N1 BiH

Jedan od naših najuspješnijh glumaca srednje generacije, sa prilično impresivnom internacionalnom karijerom, gost je podcasta "Jedan sat".Film Sevap/Mitzvah Sabine Varjače u kojem igra bio je razmatran za prestižnog Oscara za kratkometražni film, a Hasković ne krije koliko je počastvovan. Iza njega su brojne saradnje sa velikim međunarodnim glumcima za koje kaže da su u pravilu skromni ljudi, uloge koje su iziskivale i fizičku i mentalnu transformaciju, a on sav taj dosadašnji uspjeh pripisuje kontinuiranom radu na sebi. Šta to tačno znači u njegovom slučaju? Koliko na stabilnost utječu religioznost i skladna porodica? Zašto ne pristaje da šuti o tragedijama koje potresaju svijet ,poput one koja se trenutno dešava u Gazi?

Almas Smajlović gost je N1 podcasta Jedan sat

Ona je zaštitno lice BIHAMK-a, svakodnevno nam se obraća putem malih ekrana informišući nas o stanju na cestama, ljudi je zovu, susreću na ulici, traže pomoć, ali i neobične savjete. Bisera Hašimbegović, koordinatorica Informacionog centra BIHAMK-a i magistrica komunikologije je gošća novog izdanja podcasta "Jedan sat".Izuzev brojnih anegdota koje se odvijaju na pozivnom centru kuće za koju dugi niz godina radi, priča nam i o nekoj drugoj strani sebe. O ženi iz Sandžaka, koja je došla sa 16 godina u Sarajevo i kojoj rodno mjesto sve više nedostaje, o čuvenom animozitetu Sarajlija prema njenim zemljacima, o tome da li je žena nužno sama ako je neudata i bez djece, fascinantnoj ljubavi prema sportu i dobroj zabavi.

Magistar primijenjene meteorologije i klimatologije, najpoznatiji meteorolog u BiH, Nedim Sladić gost je novog izdanja podcasta “Jedan sat”.Otkriva nam vraća li se nakon magisterija u Veliku Britaniju, priča koliko mu je ta zemlja prijala, te kako je stekao prijatelje za cijeli život, objašnjava neke pojedinosti svoje struke, koja je sva traženija u raznim industrijama u svijetu.Saznajte i koja je aplikacija najbolja za prognozu, kako danas gleda na vlastite uspjehe unatoč teškim okolnostima odrastanja, koje je podrazumijevalo mnogo vršnjačkog nasilja, izazivanja i ismijavanja. Danas se i sam smije na brojne viceve koji uključuju njegov lik i djelo.

Gost novog izdanja podcasta je Mladen Jeličić Troko.U ovo praznično vrijeme u goste nam dolazi omiljeni Djed Mraz - Mladen Jeličić Troko. On je glumac, zabavljač, voditelj ili, kako voli reći, znatiželjan čovjek koji je obilježio brojna djetinjstva. Mnogi će ga nazvati i kultnim Sarajlijom, a on će sebe Bosancem.Kako se radovati praznicima i Djed Mrazu u okolnostima u kojima živimo? Je li humor posljednja oaza Bosanaca i Hercegovaca? Kako otac živi i gdje nalazi snagu nakon kćerkine smrti?

Novogodišnji podcast "Jedan sat" sa glumicom Aidom Bukva.Karijeru su joj obilježile humoristične uloge. Smatra li usljed toga sebe komičarkom? Koliko su takve uloge prepreka za one “ozbiljne”?S obzirom da slovi za osobu s kojom se može razgovarati o svemu, iako se ne pojavljuje često u medijima, iskoristili smo priliku da otvorimo brojne teme u novogodišnjoj noći sa bh. glumicom Aidom Bukva, koja će skupa sa Zenitom Đozićem biti voditeljica centralnog dočeka 2024. u Sarajevu.

U novom izdanju podcasta Jedan sat sa nama je plesač, pisac, bloger, a po zvanju ustvari sanitarni inspektor Josip Milanović, koji je svojom prvom knjigom Gromoglasni šapat oduševio čitatelje i osvojio još mnogo pratilaca na društvenim mrežama.Na Badnje večer razgovaramo o običajima njegove porodice, tome šta mu religija predstavlja u životu, kojim ritualima i poklonima se raduje, te njegovom susretu sa papa Franjom koji mu se lično izvinio jer protokol nije dozvoljavao da naprave selfie.Naše teme su i vršnjačko nasilje, njegov odnos sa brojnim pratiocima na profilu Pisoj, koji ga vrlo često kontaktiraju za savjet, iako on ističe da nije stručnjak i uvijek da preporuku da se ljudi obrate i psiholozima.

Uoči velikog solističkog koncerta u sarajevskom Domu mladih sa nama su Nedžad Merdžanović - Nećko i Hamdija Salihbegović - Hamo. Šta za njih simbolizira povratak na kultno mjesto, mjesto gdje su počeli karijeru, a na kojem su zadnji put svirali prije dugih devet godina? Da li su se ikada pokajali što su ostali dosljedni svojoj muzičkoj viziji i bend Konvoj nisu komercijalizirali? Mora li komercijalizacija muzike nužno biti i odricanje od kvaliteta?Njihova obrada pjesme "Sarajevo" kultnog benda EKV prilika je i za razgovor o gradu u kojem žive, koji su branili tokom opsade, kada su nastale neke od njihovih najboljih pjesama.

Na Međunarodni dan ljudskih prava sa Igorom Ličinom i Halisom Skopljak iz Misije OSCE u BiH razgovaramo o tome šta zapravo podrazumijevaju osnovna prava i slobode, gdje prestaje sloboda izražavanja, a počinje govor mržnje, šta pokazuje OSCE-ov Monitor mržnje, te kakvo je stanje u domaćem pravosuđu. Otvaramo i problematiku novih zakona u Republici Srpskoj poput tzv. Zakona o kleveti ili onog o "stranim agentima" i pitamo kako će OSCE u BiH biti angažiran u praćenju njjihove implementacije.

Pjer Žalica koji kao reditelj, koautor, scenarista i/ili producent potpisuje neke od naših najvećih filmova poput "Gori vata", "Kod amidže Idriza", "Savršeni Krug"...među onim je filmskim radnicima koji su se obratili vlastima sa zahtjevom za smjenu prvog čovjeka Upravnog odbora Fonda za kinematografiju Sarajevo Antonija Beusa.U našem razgovoru otvaramo pitanja koja mu zamjeraju, ali i putujemo kroz karijeru jednog reditelja, koji je to kasno postao insprisan filmom “Lovac na jelene” i “Sjećaš li se Dolly Bell?”. Osvrnut ćemo se i na detalje iz Žalicinog privatnog života poput borbe sa kilogramima koju je izvojevao izgubivši njih 60.

Francuski vitez, dobitnik sarajevske Šestoaprilske nagrade, ali prije svega umjetnik, svjedok i hroničar vremena, Milomir Kovačević Strašni, strašno dobar čovjek ,sa nama je u podcastu Jedan sat.Iako se njegovo ime često veže za fotografiju iz ratnog perioda, u njegovom gradu koji do kraja opsade nije napustio, Strašni je dokumentovao brojne teme u brojnim dijelovima svijeta. Miljenko Jergović reći će da 80ih ono što Strašni nije fotografisao zapravo nije ni postojalo, nije se dogodilo. Znaju ga svi, umjetnici, građani, djeca, borci, a i vole, jer on nije nimalo strašan čovjek, samo je strašno dobar fotograf. Fotograf, kojem je sloboda oduvijek bila najvažnija, iako je biti van sistema podrazumijevalo konstantnu borbu i neizvjesnost.U svoje Sarajevo je ovaj put došao sa izložbom Vidi – okvir nije granica, kojom daje glas osobama sa poteškoćama i psihičkim smetnjama. Ponovo nevidljivo čini vidljivim, što je nama odličan povod za razgovor sa ovim fascinantnim umjetnikom, koji i dan danas bira isključivo analognu fotografiju.

U novom izdanju podcasta Jedan sat razgovaramo o razvoju karijere, poslovima budućnosti i onim koja će ostati u prošlosti. Zašto je važno planirati karijeru i imati jasne ciljeve, koja je razlika između karijere i posla, te koliko često savremeni čovjek mijenja zanimanje, a šta će donijeti budućnost i dodatni razvoj tehnologije, sa naglaskom na umjetnu inteligenciju?Sa nama je akademik Refik Šećibović, koji za sebe voli reći da se bavi budućnošću i reformom obrazovanja, a nama poručuje da nas tehnologija ne treba plašiti i da moramo živjeti s njom. Otkriva nam i da će jedno od najtraženijih zanimanja budućnosti biti nostalgičar. A šta bi to tačno bilo saznajte u našem podcastu.

Sarajevo će od 8. do 11. novembra biti domaćin Jazz Festa, a prva noć rezervisana je za "Večer sa Damirom Imamovićem". Bosanskohercegovački muzičar, autor i izvođač sevdaha, u ovoj posebnoj noći predstaviće svoj hvaljeni i nagrađivani album "The world and all that it holds", nastao kao soundtrack za istoimeni roman Aleksandra Hemona i izdat za prestižnu američku kuću Smithsonian Folkways.O nastupu koji će uz njega iznijeti dva velika ansambla, novim saradanjama koje tom prilikom na sceni najavljuje, ulozi sevdaha u procesu emancipacije, svijesti o njemu kao dijelu identiteta Bosanaca i Hercegovaca, ali i aktivizmu, ljubavi dva muškarca, Muslimana i Židova, koju roman i album pripovijedaju, Damir Imamović, nagrađivani umjetnik okićen titulom Najbolji u Evropi po izboru britanskog magazina Songlines, govori u novom izdanju našeg podcasta.

TV voditeljica Selma Krifica već neko vrijeme nas oduševljava svojim humorom na društvenim mrežama. Zahvaljujući svojoj neposrednosti, otvorenosti, spremnosti da se šali na vlastiti račun stekla je veliki broj pratitelja, pristalica i onih koji joj kažu da im uljepšava dane. O svemu otvoreno uz puno smijeha, ali i suza, govori u Jednom satu. Saznajte kako je nedostatke pretvorila u prednost, kako se izborila sa zadirkivanjem vršnjaka, zašto toliko voli raditi sa djecom, koliko zarađuje na online platformama,ckako izlazi na kraj sa uvrijedljivim komentarima, ko je zapravo šef u njenoj kući, te s kakvim se problemima u praksi susreću korpulentne osobe. I pripremite se za dobru zabavu.

U mjesecu oktobru, koji je posvećen borbi protiv raka dojke, najčešćeg malignog oboljenja kod žena, sa nama je dr. Una Delić, specijalizirana za rano otkrivanje i dijagnostiku karcinoma dojke. Mlada, a iskusna, educirana širom svijeta, ova doktorica jedna je od miljenica pacijentica, jer im izuzev stručnosti pruža drugačiji pristup kako bi otklonila nelagodu i strah, česte razloge izbjegavanja pregleda. Doktorica Delić odgovara na sva važna pitanja o raku dojke, pojašnjava zašto je ovo tema za cijelo društvo, a ne isključivo problem oboljelih žena, zašto se naša zemlja razlikuje u pristupu od većine ostalih, može li ljekar biti imun na stres i tugu koju izaziva saopštavanje teških dijagnoza.Govori nam i o svojim životnim navikama, koje podrazumijevaju dosta sporta i boravka u prirodi, što je zasigurno dio prevencije svakog oboljenja.

U novom izdanju podcasta "Jedan sat" sa nama je bh. hip hop muzičar, jedan od začetnika ove scene u našoj zemlji, Adnan Hamidović Frenkie, koji je svoje fanove iznenadio albumom "Dunya" jer donosi žanrovski zaokret - reggae zvuk sa religijskim i spiritualnim obilježjima.Album je zapravo i svojevrsna ispovijest, simbol ličnog sazrijevanja i propitivanja, odlika zapažanja i spoznaja koja su se autoru dogodila u proteklom periodu. Dok su jedni reagovali negativno na “novog Frenkiea”, “Dunya” mu je donijela i neke nove poklonike, spremnije da čuju ovakav zvuk i teme.Upravo o vlastitom putu do “Dunye” govori nam Frenkie u ovom izdanju podcasta. Od odluke da prestane konzumirati alkohol, prilagođavanja na drugačije okolnosti i reakcija društva, koje je ponekad i nemilosrdno, do iskustva koje mu je donijelo obavljanje umre. Razgovaramo i o roditeljstvu, pobjedničkoj formaciji Frenkie, Kontra, Indigo, ali i onoj sa Edom Maajkom, koja se raspala.

U novom izdanju podcasta Jedan sat sa nama je doajen bh. novinarstva, jedno od najprepoznatljivijih radijskih i TV lica u našoj zemlji Rinko Golubović.Iako službeno u penziji, nikad u potpunosti ne odmara, angažujući se na različitim projektima koji često uključuju i rad sa mladima. Dok on njih može naučiti mnogo, čemu oni uče njega? Treba li nove generacije i nova vremena suviše kritički promatrati, šta su nam zapravo donijele nove tehnologije i nove generacije? Kako bi njegov posao izgledao 7o-ih, 80-ih prošlog vijeka da smo na raspolaganju imali internet, društvene mreže i sve danas dostupne alate? O bliskom susretu sa smrću, ljubavi prema kvizovima, nesuđenom arhitekti koji je postao novinar, a završio geografiju, razgovaramo u novoj epizodi.

Sa nama su ovog puta Čika Gagara i Stihomir Klepić iz Helem Nejse umjetničkog kolektiva, nakon što izbacili dugoočekivanu novu epizodu omiljenog crtića "BBBB".Za ovaj serijal tvrde da je najduhovitiji od svih serija koje su u posljednje vrijeme režirali naši autori, a tim tvrdnjama bi u prilog mogle ići impresivne brojke pregleda. Impresivan je i broj ljudi koje danas okuplja ovaj kolektiv, pa će se našaliti i da su postali konglomerat.Najavili su i potpuno nove projekte, osvrnuli se na aktuelnu vlast, pomalo i fudbal i opet nas nasmijali do suza.

Za jedne hrabra, britka i odlučna, za druge sporna i problematična, a za sebe?Rodi li se žena sa hrabrošću da govori glasno i u sridu ili joj godine, obrazovanje, znanje i status donesu odvažnost i kuraž da se suprotstavi nametnutim socijalnim normama i govori ono što misli? Kako funkcionira glasna žena u muškom svijetu? Ima li nade za društvo koje naziva psihijatrijom otvorenog tipa pitamo danas ekonomisticu Svetlanu Cenić.Naše teme su i ekonomska i medijska (ne)pismenost, putovanja na kojima se uvijek zapita zašto i u BiH ne može biti tako, te sve prisutnije nasilje u našoj zemlji.

Novu sezonu podcasta Jedan sat počinjemo u Mostaru, rodnom gradu naše najbolje plivačice Lane Pudar i razgovaramo sa njenim ocem, fudbalskim menadžerom i trenerom i bivšim golmanom Veleža Veliborom Pudarom.Lana je zlatom i srebrom u Izraelu ponovo obradovala naciju, a njen otac ne krije ponos što Lana više nije poznata kao Velina kćerka nego on kao Lanin tata.Koliko roditeljskog angažmana stoji iza šampionke, koji su izazovi odgajanja jedne zlatne djevojke, jesu li ikada htjeli odustati?

Gost N1 podcasta Jedan sat je Mirza Ćatibušić, glumac i direktor Narodnog pozorišta Tuzla.Na pitanje da li je animozitet između Sarajeva i Tuzle mit ili istina naš gost poručuje vlastima da je jedini problem što 120 km između ova dva grada, usljed loše infrastrukture, prelazimo satima i da zavrnu rukave, te konačno naprave adekvatnu cestovnu poveznicu.Razgovarali smo o ljepotama Tuzle i njene Panonike, pozorištu, ali i fudbalu, kojeg mladi direktor i glumac pasionirano prati.

Najbolja na svijetu svih vremena, rukometašica Svetlana Ceca Kitić gošća je specijalnog izdanja podcasta Jedan sat, koji smo snimali u njenoj rodnoj Tuzli.Pitali smo je o razlozima zbog kojih je sve češće u svom gradu, rukometnim uspjesima, fantastičnoj karijeri, usponima i padovima, ljubavima i brakovima.Rekla nam je da se unatoč svemu ni zbog čega ne kaje, da bi sve ponovila i da i dalje vjeruje u ljubav.

Gost N1 podcasta Jedan sat je muzičar Mugdim Avdić Henda.Njegovo ime ponajviše vežemo za muzičko stvaralaštvo tokom ratnih godina, аli on je karijeru počeo deceniju ranije izbacivši nekoliko nezaboravnih hitova.No, ipak nije imao ambicije postati zvijezda, odustajao je od koncerata i “furao svoj film”. Zbog toga danas kaže da je u odnosu na to koliko je ulagao u popularnost i karijeru on danas najveća muzička zvijezda.Njegov ga je film često vodio i u daleku Ameriku, gdje se okušao i kao vozač kamiona. Tokom vožnje je, kaže, smislio neke od najboljih pjesama.

Gošća N1 podcasta jedan sat je Amra Džeko.

Upoznali smo je kao strastvenu aktivisticu u borbi za zaštitu rijeka. Borbi, koja je rezultirala zabranom gradnje mini hidroelektrana u Federaciji Bosne i Hercegovine. No, ona osjećaj za pravdu i pravičnost već dugo nosi u sebi, vjerujući u revolucionarne promjene i u životu i u ljubavi. Iz te vjere nastao je i projekat "Moja kosa, tvoja kosa" koji je ona inicirala. Koliko su aktivističke borbe teške, šta je ovom društvu jedna žena aktivistica, šta smo naučili iz zabrane gradnje mHe, može li se političkim elitama ipak stati u kraj, kako odbraniti aktivizam od napada i optužbi za plaćeništvo?Sve ovo pitamo Lejlu Kusturicu, aktivisticu i direktoricu Fondacije “Atelje za društvene promjene” u N1 podcastu Jedan sat.

Šta je zapravo održivost u turizmu i kakvi su svjetski trendovi? Razumije li BiH taj koncept i gdje smo na putu uspostave održivog turizma? -Kako zaštititi destinacije i kulturno naslijeđe od prekomjerne "upotrebe" te napraviti dobrobit za sve?O uspostavi HUB-a za održivost u turizmu, a u okviru projekta EU4BusinessRecovery, koji finansira EU i Vlada Njemačke, razgovaramo sa Thierry Joubertom, Holanđaninom koji se već dugo osjeća kao Bosanac i koji govori sa pozicije direktora Green Visionsa, te sa Erminom Smajlovićem, ekspertom za turizam iz Njemačke razvojne agencije GIZ.U ovom razgovoru šetamo Bosnom i Hercegovinom i otkrivamo lokacije na kojima možete uživati sami ili sa porodicom, analiziramo turističke trendove, te objašnjavamo zašto održivost u turizmu nije utopija nego neophodnost kojoj se svijet okreće.

Jedan od osnivača legendarnih "Nadrealista" i pokreta "New primitives", nekadašnji bubnjar Zabranjenog pušenja, humorista, producent ili jednostavno popularni Zena, punog imena Zenit Đozić, sa nama je u novom izdanju podcasta "Jedan sat".Kako je doživio “rat statusima” druga i bivšeg druga Seje Sexona i Neleta Karajlića, vjeruje li u teoriju Damira Markovine da su u Neletu dva nepomirljiva čovjeka, da li je pokretu “New primitives” ikad uzvraćeno ono što je Sarajevu dao, te kako bi ga uopće definirao samo su neke od naših tema.

U novom izdanju podcasta Jedan sat pričamo pozitivnu i inspirativnu priču direktora IT kompanije ZiP Tech Emira Pirića.Kao beba je došao u SOS selo, vječno zahvalan SOS mami Fikreti i kompletnom timu koji mu je omogućio sretno i bezbrižno odrastanje. Iako je u jednom trenutku izgledalo kao da će ga život zadržati na fudbalskom terenu, on je sve preokrenuo i postao IT stručnjak. Napravio je i korak više i postao poduzetnik, vlasnik kompanije kojem je san upošljavati što više naših mladih ljudi, stvoriti ambijent da ostanu u BiH i, naravno, pomoći svom SOS selu.Upoznajte ovog mladog čovjeka i uvjerite se da su čuda moguća.

Gost N1 podcasta Jedan sat je Alija Aginčić, specijalista rekonstruktivne, plastične i estetske hirurgije.Estetski zahvati postali su dio svakodnevice, no kako znati kada stati i kako pravog doktora odabrati? Jedan od najboljih u ovoj oblasti svakako je prim.dr. Alija Aginčić, specijalista rekonstruktivne, plastične i estetske hiturgije i jedan od osnovača Naše male klinike.Koje su opasnosti od odabira pogrešnog doktora, jesmo li pretjerali sa zahvatima, kako se gubi predstava o vlastitom izgledu i prelaze granice, jesmo li žrtve terora mladosti, koji su najpopularniji, a koji najbizarniji zahtjevi pacijenata pred njim, te kada im mora reći Ne! govori nam dr. Aginčić u novom izdanju podcasta Jedan sat.

Nakon beogradske tragedije u kojoj je dijete ubilo djecu i jednu odraslu osobu milion je pitanja, a odgovora malo.Da li je uopće moguće dati jedan razlog za ovakvu tragediju? Koji sve faktori utječu na agresivnost djece, kako je moguće ne primijetiti da dijete sprema masovno ubistvo, zašto je sve više onih koji veličaju dijete ubicu, te prijeti li na opasnost od omasovljavanja ovakvih i sličnih zločina, pogotovo zbog činjenice da je Srbiju dva dana nakon jednog horora zatekao drugi – onaj u Mladenovcu?Idemo li na put bez povratka ili još uvijek postoji nada da oporavimo društvo?Sa nama u novom izdanju podcasta Jedan sat diplomirana psihologinja i porodična i sistemska terapeutkinja Tanja Tankosić Girt.

Dario Terzić, Mostarac, doktor komunikologije, čije je polje ekspertize kromatika ili boja u komunikaciji, gost je novog izdanja podcasta Jedan sat. Postoje li omražene boje, da li je crvena boja univerzalno boja ljubavi, kojim bojama provociramo, kojim uvjeravamo? U kojoj mjeri je značenje boja mijenjano kroz historiju, koliko je ovisno o društvenom kontekstu, šta je za Zapad plavo, a šta za Istok?Poslušajte i čime je rezultuirao “kromatski snimak” predstavnika bošnjačkog, srpskog i hrvatskog korpusa u Bosni i Hercegovini, kao dio Terzićevog doktorskog rada, te kojim bojama su najčešće obojeni Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Milorad Dodik.

Dragan Vikić gost je N1 podcasta Jedan sat.Sasvim otvoreno govori o ratnim danima, smjeni unatoč podvizima, oprostu, saznanju da je nepravedno optužen za ratne zločine, te koliko je snage trebalo da se suoči sa još jednom nametnutom bitkom i da je na kraju dobije.Podijelio je sa nama i utiske iz punog BKC-a u kojem je premijerno prikazan dokumentarni film Arijane Saračević Helać o njemu, dok je sala uzvikivala njegovo ime.Komandant Vikić govori i o nekadašnjem Sarajevu, Sarajevu kakvo je sanjao, Sarajevu danas i odnosu vlasti prema zaslužnim, prema stručnim, prema herojima.

Damir Ovčina, pisac velikog romana "Kad sam bio hodža", koji je silovito prodro do čitatelja, kako temom o ratnim užasima na sarajevskoj Grbavici, tako i specifičnim jezikom koji izostavlja glagole, sa nama je u novom izdanju podcasta Jedan sat.On je čovjek koji i dalje vjeruje u književnost, ubijeđen da ona može uljuditi svijet. Kako joj to do sada nije pošlo za rukom? Imaju li pisci i njihova riječ nekadašnji utjecaj, zvjezdani status i obožavatelje? Kako je obrazovni sistem đacima ogadio čitanje? I matematiku? I biologiju? I je li moguće da bilo šta što dođe u školski sistem nema tendenciju da postane svoja suprotnost?Kad ti je prvijenac tako silovit, je li to sreća ili ti? Mora li se o zločinima pisati na poseban način? Možemo li samo kroz književnost razumijeti ono što nismo iskusili?Brojna su pitanja za, kako ga je nazvao Miljenko Jergović, velikog pisca.

Jasminka Šipka gošća je N1 podcasta Jedan sat.

Jedan od najpoznatijih regionalnih tekstopisaca Fahrudin Pecikoza Peca vratio se svom izvornom poslu nakon pauze tokom koronavirusa, no da li je onom dodatnom, poslu političara, zauvijek rekao zbogom?Da li bi M(m)ito bekrijo bio idealan tekst za opis zgoda iz skupštinskih klupa? Ko je zahtjevniji, Halid, Hari, Dino, Čola ili Joksimović? S obzirom da je izjavio da je biti pjevač zapravo dijagnoza, šta bi rekao za one koji su se odlučili da budu političari u Bosni i Hercegovini?Brojna su pitanja za našeg gosta u podcastu Jedan sat – Fahrudina Pecikozu Pecu

Novinarka, urednica, pa i aktivistkinja, Senka Kurt naša je gošća u podcastu Jedan sat.Prisjećamo se doajena bh.novinarstva, govorimo o tome koliko se profesija promijenila, kako je nekad izgledalo napraviti novinu, te koju dimenziju rat donosi profesiji.Otkrila nam je i ko je najduhovitiji u njihovom domu, ko je Sinu dao ime i kakve su bile reakcije, ali i dala neke sjajne preporuke za čitanje.

Život piše nevjerovatne priče. Njihova je baš takva. One su Branka Vasiljević Todorović iz Zvornika i Nihada Hamzić iz Kalesije. Vjerovatno se nikad ne bi ni srele da ih nije povezala nesreća. Zapravo, sreća u nesreći.Branka je organ svog sina Stefana, koji je u 21. godini stradao u nesreći, odlučila donirati. Dobila ga je Nihada. Iako su se ljekari tome protivili, na Brankinu inicijativu srele su se tri godine nakon transplantacije.Obje su sa nama u podcastu “Jedan sat”, a njihova priča istinski je dokaz koliko su podjele besmislene, te kako stvarni život demantuje narativ koji žele krojiti domaći političari.Njihova priča dokaz je i nužnosti strateškog pristupa transplantaciji organa u našoj zemlji.

Gošća N1 podcasta Jedan sat je glumica Jasna Diklić.

Dolazak novog domaćeg filma "Najsretniji čovjek na svijetu" u bh. kina odličan je povod za razgovor sa scenaristicom, ali i profesoricom i selektoricom takmičarskog programa Sarajevo Film Festivala Elmom Tataragić. Nakon svjetskih festivala i nagrada, da li je ipak najvažnije kako će domaća publika u kinima odgovoriti na film? Šta ke željela publici ispričati u saradnji sa rediteljicom Teonom Strugar Mitevski, s kojom nakon nekoliko filmova, čini već uigran tim? Kako uopće izgleda proces stvaranja scenarija, namjerava li iskoračiti u neke druge forme poput teatra ili TV serija? Može li gradonačelnik Beograda napraviti bolji festival od sarajevskog? Šta joj je prioritet u podučavanja studenata, a šta u odgoju sina – brojne su teme sa jednom od najtraženijih scenaristica regiona.

Gost N1 podcasta Jedan sat je Vedran Tuce, direktor Sarajevske filharmonije.

U vrijeme kada su usljed razornih zemljotresa u Turskoj i Siriji loše projektovane zgrade odnijele više života nego što je možda trebalo, sa nama je u podcastu Jedan sat najprominentniji bh. arhitekta Amir Vuk Zec.Kroz crtice i aforizme o arhitekturi, ali i životu, koje je bilježio tokom karijere, odrastanja u Sarajevu, putovanja po svijetu, druženja sa ljudima, poslovanja sa investitorima, klijentima, majstorima razgovaramo o onome u čemu smo – prostoru.Šta je zemljotres arhitekti? Ako prostor govori o stanju društva, šta ovaj oko nas govori o nama? Kako smo se zatekli u šerpi, šta su pohlepa i moć učinili urbanističkoj slici Sarajeva i BiH, zašto trpamo u natrpano, zašto nam majstori stvaraju probleme umjesto da daju rješenja, kako smo zaboravili na akustiku prostora i zašto se tabanom najbolje prepozna njegovog karakter samo su neke od tema koje otvaramo sa čovjekom koji dok priča skicira, brzim poput Zeca.

U novom izdanju podcasta Jedan sat sa nama je muzičar, parabiciklista, nekadašnji hokejaš Mahir Sulejmanović poznatiji kao Mahir Beathouse.Nakon pada i 40 dana u bolnici, tokom kojih su mu ljekari davali teške prognoze, Mahir je uspio izvojevati bitku, ponovo sjesti na bicikl i postati prvi parabiciklista u Bosni i Hercegovini. Nažalost, zbog povreda je morao napustiti tim Dine Merlina sa kojim je sarađivao dvadeset godina.O Merlinu i danas govori sa mnogo poštovanja i divljenja prema njegovoj profesionalnosti, za podcast Jedan sat prisjeća se njihovih turneja, onoga šta mu je Dino rekao kad su se tek upoznali, ali i ranih dana za miksetom u sarajevskoj diskoteci u hotelu Evropa.

Gost N1 podcasta Jedan sat je prof. dr. Dženan Kulović sa Ekonomskog fakulteta u Zenici.Znate li spadate li u digitalne pridošlice ili urođenike? Mogu li prvi ove druge ičemu naučiti? Koje su karakteristike nesnalaženja digitalnih pridošlica u savremenom svijetu? Kako ubijediti starije generacije da danas ne čuvamo jedan posao do kraja života, nego čak nekoliko puta mijenjamo i samu profesiju.Šta su odlike generacije kojoj pripadate? Znate li da je današnji prosječni student proveo 5000 sati uz knjigu, 10 000 uz igrice, a 20 000 uz TV. Je li učenje zasnovano na digitalnim igricama zapravo način da se premosti generacijski jaz i da se metode učenja prilagode kognitivnim sposobnostima digitalnih urođenika?

Gošća N1 podcasta Jedan sat je Ajna Jusić, predsjednica Udruženja "Zaboravljena djeca rata" i prva beba rođena kao posljedica ratnog silovanja u BiH.Kako odgovoriti na pitanje ko vam je otac kada ne znate, kako se suočiti s onim što saznate? Ajna je nakon devet mjeseci šutnje izabrala borbu za sebe, sve žene i majke, te djecu rođenu kao plod zločina silovanja, koja su, baš poput nje, ostala neprepoznata kategorija, zaboravljena, ostavljena.Svojim angažmanom pomjerila je planine i nastavlja ih snažno gurati, a za rad je dobila mnoštvo međunarodnih priznanja. Bez podrške majke i očuha, kaže, nikad ne bi uspjela, a borba za ljudska prava uopće aksiom je za ovu mladu aktivistkinju.

Gost N1 podcasta Jedan sat je Tin Bender Dobardžić, učenik 9. razreda Katoličkog školskog centra.

Faruk Hadžibegić gost je N1 podcasta Jedan sat.

Ovih dana dospio je u žižu interesovanja odlukom da kupi automobilske gume turistima iz Srbije, koje je neko probušio u novogodišnjoj noći u Sarajevu. Pojedini su taj čin shvatili kao samopromociju, no to nije prvi put da uspješni ugostitelj i mesar pomaže ljudima u nevolji. Pred njegovim restoranom na Ilidži dugačak je red, a veliki broj posjetitelja želi fotografiju sa, kako mu se obraćaju, "Kraljem". Njemu nikad nije teško ustati, porazgovarati, ali i raditi uopće. Zaboli ga sve, naročito noge, ali je presretan, kaže, kad navečer prebroji lovu. No, nije uvijek bio bogat, pamti i drugačije dane, ali je i rođenjem i nasljeđem jednostavno bilo predodređeno da radi sa mesom.Kako je došao do love, ko mu od poznatih nikad nije došao u restoran, kako je biti kokuz, a kako bogataš, pritišću li ga politike i političari samo su neke od tema sa jednim od simbola Sarajeva, rođenim u Ustikolini - Sejom Brajlovićem.

Marijana Šećibović, dekanesa Viskoke škole za turizam i menadžment Konjic, gošća je N1 podcasta Jedan sat.

Na samom kraju Svjetskog prvenstva u fudbalu, uoči okršaja između Francuske i Argentine, sa nama je u podcastu "Jedan sat" najbolji bosanskohercegovački fudbalski sudija Irfan Peljto, kojeg je ovom titulom u maju ponovo okitio sindikat profesionalnih fudbalera.U prilog njegovom kavalitetu svakako ide i veliko iskustvo kako u Premijer Ligi BiH, sarajevskim derbijima, ali i u UEFA-inim takmičenjima.Kako sudija rođen u Sarajevu uspije staviti emocije po strani i suditi susret između Sarajeva i Želje? Kako izađe na kraj sa pritiscima koji su neminovni? Smije li sudija za nekoga navijati? Mora li sudija biti u jednakoj fizičkoj formi kao i sami igrači? Šta je uopće potrebno da biste sudili na Svjetskom prvenstvu i da li je to najveći izazov za jednog fudbalskog sudiju? Postoji li sudac koji ne griješi, te ima li uporišta u tvrdnjama da su VAR sudije ponekad naklonjene moćnijim ekipama?I naravno, poslušajte da li će Irfan Peljto uspješno prognozirati svjetskog prvaka u fudbalu.

Nejra Latić-Hulusić gošća je N1 podcasta Jedan sat

Kristina Ljevak je novinarka, urednica, književna kritičarka, nesuđena pijanistkinja, no možda prije svega aktivistkinja prepoznata u borbi za ljudska prava, u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja.Kako se i sama zatekla u ulozi žrtve bivšeg partnera, koji je nakon okončanja njihovog odnosa posegnuo za internet torturom, a onda i štivom koje je za Kristinu čist primjer osvetničke pornografije, kako je dugo vremena birala da šuti zarad mentalnog zdravlja i dobrobiti vlastite djece, te šta je naučila o ljudima i dojučerašnjim saradnicima govori nam u podcastu Jedan sat.

U novom izadnju N1 podcasta Jedan sat sa nama je glumac i režiser Zijah Sokolović.Šta Sarajevo posjeduje što nijedan grad nema, kako rastemo kroz umjetnost, bilo da smo glumac, reditelj ili publika, zašto je ljudima forma važnija od sadržaja, a sretan brak nepostojeći, pitali smo autora predstava koje dugi niz godina igraju širom svijeta, popularnog glumca koji je obilježio djetinjstva i živote.

Rijetki su oni koji o vlastitim teškoćama sa mentalnim zdravljem govore otvoreno. Najčešće je to slučaj zbog straha od osude, izopćenja, nerazumijevanja sredine. Glumica Mirna Jogunčić odlučila je da neće biti dio tihe većine i glasno i jasno je progovorila o traumama koje su je pratile kroz život da bi rezultirale i pokušajima samoubistva.O tome kako je društvo reagovalo na njenu životnu priču, da li joj je činjenica da je odlučila da progovori pomogla ili dodatno otežala traume, kako se odnosimo prema psihičkom zdravlju i osobama sa mentalnim poteškoćama, šta je zapravo žena ženi danas drug ili vuk razgovaramo u novom izdanju podcasta Jedan sat.

Psihologinja Nermina Vehabović-Rudež gošća je N1 podcasta Jedan sat.

U novom izdanju podcasta Jedan sat sa nama je torakalni hirurg dr. Alen Pilav.Jesu li hirurzi neustrašivi i da li je tačno da žive nešto kraće od prosjeka? Šta se dešava u sali kad uspavaju pacijenta, liči li to na prizore iz popularnih serija?Koliko daleko je odmakla torakalna hirurgija u BiH i da li je transplantacija pluća u našoj zemlji samo san?Jesu li muzika u bendu Karne, povremeni izleti u glumačke vode odmor od teškog posla? Šta je onda koletiranje sa politikom u SDP-u?

Gost N1 podcasta Jedan sat je grafički dizajner Almir Kurt Kugla.

U sedmici kada Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu obilježava 70 godina uspješnog rada sa nama je u N1 podcastu "Jedan sat" dva puta birana dekanesa prof. dr. Jasmina Selimović.O obrazovnoj politici, odlasku mladih, ženi na poziciji moći u bh. društvu u kojem se masovno dešava zakonski neprepoznat femicid, usaglašavanju obrazovnog sistema sa tržištem rada, ali i temama koje trenutno najviše muče građane poput visoke stope inflacije i mjera koje vlasti moraju poduzeti, razgovaramo sa ženom na čelu jednog od najstarijih fakulteta u okviru Univerziteta u Sarajevu.Ženom za koju kolege tvrde da je stručnjak svjetske klase, koja je dala izniman doprinos međunarodnom akreditiranju fakulteta i profesoricom koju su njeni studenti okitili vjerovatno najvrijednijom titulom – najbolja profesorica.

Glumac, pilot, motorista, padobaranac, pisac, čovjek koji je vlastitim primjerom pokazao snagu i moć ljudske odluke da mijenja sebe - Feđa Štukan sa nama je u podcastu Jedan sat.Nakon vrtoglavog uspjeha autobiografskog romana Blank, maestralnih uloga u serijama Klan i Nečista krv, rada sa zvijezdama filmske industrije, uspješne borbe sa teškom ovisnošću o heroinu, on je danas čovjek kojeg najviše raduje pomoći i razgovarati sa mladima.Na posao širom regiona najviše voli otputovati na svom motoru, dok se po gradskoj vrevi najbolje snalazi na romobilu. Nebom leti upravljajući sportskim letjelicama, gledamo ga u najiščekivanijoj domaćoj seriji, čekajući da se pojavi u jednoj od najskupljih serija na svijetu - Jack Ryan.

Gost N1 podcasta Jedan sat je ultramaratonac Darko Lončar, predsjednik udruženja "Dečki u plavom.

Gošća N1 podcasta Jedan sat je Seddina Muhibić. Upoznajte ovu ženu borca i njenu životnu borbu.Ostavili su je u bolnici kao bebu, a ona je danas sretna što je imala sreću upoznati i imati svoju SOS majku. Rekli su joj da neće moći skijati, a onda je i pored 19 operacija noge odlučila da hoće. I da će živjeti od toga. Ako su predviđali da kao dijete bez bioloških roditelja neće uspjeti da se obrazuje i tu su pogriješili. Ona je danas magistrica pedagogije.Sjedila je na povrijeđenoj nozi na podu prodavnica i slagala odjeću noćima kako bi zaradila novac za operacije. A onda je došla pandemija koronavirusa zbog koje je provela 850 dana u bolnici. Iako i danas ne zna jasnu dijagnozu, uslijed koje joj je zdravlje izuzetno kompromitovano, bez posustajanja poručuje da će živjeti, raditi, skijati. I pobijediti.

Aleksandar Hemon, bh. pisac sa adresom u Americi, gost je N1 podcasta Jedan sat.Međunarodno priznati i višestruko nagrađivani Hemon nam priča kako je produciranje elektronske muzike počelo da ga okupira, kako je pisanje zapravo ozbiljna rabota unatoč neozbiljnom dojmu koji ponekad ostavlja, te kako jezik zapravo njegova opsesija. U "Jednom satu" pitamo i o čemu piše u novom romanu, koji će doživjeti i prevod na bosanski jezik. Razgovor nas je odveo i u Ukrajinu, odakle Hemoni vuku porijeklo, ali i neminovno zadržao u njegovom rodnom Sarajevu i BiH, čijim društveno političkim okolnostima smo pokušali dati adekvatnu dijagnozu.

Doktorica nauka, socijalna psihologinja Sabina Čehajić-Clancy gošća je N1 podcasta Jedan sat.Nakon dvadeset godina istraživačkog iskustva u domenu suočavanja sa prošlošću otkriva nam nalaze do kojih je njen tim došao, pojašnjava koliko smo u ovom trenutku udaljeni od pomirenja, te da je taj cilj nedostižan bez dijaloga i priznanja.Ova profesorica na Stockholm Univerzitetu, čiji je doktorski rad proglašen najboljim na svijetu u oblasti socijalne psihologije, dijagnostikuje snažnu potrebu mladih ljudi u BiH za nacionalnim identitetom, nespremnost na ograđivanje od zločina i izvinjenje, ali i različit stepen otvorenosti za pomirenje kod različitih etnonacionalnih skupina. Tako su brojna istraživanja pokazala da su Bošnjaci kao narod koji je u daleko najvećem broju i razmjerama bio žrtva tokom perioda 1992 – 1995. danas najspremniji za dijalog.

Renomirani bh. reditelj i aktuelni direktor Narodnog pozorišta Sarajevo Dino Mustafić izveo je u kulturu na ulice i približio je narodu, kroz različite programe na sarajevskim trgovima i javnim površinama.Ovog vikenda u sklopu projekta biće odigran i Formanov legendarni mjuzikl “Kosa” realizovan u saradnji sa ambasadom SAD, i to tačno 30 godina nakon kultne “sarajevske Kose” u gradu pod opsadom.Zašto nam je “Kosa” kao simbol slobode i ljubavi neophodna, kako se kultura snalazi na sarajevskim ulicama, kako otjerati fašizam iz ulica, kako će teatar preživjeti inflaciju, a BiH dugotrajno mrcvarenje samo su neke od tema razgovora sa ovim bh. intelektualcem.

Kada je Mersed Čamdžić, iz malog sela na sjeveru Bosne, sa partnerom Saninom Saračevićem, kojeg nikad do tada nije vidio uživo, osnovao IT kompaniju Mistral nije mogao ni zamisliti kakvih će ona razmjera biti desetak godina nakon. Sa uredima širom BiH i izvan, nekoliko stotina uposlenika, renomiranim međunarodnim klijentima ova kompanija jedna je od najboljih u struci u regionu. Bez obzira na izrazit rast njihova filozofija uvijek je ostala ista - čovjek i povjerenje su na prvom mjestu.O potencijalu IT sektora, specifičnim uslovima rada, prihodima iznad bh. standarda, potražnji svjetskog tržišta za kadrom, razlozima zašto međunarodne kompanije angažuju bh. stručnjake, porukama za mlade koji se žele okušati u informacionim tehnologijama razgovaramo sa Mersedom Čamdžićem, suosnivačem i direktorom IT kompanije Mistral Technologies.

I kako bi rekao Boris Dežulović "Da je Raza muško, vama gnomovima, bila bi veća i od Papeta i Haseta i Džeke..." Ona je zaista među najboljim sportistima ove, a i bivše zemlje.Sa šest klubova u četiri europske lige osvojila je trinaest državnih prvenstava.Tri puta MVP Evrope (1991, 1994, 1995). Srebrena na Olimpijskim igrama, Evropskom i Svjetskom prvenstvu. Članica FIBA-ine Kuće slavnih, no i dalje izrazito skromna.Dok čeka na pripeme naših Zmajica, kojima je danas tim menadžerica, za Svjetsko košarkaško prvenstvo Razija Mujanović druži se s nama u Podcastu “Jedan sat”.

Biografiju gošće N1 podcasta "Jedan sat" nemoguće je pretočiti u nekoliko rečenica. Ona je sigurno jedan od simbola Sarajeva kako u njegovom zlatnom periodu 70-ih i 80-ih, kroz svoju muzičku i TV karijeru, tako i u onom najtežem - periodu opsade i stradanja, kada je predvodila bh. delegaciju u njenom prvom nezavisnom nastupu na Eurosongu. I u godinama nakon opsade bila je alfa i omega muzičke i TV produkcije u Bosni i Hercegovini. U penziju je otišla iz parlamentarnih klupa, uvijek želeći neke pozitivne priče za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu.Kakve joj danas emocije budi legendarna pjesma njenih Ambasadora “Zemljo moja”, koja nam je svima izazivala ponos i sreću, kakvu zemlju sanja i vidi li joj spas, kako je kao žena uspjela biti autoritet brojnim muškarcima, kolika je šteta za našu zemlju što više ne učestvujemo na takmičenju za najbolju pjesmu Evrope – samo su neke od tema razgovora sa našom gošćom Ismetom Dervoz, danas radosnom, ali i dalje aktivnom penzionerkom.

Gost N1 podcasta Jedan sat je Sabahudin Topalbećirević.

U novom izdanju N1 podcasta "Jedan sat" sa nama je autor knjige "Djetinjstvo u ratu", osnivač i direktor Muzeja ratnog djetinjstva i dobitnik Forbesovog priznanja za najutjecajnije ljude do 30 godina.“Šta za tebe znači djetinjstvo u ratu?” pitanje je koje je postavio generaciji kad je započeo svoju misiju, te je i pitanje koje otvaramo u “Jednom satu”. O antiratnom dejstvu čuvanja sjećanja na živote djece u ratovima, o djetinjstvu u gradu pod opsadom, odnosu bh. društva prema kulturi sjećanja, invaziji na Ukrajinu i solidarnosti Sarajki i Sarajlija, ali i bolnoj i osjetljivoj polemici oko broja ubijene djece u Sarajevu razgovaramo sa Jasminkom Halilovićem.

Vedran Zubić, omiljeni profa sarajevske Gimnazije Dobrinja, gost je nvog izdanja N1 podcasta Jedan sat.Za njega je razrednik mnogo više od profesora, a učenici njegova djeca. Kako im razvija kritičko razmišljanje, uči kroz primjere iz života i aktuelnih dešavanja, priprema za trenutak kada će biti dovoljno odrasli da donose odluke govori nam ovaj profesor geografije koji je svojim stručnim pojašnjenjima pojava poput zemljotresa, te načinom na koji predaje, postao miljenik i šire javnosti.

U vrijeme izbora studija, ali i srednje škole, vrijeme prijemnih ispita i važnih životnih odluka mladog čovjeka sa nama u N1 podcastu "Jedan sat" je dekanesa za studente Univerziteta SSST Emina Ganić. Uspješna, obrazovana, samosvjesna i ambiciozna žena, koju itekako prepoznajemo po vlastitim uspjesima, ali i po ocu, prof. Ejupu Ganiću.Postoji li preporučen put do uspjeha, zašto mladi ne vjeruju da obrazovanje donosi zaposlenje, jesu li uspješni tek miljenici sudbine, šta joj je donijelo prezime Ganić, kako gleda na podizanje optužnice za slučaj "Dobrovoljačka", šta je i sama naučila od mladih ljudi, te zašto nikad ne odustaje od umjetnosti, svoje najveće pasije - samo su neke od tema našeg razgovora.

Sajma Hamzić je majka kojoj su kćerka Ćamila, sinovi Miralem i Salem, te suprug Ćamil poginuli u ratu, jedno za drugim u periodu od deset mjeseci. Jedan sin je stradao na Igmanu, a drugi na Hladivodama dok su branili svoj grad Sarajevo. Kćer je iskrvarila na bratovim rukama, a suprug na Sajminim. Trideset godina je prošlo, a samohranoj majci, koja je ostala sa sedmoro unučadi, sa adresom kod sarajevske Katedrale, zvaničnici ove zemlje, grada ili općina nikad nisu pružili bilo kakvu pomoć, iako se, kako sama svjedoči, vrlo dobro znalo da su joj sinovi šehidi. Zbog toga im vrlo otvoreno zamjeri, ali i dalje, uz vjeru u Boga, smatra da ima dobru nafaku čim je uspjela izdržati svu bol, preživjeti smrt najbližih, gubitak krova nad glavom i dočekati 88 godina starosti.U novom izdanju N1 podcasta pričamo neispričanu priču zaboravljene majke Sajme Hamzić.

Ne dešava se često podudaranje monoteističkih svetkovina kao što je slučaj ove godine. To je pravo vrijeme da nas u multietničkoj zemlji, sa izuzetno visokim procentom vjernika, podsjetimo da smo braća u ljudskosti i da zajedno trebamo raditi za dobro. No, zašto vjernike treba podsjećati na ljudskost i dobro? Zašto stanovništvo multietničke zemlje treba podsjećati na zajedništvo? Kako se desilo da smo to zaboravili?Na najveći hrišćanski praznik Vaskrs, koji pravoslavci obilježavaju ove nedjelje, sa nama je Dejan Garić, predsjednik UO SPKD “Prosvjeta” Sarajevo, urednik i voditelj BH Radija 1, teolog i član MENSE – Internacionalnog udruženja natprosječno inteligentnih osoba.

Jeste li znali da je poslijeratni period uzrokovao više PTSP-a u bh.društvu u odnosu na ratni? Da li smo sami isključivi krivci za društveno-politički ambijent u kojem živimo ili smo jednostavno ostavljeni na cjedilu? Zašto u svakom autokrati, ali i menadžeru, čuče psihopatske crte ličnosti? Zašto ne vjeruje u sistem kazne, već istine i povjerenja prilikom odgoja djece, te kako vam mogu pomoći različite metode psihoterapije priča nam ovaj put prof.dr. Jasna Bajraktarević.

O ljubavi, poštovanju, podršci, vjeri. O iskušenjima i plemenitosti. Priča jedne žene čiju bezuslovnu ljubav nije mogla zaustaviti ni bolest multipla skleroza, ni invalidska kolica za koja je petnaest godina bio vezan njen suprug Esed. Sve do nedavne smrti.Mahira Ahmiš u N1 podcastu “Jedan sat”.

Gošća N1 podcasta Jedan sat je Arijana Saračević-Helać.

Gost N1 Podcasta "Jedan sat" je muzičar Elvir Laković Laka.Vratio se iz Norveške najprije u svoje rodno Goražde, a zatim i u Sarajevo. U ovoj skupoj skandinavskoj zemlji je, kaže, radio na porastu nataliteta. Radi li i na pjesmama, hoće li permanentno promijeniti adresu stanovanja, šta kaže na poređenja sa beogradskom umjetnicom Anom Đurić Konstraktom koja mora biti zdrava samo su neka od pitanja za karizmatičnog Laku.

Njegov životni moto glasi: “Možete me voljeti, možete me mrziti, ali me ne možete ignorisati.”I zaista, prilično je teško ignorisati bh. glumca Dragana Marinkovića – Macu, naročito kad se radi o njegovoj monodrami “Kakva ti je žena, takav ti je život”, za koju su ulaznice ponovo rasprodane u rekordnom roku.Iako uglavnom govori ono što većina misli, njegove izjave vrlo često naiđu na osude javnosti. Koliko ga je “brz jezik” koštao u životu, zbog čega misli da su ljudi postali užasni, zašto je odgajanje djece danas pravi mangupluk, a muškarci i žene sa različitih planeta – ispričat će nam u N1 podcastu “Jedan sat”.

Prošao je put od djeteta festivala do “savršenog stranca”, kako ga je opisao palestinski reditelj Elia Suleiman. Odlikuju ga koherentnost, upornost, skromnost, efikasnost, racionalnost i strateški pristup. Kakav će biti taj pristup po pitanju razvoja festivala? Na koji način će SFF, koji je i sam nastao kao vid otpora na okrutnost, ubijanje i opsadu grada Sarajeva, odgovoriti na agresiju Rusije na Ukrajinu? Šta je njegova najvažnija poruka mladim ljudima koje podučava? Kako je izgledalo odrastanje u izraelskom kibucu? Može li se biti sposoban i podoban? Vidi li svoje troje djece u budućnosti u svom Sarajevu i šta ga u gradu najviše raduje, a šta ljuti – neka su od pitanja za Jovana Marjanovića.

U novom izdanju N1 podcasta “Jedan sat” gošća Emele Burdžović Slipičević je dr. Jasmina Ćorović Kuburović - specijalistkinja interne medicine i jedini ekspert za ultrazvuk srca kod odraslih u BiH. Pojednostavljeno, ona je “Doktorica za srce”. Otkriva nam kako nauka naziva i dijagnosticira slomljeno srce, preporučuje kako da ga njegujemo i podsjeća cijelu struku da je anamneza, odnosno razgovor sa pacijentom i posvećen pristup, više od pola posla. Ponekad posvećenost rezultira čak i tako da pacijent istetovira ime ljekara i logo klinike na prsima.

U novom izdanju N1 podcasta "Jedan sat" gošća Emele Burdžović Slipičević je bh. glumica Gordana Goga Boban.Slijedom očevih stopa trebala je postati inžinjerka agronomije, no njen talenat je bio toliko očit i nezaustavljiv pa je, na sreću publike, postala jedna od najboljih domaćih glumica. Iako su je "glavnjaci" uglavnom zaobilazili, u svim komadima u kojima je igrala ostavila je neizbrisiv trag. Potpuno svjesna sebe, odvažna u poštivanju vlastitih principa, disciplinovana i smještena pod svojom zvijezdom spremna je da nas i dalje osvaja ulogama - Gordana Goga Boban.

U novom izdanju N1 podcasta "Jedan sat" poslušajte nevjerovatnu životnu priču dr. Ljubice Bube Todorović, specijalistkinje neurologije i neuropsihijtarije.O životu usvojene djevojčice koja je promijenila nekoliko hraniteljskih porodica dok nije pronašla roditelje i dom na kojem je vječno zahvalna, majci sutkinji koja ju je usvojila, podigla i naučila najvažnijim lekcijama i bila presudna da završi studij medicine, braku sa fudbalerom Fikretom Mujkićem Piketom iz pjesme Zabranjenog pušenja, suočavanju sa njegovim prevarama, izlascima i odnosima sa Bregom, Čolom, Ćirom, liječenju kriminalca Ismeta Bajramovića Ćele, radu sa ratnim zločincem Radovanom Karadžićem, susretima sa članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom – govori u iskrenoj ispovijesti sa Emelom Burdžović Slipičević.

Gost N1 podcasta Jedan sat kao reditelj, producent i/ili scenarista potpisuje kultne filmove "Ovo malo duše", "Kuduz", "Savršeni krug", "Kod amidže Idriza", "Gori vatra"... Za razliku od kritike, kolega profesionalaca i publike sebe ne smatra važnim, samo zaljubljenim u film.Kako je nas zaljubljivao u svoje filmove, kako je postao svjetski čovjek sa vječnom adresom u Sarajevu, zašto je uvijek pasionirano, do samog kraja, pratio život Junuza Keče, ko je dečko koji je motao kablove pa mu "zapeo za oko", kako je Mustafa Nadarević bez znanja engleskog ipak glumio na engleskom - priča nam Ademir Kenović.

Serijal podcasta u novogodišnjoj noći Emela otvara ležernim i otvorenim razgovorom sa Milanom Pavlovićem koji će gledateljima i slušateljima pokloniti LOL (laughing out loud) u trajanju od 60 minuta.