnotički efekat. Saša Bojić i Nenad Kreizer pitaju: Da li ste i vi u panici kad zaboravite mobilni? Zašto to ne mora biti tako i kako pobediti zavisnost?

Česti izostanci, mijenjanje učitelja i strah od loših ocjena stvaraju školsku klimu u kojoj djeca i mladi ne mogu napredovati kako bi trebali. Osim kašnjenja u gradivu povećava se i stres. To sve češće vidimo u njemačkim školama. Maja Marić i Aida Kožar razgovaraju o nedostatku kadra u školama i mogućim mjerama vlade dok Viktorija Jurić Mousa, učiteljica, objašnjava suštinu problema s kojim se susreću svi oni koji se odluče za karijeru nastavnika. A što je sa zemljama Zapadnog Balkana?

Pristup pornografiji nikad nije bio lakši, odraslima, ali i djeci. Zato se ove godine Dan sigurnijeg interneta obilježava pod motom "Razgovarajmo o pornografiji". I to u svrhu bolje informiranosti, lakše zaštite djece i mladih od neželjenog sadržaja, ali i manipulacije i eksploatacije. Maja Marić i Filip Slavković znaju kako biti sigurniji na internetu. Katarina Jonev, stručnjakinja za online sigurnost, zna kako kontrolirati online sadržaj i kako ne ugroziti sigurnost vlastite djece.

Hrvatsko društvo se mijenja. Gubitak velikog broja radnika koji su odselili u zemlje EU, nadoknađuje se useljavanjem stranaca. Koliko je stranih radnika u Hrvatskoj? Odakle dolaze, jesu li baš svi došli legalno i u kakvim uvjetima žive? Maja Marić i Siniša Bogdanić istražili su postoji li plan za integraciju stranaca. Petar Rosandić, aktivist iz organizacije SOS Balkanroute daje odgovore na pitanja što strani radnici imaju zajedničko s ilegalnim migrantima koji prolaze „balkanskom rutom“.

Jedan od najuspešnijih bendova sa prostora bivše Jugoslavije, S.A.R.S., nastupa u Minhenu (2.2.) i Frankfurtu (3.2.). Boris Rabrenović se druži sa frontmenom Žarkom Kovačevićem, koji, izmedju ostalog, govori o tome šta za njega znači „Buđav lebac“ i sa kakvim osećajem nakon 15 godina izvodi taj veliki hit. Zoran Stošić analizira domet hrvatskih muzičkih dinastija. Pripremili smo i novu muziku, npr. Gazorpazorp iz Beograda („Dišemo zajedno“) i Donkey Hot iz Zagreba („Mama, s razlogom se brineš“).

Amir Kamber razgovara s Ivanom Bodrožić o smislu poezije, matematici proze, klasičnom feminizmu, ali i o starom Vukovaru. Šta je prva asocijacija na rodni grad? Književni stručnjak Davor Korić pisanje istaknute književnice iz Hrvatske stavlja u širi kontekst i predstavlja zbirku poezije "Usijavanje“. O kakvoj knjizi je riječ? Mi ovaj put preporučujemo Bodrožić, no, koje tekstove Ivana Bodrožić predlaže nama? Nastavljamo tradiciju, početkom svakog mjeseca se bavimo literaturom - i životom u njoj.

Njemačka politička scena se mijenja. Poznate političke ličnosti osnivaju nove stranke. Šta planira Savez Sahra Wagenkecht (BSW)? Ko stoji iza Unije vrijednosti (Werteunion)? Je li doseljenička stranka DAVA (Demokratska alijansa za različitost i progres) produžena ruka turskog predsjednika Erdoğana? Amir Kamber i Filip Slavković analiziraju promjene u stranačkom sistemu. Do sada su se nove stranke u Njemačkoj dugo borile za ozbiljan politički utjecaj. Zašto bi ovaj put moglo biti sve drugačije?

Pritisak uspjeha, pretjerani zahtjevi roditelja, sukobi između učitelja i učenika, psihički problemi, pa čak i nasilje – sve je to svakodnevica velikog broja djece školske dobi. Pomoć u rješavanju tih problema traži se kod školskog psihologa. Aida Kožar i Maja Marić razgovaraju o tome koliko se ulaže u mentalno zdravlje mladih, kako u Njemačkoj, tako i u zemljama regije. Psihologica Katarina Stojanović Kostić govori o odnosu djece i psihologa, te o tome kada treba potražiti stručnu pomoć.

Kako je moguće da nakon više od 14 godina od čuvene presude Sejdić-Finci u Strazburu Bosna i Hercegovina još uvek nema izmene Izbornog zakona? Šta najveća manjkavost sadašnjeg modela provođenja izbora? O kakvim se sve modelima raspravlja? Može li visoki predstavnik međunarodne zajednice Kristijan Šmit da nametne izmena Izbornog zakona? O tome razgovoramo sa našim dopisnikom iz Sarajeva Amirom Sužnjem i pravnim stručnjakom i nekadašnjim članom Centralne izborne komisije BiH Vehidom Šehićem.

Nenad Kreizer razgovara s kolegom Sašom Bojićem o tome koliko je Eurovizija u sjeni politike. Njeni organizatori tvrde da su apolitični i tako obrazlažu odbijanje zahtjeva iz Finske da se Izraelu ove godine zabrani nastup. Je li ESC zbilja samo zabava i glazba bez politike? Osim toga od Zorana Čatića iz Sarajeva saznajemo čime se to glazbenici ugrijavaju u najdepresivnijem od svih mjeseci. Slušamo i novu glazbu s jugoistoka Europe, između ostalog i izlet Ede Majke u crnogorske hip-hop vode.

Njemačka vlada je nedavno predstavila strategiju prehrane koja bi trebala pridonijeti da se što više građana hrani zdravije. Predviđeno je i manje hrane u otpadu kao i sve jače okretanje organskoj prehrani. No, postavlja se pitanje može li država uopće promijeniti prehrambene navike građana? Kako? Saša Bojić predstavlja i analizira strateški dokument: „Dobra prehrana za Njemačku“. Nenad Kreizer razgovara s nutricionisticom iz Banja Luke, Draganom Lošić, o tome što je to zapravo zdrava prehrana?

Trauma je svaki bolni doživljaj ili iskustvo koje izaziva neke trajne posljedice. Često se govori o traumama koje izazivaju ratovi. Nenad Kreizer objašnjava što je to PTSP i kako ga prepoznati. Selma Baćevac, poznata i kao Balkanmama therapy, odgovara na pitanje postoji li nešto što se zove kolektivna trauma na Balkanu. Zašto je mjesto porijekla toliko važno? Ova psihoterapeutkinja uskoro stiže na gostovanje u Njemačku gdje će predstaviti svoj terapijski koncept, namijenjen balkanskoj publici.

Njemačka je u šoku nakon sastanka krajnje desnice na kojem su sudjelovali i predstavnici AfD-a, ali i konzervativnog krila CDU-a i na kojem se raspravljalo o protjerivanju stranaca. Protiv AfD-a je posljednjih tjedana stotine tisuća građana izišlo na ulice kako bi podiglo glas protiv ekstremizma. No kako se odnositi prema stranci koja uživa podršku preko 20 posto građana? O tomu u ovom izdanju podcasta razgovaramo sa zagrebačkim politologom i stručnjakom za europsku desnicu Tihomirom Cipekom.

Od 1. februara na Kosovu će jedina valuta za gotovinske i platne transakcije biti evro. Tu uredbu donela je Centralna banka Kosova, pozivajući se na zakone i Ustav Kosova. U srpskim sredinama na Kosovu do sada se koristio i dinar (RSD). Službeni Beograd je već najavio da će se svim silama boriti protiv te odluke. O izazovima koje bi ona mogla da ima za preduzetnike i stanovnike, Nenad Kreizer razgovara sa našom dopisnicom iz Prištine Violetom Oroši i sa direktorom radija KiM Isakom Vorgučićem.

Amir Kamber razgovara s vrhunskom kompozitorkom Aleksandrom Vrebalov o njenom gostovanju u Njemačkoj. Vrebalov potpisuje muziku za balet "Poljubac za cijeli svijet" čija premijera se ovog vikenda održava u Njemačkoj operi na Rajni Düsseldorfu. O kakvom poljupcu je tačno riječ? Svraćamo do Beograda i Uroša Milovanovića po najnovije novosti sa scene u Srbiji. Slušamo dobru i svježu muziku, recimo, tu su Kids from the sky iz Hrvatske kao i srceparajuća saradnja Ane Stanić s Matijom Dedićem.

Birokratija je reč koja ima negativan prizvuk. A ne bi trebalo da bude tako. Bez birokratije ne bi bilo moguće normalno funkcionisanje društva. S druge strane, Nemačka spada u zemlje sa gigantskom birokratijom. Saša Bojić je - baš kao i njegova koleginica Maja Marić - mnogo puta osetio na sopstvenoj koži moć nemačke birokratije. I zato Vas upoznaje sa njenim korenima koje je usadila pruska kraljevina, sa njenom istorijom i merama koje država danas sprovodi da bi birokratiju učinila efikasnijjom.

Kako napredujete s ciljevima i odlukama u novoj godini? Manje alkohola? To za mnoge nije jednostavno jer njime slave, tuguju i opuštaju se. Mjesec dana bez "kapljice"? S tim u vezi u Njemačkoj i Regiji pojavila se inicijativa tzv. trijezni siječanj ili januar o kojoj danas razgovaraju Maja Marić i Filip Slavković. Piju li Europljani zaista mnogo više nego ostali? Koliko se pije u Hrvatskoj, Srbiji i BiH? Kome pomaže trijezni mjesec? Kako uopće pristupiti alkoholu zna psihologica Tijana Debelić.

Tik tak kuca sat. Protok vremena je neminovan. O fenomenu prolaznosti iz njemačke i drugih zanimljivih perspektiva razmišljaju i razgovaraju Amir Kamber i Aida Kožar. Zbog čega je važno biti koncentriran na sadašnji trenutak? Kako izbjeći strah? Šta kažu nauka i religija? Isplati li se sanjati san o vječnosti? Upoznajemo Milivoja Kostića iz Novog Sada koji originalno tematizira prolaznost, naime, putem ulične 3D umjetnosti koju baš i treba da opere kiša, pokriju snijeg, ruzmarin i šaš. Zašto?

Pred obeležavanje velikog jubileja pitamo se - šta je to što Olimpijadu iz 1984. čini tako posebnom? Kako se Sarajlije i ostali bivši Jugosloveni danas sećaju tog vremena? Zašto je Vučko jedina maskota koja je preživela jednu Olimpijadu? Može li Sarajevo još jednom osetiti čari organizacije jednog takvog sportskog događaja? Na koji način će biti obeležena 40. godišnjica te zimske bajke? O tome Boris Rabrenović razgovara sa kolegom Amirom Sužnjem i sportskim novinarom Darkom Đerićem iz Sarajeva.

Kako se kaže muzička šetnja na starogrčkom? Boris Rabrenović se druži sa istarskom etno-jazz pevačicom, kompozitorkom i flautistkinjom Tamarom Obrovac koja trenutno završava novi album Apoxyomenos recomposed. Zašto Obrovac peva na starogrčkom? Otkud saradnja sa italijanskim pijanistom Stefanom Bataljom? Nakon božićnih pesama od kolege Zorana Stošića saznajemo kakvih neprazničnih novosti ima na muzičkoj sceni u Hrvatskoj. Slušamo dobru muziku, između ostalog, novi Romachild i Psihomodopop!

Još prošle godine je veštačka inteligencija bila čudo kojem smo kao korisnici prilazili gotovo sa strahopoštovanjem. Jezički modeli kao što je ChatGPT bili su nešto nesvakidašnje fascinantno. Sa faze upoznavanja vrlo brzo prelazimo na fazu masovnog korišćenja. Verovatno ćemo se njome uskoro služiti svakodnevno a da to više gotovo ni ne primećujemo. Saša Bojić Vas informiše o najvažnijim trendovima a Nenad Kreizer pojašnjava pravne okvire (EU) koji bi trebali regulisati veštačku inteligenciju.

Hrvatska je nakon dvadeset godina dobila novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama. Ali zašto je ovaj zakon zanimljiv i nama "običnim" građanima? Zato što nema više ograđivanja i naplaćivanja plaža ili divlje gradnje duž obale. Uvode se posebni redari koji će paziti na pomorsko dobro, a koncesije ne mogu biti dulje od 5 godina. Jedni zakon hvale, drugi mu zamjeraju nedorečenosti. Maja Marić detaljnije o svemu u razgovorima s Ivanom Zrilić i Goranom Ražnjevićem, predsjednikom Uprave Ilirija.

Građanima Kosova više nisu potrebne vize kako bi otputovali u neku od zemalja Šengen zone, vozila sa kosovskim tablicama smiju voziti po Srbiji bez nalijepnica, a potpisan je i sporazum o plaćanju struje na sjeveru Kosova. O razlozima zašto je Kosovo na viznu liberalizaciju čekalo 12 godina, zašto su kosovski Srbi jedini koji ju ne mogu koristiti i što to znači za odnos Srbije i Kosova, Maja Marić razgovara s Violetom Oroši i direktorom nevladine organizacije Casa, Miodragom Marinkovićem.

Ne stišavaju se reakcije srpske opozicije koja tvrdi da su izbori održani 17. decembra 2023 pokradeni. Studenti, inicijativa ProGlas i članovi koalicije Srbija protiv nasilja nakon praznika nastavljaju sa protestima. Aleksandar Timofejev i Maja Marić razgovaraju o tome mogu li prigovori opozicije dovesti do ponovljenih izbora. Zoran Gavrilović, direktor Biroa za društvena istraživanja, objašnjava koje iduće korake treba planirati opozicija i zašto moraju gledati u smjeru Brisela.

Na koje svirke planirati ići 2024. godine? Na koje biste išli kada biste znali ko, gdje i kad? Pronašli smo nekoliko važnih termina, naravno, za ljude koji se zanimaju za muziku s prostora jugoistočne Evrope. Amir Kamber i Darko Vlahović prezentiraju prvu verziju našeg koncertnog kalendara za novu godinu. Iz Sarajeva se javlja Zoka Ćatić sa scenskim novostima u BiH. Slušamo svježu muziku, Urban & 4, Božu Vreću, Djecu i novi Autopark. Tvoj Korzo, tvoja muzika, tvoj koncertni kompas za Njemačku.

Cijenjena autorica iz Skoplja analizira muške potpetice i bujne frizure globalnih populista. Šta spaja Trumpa, Wildersa i Johnsona? U razgovoru s Amirom Kamberom, Rumena Bužarovska predstavlja svoju zbirku kratkih priča „Moj muž“. Zašto su njene priče toliko zanimljive, kako za same čitaoce, tako i za književne kritičare? Više o društveno angažiranoj spisateljici saznajemo od Davora Korića, koji čita i interpretira jedan odlomak iz knjige koja je u Njemačkoj objavljena pod naslovom "Mein Mann".

Pomama je tako velika da čak ni oni kojima su stvarno potrebne ne mogu doći do njih. I sve je više falsifikata. Ozempic je važan lijek koji dijabetičarima treba olakšati život. U međuvremenu je postao poznatiji kao sredstvo za skidanje kila. Kako to? Koriste ga, navodno, Elon Musk i Kim Kardashian. Šta su popratne pojave? Odgovore Nenadu Kreizeru daje Zelija Velija-Ašimi, dijabetologinja iz Sarajeva. Filip Slavković istražuje da li recept za Ozempic pokriva njemačko zdravstveno osiguranje?

Pizza, hamburger, kebap - koliko nas je danas imalo nešto od toga za ručak? Brza hrana je praktična, jeftina a ukusna. Ali da li je zaista toliko nezdrava? Izaziva li ovisnost? Maja Marić i Nenad Kreizer o razlici izraza "fast food" i "junk food". I kako to da zemlje Regije imaju veću stopu gojaznih? Dr. Aida Filipović Hadžiomeragić iz Zavoda za javno zdravstvo BiH, govori o akciji u suradnji s UNICEF-om koja pomaže da djeca, ali i roditelji, nauče kako da brza hrana ne bude i prvi izbor.

Amira Medunjanin, Bajaga, Ida Prester, Zdravko Čolić, Konstrakta, Tamara Obrovac, Damir Imamović...Ovogodišnji popis gostiju je zaista impresivan. Teško ih je sve i prebrojati, ali želeli smo da se prihvatimo tog posla kako bismo pokazali svu raskoš naših Korzo šetnji petkom. U ovom specijalnom izdanju Boris Rabrenovic podseća na zanimljiva druženja i pušta mnogo dobro muzike. Danas od kolege Uroša Milovanovića iz Beograda saznajemo i su koja izdanja i izvođači obeležili 2023. godinu u Srbiji.

Godina nam je jedna od glavnih mera za sve. Slavimo godišnjice svega: rođendane, venčanja, razvode...Prelaz iz jedne godine u drugu je nešto posebno! Nova je novi početak. Svet je dočekuje u raznim bojama, kulturama, tradicijama, običajima, sujeverju. Saša Bojić i Darko Vlahović o razlikama ali i sličnostima. O osećaju čarolije i zajedništva koji povezuje ljude u globalnu proslavu nade. Naši reporteri prenose lične doživljaje. Kako vi slavite, koji vam je doček najsnažnije u sećanju i zašto?

Vašu omiljenu knjigu, na vašem jeziku čitaju poznati glumci ili sami autori. Možda vam čudno zvuči, ali to je moguće. Zahvaljujući aplikaciji „Book&Zvook“ iz Hrvatske koja je namenjena svima koji govore ili razumeju hrvatski, bosanski, srpski ili crnogorski. O tom zanimljivom literarnom projektu više će nam reći naš književni kritičar Davor Korić, a razgovoramo i sa novinarkom Ljubicom Letinić koja je, zajedno sa Lenom Deban, dramskom ton-producentkinjom, tu aplikaciju pokrenula.

Okosnica kultnih nadrealista, umjetnik, producent, Zenit Djozić potpisuje scenarij za doček Nove 2024. godine u Sarajevu. O čemu se radi? Više o novogodišnjoj „Sarajevskoj priči“ u razgovoru s Amirom Kamberom. Gdje je Đipalo Junuz? Treba li nam neki novi „Hepek“? Iz Zagreba se javlja reporter Zoran Stošić i podvlači crtu ispod muzičke 2023. godine u Hrvatskoj. Slušamo pregršt muzičkih noviteta, tu su Natali Dizdar iz Hrvatske, Despot Tomić iz BiH i Lepša Brena iz Srbije! Tvoj Korzo, tvoja priča.

Noćni vozovi sa kolima za spavanje su na poslednjem prelomu dva veka u Evropi pali gotovo u zaborav. Onda je nastupilo vreme nove ekološke svesti i povratka noćnih vozova. Evropska kola za spavanje i danas imaju ležaje okrenute popreko u odnosu na smer vožnje, baš kao i „kola sa ležajima“ i „kola za spavanje“. U čemu je razlika? Da li je Nemačka železnica (DB) spremna za novo doba noćnih vozova? Tragom tih i drugih pitanja je u ovoj epizodi pošao Saša Bojić kojem se pridružio i Filip Slavković.

Koje stvari bi većina ljudi brže-bolje spasila iz kuće koja gori? Što bi ponijeli sa sobom kada bi se možda odlučili iz Hrvatske preseliti u Njemačku? Morena Oštarić Ravelico, iz Berlina, u razgovoru s Majom Marić dijeli svoje iskustvo. Kakvi su njeni osobni motivi za minimalistički način življenja? Aida Kožar objašnjava i tumači pozadinu globalnog minimalističkog pokreta. Derek Sivers, jedan od svjetski najpoznatijih minimalista, također nešto poručuje - ekskluzivno za naš podcast.

Nova godina, nova pravila, novi zakoni i nova poskupljenja. Maja Marić i Filip Slavković objašnjavaju što se sve mijenja u Njemačkoj, od socijalnih davanja, preko poreza i energije pa sve do povećanja minimalne satnice. Konzultantica za digitalni marketing, Dragana Pačanin Sajkov, donosi drugačiju vrstu promjena - trendove koji se očekuju na društvenim mrežama i što morate znati ako dio posla obavljate preko njih. Pogotovo ako ste mali poduzetnici.

Preliminarni podaci pokazuju dobar rezultat dvije najveće grupacije. Prva, s najviše osvojenih glasova, okupljena je oko Srpske napredne stranke i predsjednika Aleksandra Vučića. Druga je ujedinjena građanska opozicija Srbija protiv nasilja. Međutim, tko je pobijedio na izborima u Beogradu? Fantomski glasovi nekih sasvim trećih? Maja Marić s analitičarem Draganom Popovićem propituje legitimitet izbora. Zorka Djukanović objašnjava kakav je raspored političkih snaga što je najveće iznenađenje.

Hrvatska javnost se svako malo šokira kada netko od izvođača turbo folka napuni sportske dvorane. Kako je to moguće? Hrvatski građani ne vole takvu glazbu? Nenad Kreizer od direktorice Hrvatske diskografske udruge, Maje Vidmar Klarić, saznaje što se doista sluša. Zoran Ćatić u svom redovnom izvještaju iz Sarajeva otkriva koja je tajna veza Milana Mladenovića i glavnog grada BiH. Predstavljamo niz glazbenih noviteta, među njima Milana Kosanovića koji Pleše sam i nešto sasvim novo od z++.

Najnovija PISA-studija je uzburkala duhove u zemljama koje su „loše prošle“. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) je u međunarodnim razmerama pokrenula ovu studiju 2000. godine. Izvorni cilj je da se ispita koliko su znanja i umeća 15-godišnjih učenika upotrebljiva – u privredi. Shodno tome, znanja učenika su proglašena za „ljudski kapital“. Nenad Kreizer o tome kako su prošli Njemačka i zapadni Balkan. S detaljima i manama cijelog koncepta PISA studije Vas upoznaje Saša Bojić.

Na vrhu liste najtraženijih zanimanja u Njemačkoj su vozači teretnih vozila. Nedostaje ih oko 70.000. Zbog mukotrpnog života šofera malo je izgledno da će se to promijeniti. Duga čekanja na granicama, odsustva od kuće i loše plaće su samo neki od problema. Nenad Kreizer upitao se kako izgleda dan jednog vozača kamiona na evropskim drumovima? To zna Ervin Ćosović Munišević. Postoji li povezanost vozača iz bivše Jugoslavije na putu? Kolegica Aida Kožar je proučila što potresa branšu u Njemačkoj.

Ove godine su se opet slavlja, ručkovi s obitelji ili piće s prijateljima vratili u restorane. Iako je inflacija donijela malo veći račun na stol, užitak je ostao isti. Ali to bi se uskoro moglo promijenit jer od iduće godine dolaze novi troškovi - točnije, veći PDV. Gastronomija nikada nije bila lagan posao. Hoće li sada postati ipak pretežak za neke, zna ugostitelj Mate Pavlović. Nenad Kreizer i Maja Marić donose kako će ovo poskupljenje i manjak radnika utjecati na branšu.

Novi izbori u Srbiji održavaju se nedjelju, 17. decembra. Je li Srbija, kako navode njemački mediji, spremna na politički zaokret? Atmosferu i procjene o mogućim rezultatima izbora donosi naša suradnica iz Beograda Zorka Djukanović. Korupcija, kriminal i pritisci na glasače i dalje su glavna tema. Iz prve ruke dobivamo i analizu Raše Nedeljkova, direktora organizacije civilnog društva CRTA, s kojim razgovaramo o agresivnosti kampanje, kupljenim glasovima i inertnosti institucija da reagiraju.

Muzičarka i aktivistkinja Ida Prester pokrenula je kampanju protiv nasilja nad ženama. Kampanji su se priključile brojne poznate ličnosti iz zemalja regije i upravo se viralno širi na svim mrežama. Kako je ona zamišljena, da li već daje neke rezultate? Da li su institucije zakazale? Ili možda svi mi? Kako je nastala njena pesma „Štit“? To i mnogo više reći će nam Ida Prester. Osim toga, Boris Rabrenovic saznaje kakvih novosti ima na muzičkoj sceni Srbije. Pripremili smo i dobru muziku!

Svjetionici su masivni objekti nautičke signalizacije koji "donose svjetlo" kada je najpotrebnije. Oni su i pjesnička metafora za nadu, ali su i idealna turistička lokacija za bijeg od svakodnevice. Koliko svjetionika ima Hrvatska, pod čijom su nadležnošću i možete li zaista prenoćiti u jednom, donose Maja Marić i Ivana Zrilić. Prof. Jurica Gašpar priča o tome kako je inspiraciju za svoju monografiju "Legende svjetla" pronašao upravo odrastajući - na svjetionicima.

Nuklearna energija koja se koristi u mirnodopske svrhe je korisna, ali i opasna. Radioaktivni materijali ne prestaju da zrače hiljadama godina. Havarije nuklearnih elektrana su moguće, radioaktivne materije ostaju doveka. Saša Bojić nas vodi kroz istoriju najvećih havarija i posledica. Zašto je Nemačka zaključila da je opasnost korišćenja nuklearnih elektrana veća od koristi i „pogasila“ sve svoje nuklearke - dok se u okolnim zemljama kuju planovi za izgradnju novih, prenosi Nenad Kreizer.