Zaviri ispod površine

Epizoda istražuje fenomen uspjeha studenata Srbije. Analiziramo moć nenasilnog otpora, prevazilaženje ideoloških podjela i važnost organizacije. Uz glasove građana Beograda i Sarajeva, u epizodi govore mirovna aktivistica Amra Pandžo i doktorand Samir Beharić.

U novoj epizodi donosimo priče s protesta mladih širom Evrope, a s Đorđem Mirkovićem iz Instituta za razvoj mladih KULT analiziramo uzroke, ulogu društvenih mreža te koncept "protesta nogama", odnosno mladih koji napuštaju Bosnu i Hercegovinu.

U Srbiju stiže rekordan talas prijava za glasanje na izborima, dok je izlaznost bosanskohercegovačkih birača iz inostranstva i dalje izuzetno niska. U novoj epizodi istražujemo razloge za to – politički ambijent, birokratske labirinte i otežan put do glasačke kutije. Kroz razgovore sa stručnjacima i ljudima koji godinama grade živote van domovine, otvaramo važna pitanja o političkoj 'težini' iseljeništva.

Prvi put u tročlanom Predsjedništvu BiH, na adresi Titova 16 u Sarajevu, sjede dvije žene. Da li je to stvarni iskorak za žene u politici ili samo novo lice starih patrijarhalnih struktura? U novoj epizodi razgovaramo sa Majom Gasal, Jadrankom Miličević i Željkom Umičević, te građankama i građanima Sarajeva, tražeći odgovor na pitanje: ko zaista donosi odluke i može li ova istorijska promjena donijeti više od same simbolike?

Prema najavama, 69. Sajam knjiga se od 2027. seli u Surčin. Ovo izdanje manifestacije, koje se održava na staroj lokaciji prolazi u atmosferi bojkota vodećih i drugih izdavačkih kuća. U ovoj epizodi podkasta Zaviri ispod površine tražimo odgovore – da li je ovo kraj Beogradskog sajma knjiga? Može li manifestacija stara skoro sedam decenija da ostane ista kada izgubi prostor po kojem je prepoznajemo? Šta o tome kažu izdavači koji Sajam ove godine preskaču? Za podcast su govorili predstavici Lagune, Štrika i Kreativnog centra.

Razgovaramo sa građanima Sarajeva i Banja Luke različitih generacija o njihovim iskustvima izlazaka na izbore, gubitku nade, politici, prevarama, kako gledaju na izborne kampanje i najavljeno elektronsko glasanje. Dario Jovanović iz Koalicije "Pod lupom" razbija 'mit o izlaznosti', objašnjava biračke spiskove i otkriva kako bi skeneri i biometrija konačno mogli spriječiti malverzacije.

Napadi 11. septembra 2001. promijenili su svijet, preoblikovali politiku nacionalne sigurnosti ne samo Sjedinjenih Država već i cijelog svijeta. Doveli su do dvodecenijskog rata u Afganistanu, rata u Iraku, u kojima je poginulo oko 900 hiljada ljudi. Dvadeset i pet godina nakon što je poslužio kao globalna baza za napade 11. septembra, Afganistan je ponovno došao "u puni krug" jer su talibani ponovno preuzeli vlast, a operativci Al-Kaide opet pronašli sigurno utočište u zemlji. Šta se danas dešava i da li smo sigurniji nego tog septembra 2001. godine?

Suše uništavaju njive i urod, poljoprivreda na Zapadnom Balkanu puca pod pritiskom klimatskih promjena, ali i spore i nedovoljne reakcije sistema. Govorimo o tome zašto je hitno potrebna prilagodba novim uslovima: od navodnjavanja, prskanja dronovima, pomjeranja rokova sjetve, pa sve do naučnih istraživanja usjeva otpornih na novu klimatsku realnost. U ovoj epizodi slušamo poljoprivrednike iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Kosova, dok o dubini problematike i neophodnim rješenjima govori jedan od vodećih agroekonomskih stručnjaka u BiH, Željko Vaško.

Bosna i Hercegovina i ove godine požarnu sezonu dočekuje bez vlastite zračne flote, iako bilježi polovinu od ukupno opožarene površine na Zapadnom Balkanu. Nova epizoda istražuje zašto Federacija BiH još nema sistemsko rješenje – od nabavke Air Tractora do činjenice da od 2009. nema krovni Zakon o šumama. Sagovornici su parlamentarka Sanela Klarić, direktor FUCZ Aldin Brašnjić i portparol Vlade i Štaba civilne zaštite HNK, jednog od najizloženijih požarima.

Od zabrane školovanja do zabrane govora u javnom prostoru - žene u Afganistanu se sistemski brišu. Ova epizoda je i poziv da se ne žmiri pred sistemskim uništavanjem ženskog bića, glas koji odbija prepustiti njihove sudbine zaboravu i mraku pod kojim žive. Donosimo priču o životu pod 100 dekreta, sudbinama majki i glasu aktivistica, uz razgovor sa Milicom Švabić (KlikAktiv) o ljudima koji se kriju po šumama Srbije.

Reflektori Sarajevo Film Festivala, premijere najboljih regionalnih i svjetskih filmova, crveni tepih, filmske zvijezde – samo su dio su festivalske priče. I dio su sadržaja ove epizode, ali u fokusu je CineLink - središte, srce i pogonski motor filmske industrije tokom čitave godine. O ulozi te platforme, novim partnerima i položaju autorica u regiji, razgovaramo s voditeljicom CineLinka Mašom Marković.

Koliko su klimatske promjene promijenile visokogorje, a koliko su ljudi nedovoljno oprezni? U ovoj epizodi govorimo o sigurnosti u planinama, psihologiji preživljavanja, procjeni rizika i presudnoj važnosti odustajanja kada planina daje znakove u tom pravcu. Legenda bh. alpinizma Muhamed Gafić dijeli iskustva stečena na najvećim svjetskim vrhovima, a dugogodišnji planinski vodič Ajdin Zebić govori o turistima koji vjeruju aplikacijama i u planinu kreću nespremni.

Mila je bila tinejdžerka u Beogradu, Boro otac osmogodišnjaka u okupiranom Sarajevu te 1992. godine. Kako su izgledale devedesete godine prošlog veka iz njihovog ugla? Koji predmet ih je najviše asocirao na taj period, a sačuvali su ga. Mila Turajlić, dokumentarna rediteljka i novinar Boro Kontić govorili su za Zaviri ispod površine o izložbi "Devedesete, lično" čiji su deo, a kako je postavka nastala, govori Dejan Ubović, ko-autor izložbe u Beogradu.

Rat u Ukrajini promijenio je evropsku sigurnosnu politiku. Države koje su godinama imale profesionalne vojske ponovo razmatraju obavezni vojni rok, a taj trend stigao je i na Balkan. U ovoj epizodi istražujemo šta stoji iza povratka uniformi: sigurnosne potrebe, politikantstvo, nedostatak kadra ili nešto drugo. Razgovaramo s vojnim i sigurnosnim analitičarima iz Bosne i Hercegovine i Srbije, ministrom odbrane Kosova, i mladićima koji bi mogli biti prvi pozvani.

Zbog čega policija u pola tri ujutro kuca građanima na vrata, cijepa zastave s ljiljanima i piše prekršajne prijave koje ni prema jednom zakonu uopšte nisu zabranjene? U ovoj epizodi pričamo o hitnim izmjenama Krivičnog zakonika entiteta RS, kojima se obilježja Armije RBiH izjednačavaju s ustaškim simbolima. Sa stručnjacima za ustavno pravo i istoriju razgovaramo o heraldici, pravnom paradoksu, predizbornim motivima, te mogućim posljedicama koje ovakvi politički "performansi" proizvode.

Mundijal je građanima BiH donio energiju i ponos kakvi se nisu osjetili decenijama. U ovoj epizodi slušamo mladu dijasporu koja je u BiH doputovala iz raznih krajeva svijeta, novinarske utiske iz Amerike, analizu sportske psihologinje i komentar sarajevske pijanistice s metlom u rukama. Zašto red, rad, disciplinu, sistem i timski rad očekujemo od igrača na terenu, a isto to ne tražimo od političara i u sopstvenom životu i društvu?

Za poslom i boljim životom na Zapad s Balkana odlazi na hiljade ljudi, dok istovremeno, s istim ciljem, u taj region stižu radnici iz Indije, Bangladeša, Filipina, Kine... U ovoj epizodi pričamo o njihovom dolasku, uslovima rada i radnim pravima u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Neki pronalaze priliku, drugi se suočavaju s teškim uslovima i razočaranjem, a neki izgube i život. U međuvremenu, u Beogradu je osnovan Sindikat migrantskih radnika Srbije.

Nakon što je Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije reagovalo na bilbord koji je krajem maja zaklonio pristup belim čiopama do svojih ptića na Palati Albanija u Beogradu, reagovali su i građani. Bilbord je skinut, ptice su preživele, ali se priča tu ne završava. Milan Ružić, direktor ovog društva, govorio je za podkast Zaviri ispod površine o stanju ptica u Srbiji.

Vještačka inteligencija donosi nove mogućnosti, ali i rizike za izborne procese. Opšti izbori u BiH su zakazani za oktobar. U ovoj epizodi govorimo o potencijalnoj zloupotrebi AI za širenje dezinformacija i političkih manipulacija, koliko su na to spremni birači, institucije i zakonodavni okvir te o važnosti edukacije i medijske pismenosti. Sagovornik je Hasan Kamenjaković iz Koalicije 'Pod lupom'.

Devet žena iz tri države, devet priča koje razbijaju stereotipe. Izložba Unbounded voices: Žene Balkana – snaga i nasleđe okuplja automehaničarku, vozačicu kamiona, umetnice, naučnicu i druge žene koje su izašle iz okvira očekivanog. U ovoj epizodi podkasta Zaviri ispod površine, razgovaramo sa Kamij Bujisu, urednicom AFP-a za Balkan i autorkom koncepta izložbe, o tome kako su nastale ove priče i zašto su važne. Čućete i Stanislavu Timotijević, automehaničarku iz Srbije, koja govori o svom putu i izboru zanimanja koje i dalje iznenađuje mnoge.

"Treba mi mir", kaže Nedžad, koji s Cecilijom živi i radi u planinarskom domu "Prijatelji prirode" na Igmanu. Kažu da ih je život u prirodi promijenio i povezao. "Svaki put kad odem negdje, pa se vratim, kažem – hvala ti Bože i napijem se vode s ovog izvora", priča Cecilija. Ona je iz Novog Sada, on iz Sarajeva. Grad, buku i stres su zamijenili životom i radom u prirodi. Kroz priču o njihovom životu, ali i susrete s drugim ljudima, govorimo o potrebi za mirom, osjećajem slobode, ali i o odnosu prema prirodi. Dok jedni upozoravaju na betonizaciju planina, drugi skreću pažnju na smeće, što dovodi u opasnost ono zbog čega ljudi dolaze u prirodu.

Skupovi gdje se razmjenjuju sličica Svjetskog prvenstva u fudbalu spajaju djecu, roditelje i stvaraju se brojna nova poznanstva. Takvo jedno je nastalo upravo na "online skupu" RSE između Rikarda Jozwiaka iz Praga i Mirze Demirovića iz Sarajeva.

Na koga se na Balkanu Rusija može osloniti, bilo da je reč o državama članicama Evropske unije ili o kandidatkinjama za članstvo? Da li je Milorad Dodik uspešniji od Aleksandra Vučića u balansiranju između Vašingtona i Moskve? U čemu je razlika u proruskim narativima na Balkanu, od onih koji se čuju u drugim delovima Evrope? Može li Bugarska, posle Mađarske Viktora Orbana, biti novi proksi Rusije u EU? O tome su u “Uvidu” razgovarali Dubravka Uljarević, direktorka Centra za građansko obrazovanje iz Podgorice, Paola Petrić, direktorka kancelarije Heinrich Böll Stiftung fondacije u Sarajevu i Tsvetomir Nikolov, saradnik Centar za proučavanje demokratije iz Sofije.

Nekada poslovni partneri sa severa Kosova, danas "komšije" u Beogradu. Zvonko Veselinović, Milan Radoičić i Radule Stević smestili su nekretnine u luksuznom kraju grada. Sva trojica su duže od četiri godine pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država, zbog optužbi za organizovani kriminal i korupciju. Država Srbija se, međutim, na "crnu listu" ne obazire, a firmama, koje su takođe pod sankcijama, nastavlja da dodeljuje unosne poslove. Kako se šire poslovi, poslušajte u podkastu Zaviri ispod površine.

Slučaj hantavirusa na kruzeru izazvao je svjetsku pažnju, niz dramatičnih medijskih naslova, otvorio postcovid osjetljivosti i pokrenuo pitanja koja nadilaze sam virus: (dez)informacije, povjerenje, solidarnost, sistemi i globalna povezanost. U ovoj epizodi analiziramo tu sliku iz više perspektiva.

EXIT odlazi iz Srbije i seli se u Crnu Goru gde pokreću dva velika događaja, a spremaju se i za globalnu turneju. Kako se EXIT odvažio na ovakvo "putovanje" govori Dušan Kovačević iz organizacije. U kakvoj atmosferi Crna Gora dočekuje EXIT objašnjava Dragan Bulajić, osnivač City Groove Festivala.

Srbija od politike balansiranja, na čemu se godinama insitiralo, do spoljnoplitičkih "igara", kako se često komentariše. O tome razgovaramo sa analitičarima Jelicom Minić i Zoranom Milivojevićem, kao i britanskim poznavaocem prilika Erikom Gordijem.

Kako je bosanskohercegovačka nogometna reprezentacija pokrenula osjećaj zajedništva i samopouzdanja te otvorila prostor za drugačiji društveni narativ? Kroz razgovore s književnikom i fudbalskim znalcem, Markom Tomašem, sociologom Amerom Osmićem te građanima Sarajeva i Banja Luke, otvaramo brojna pitanja koja nadilaze sport, među kojima i ovo: Mogu li ovakvi veliki uspjesi zaista "zaraziti" društvo i šta je za to potrebno?

Novinari RSE su, uvidom u presude suda u Srbiji, rekonstruisali ko su srpski državljani koji su pripremali i učestvovali u špijunskim akcijama u Francuskoj i Nemačkoj, koje je platila i organizovala tajna služba Ruske Federacije.

Od blokade Hormuškog moreuza i tržišta energenata do frižidera, kroz razgovor s ekonomistom Igorom Gavranom, te poljoprivrednicima i agroekonomistima iz BiH i Srbije, analiziramo kako rast cijena goriva utiče na poljoprivredu, cijene hrane, a govorimo i o prekomjernoj ovisnosti od uvoza.

Dvije decenije upozorenja, kriza i političkih blokada – a Bosna i Hercegovina i dalje zavisi od samo jednog pravca snabdijevanja gasom. U ovoj epizodi podcasta Zaviri ispod površine otvaramo priču o Južnoj interkonekciji – gasovodu koji bi BiH povezao s Hrvatskom i LNG terminalom na Krku, donio alternativu ruskom gasu i veću energetsku sigurnost. Šta BiH mora zakonski riješiti prije početka gradnje? Zašto je ovaj projekat ključan? I šta bi prekid isporuke ruskog gasa, a bez alternative, značio za građane i privredu? Lejlina sagovornica je Maja Žuvela, novinarka Montel News-a koja prati energetska tržišta Evrope.

Zbog duga koji je, kako kaže, u tom trenutku dostigao više od 300.000 dinara (oko 2.500 evra), Svetlani Jovanović isključena je struja pet godina nakon što se 2008. uselila u socijalni stan u Zemun Polju, na periferiji Beograda. Svetlanin slučaj nije usamljen - bez struje ili u strahu od iseljenja živi nemali broj korisnika socijalnih stanova u Zemun Polju, objasnila je krajem prošle godine za RSE Nađa Marković iz A 11 Inicijative za ekonomska i socijalna prava. Kako izgleda život u socijalnim stanovima u Beogradu – slušajte u podkastu Zaviri ispod površine.

Kako izgleda biti u sred globalnih sukoba dok si hiljadama kilometara od kuće? Oni koji žive, rade ili su na odmoru u Kataru ili UAE dijele svoja iskustva prvih dana rata – zvuk sirena, eksplozije, ljudi koji trče da snime projektile, racionalne reakcije koje ih čuvaju i senzacionalistički naslovi koji ih uznemiravaju. U ovom podcastu ZIP istražujemo i kako reagovati u krizama, kako ne podleći dezorijentisanosti i fokusirati se na unutrašnji mir.

Nakon tragične tramvajske nesreće kod Zemaljskog muzeja, u kojoj je ugašen jedan mladi život, a drugi trajno obilježen, mladi Sarajeva izlaze na ulice. Govorimo o sigurnosti javnog prevoza, odgovornosti, promjeni sistema i generaciji koja ne pristaje na pitanja bez odgovora.

Za kulturu se u Srbiji ne izdvaja dovoljno novca, pa se mnoge manifestacije održavaju "na mišiće", ako se i održe, zaključak je sagovornika Radija Slobodna Evropa u podkastu Zaviri ispod površine.

Šta se dogodi kada odjednom i bez posebnog razloga vaš Instagram profil dobije desetine hiljada novih pratilaca? Kako su došli tu i zašto nemaju sliku niti ikakve aktivnosti? Već neko vrijeme organizacije, mediji i pojedinci u BiH, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji se suočavaju sa botovskim napadima na društvenim mrežama. Otkud ti napadi i šta oni čine saznajte u podcastu Zaviri ispod površine.

Više od nedelju dana bez električne energije bilo je početkom januara hiljade ljudi u pojedinim delovima Srbije zbog obilnog snega. O uzrocima i posledicama kolapsa srpske elektro-mreže, u podkastu Radija Slobodna Evropa.

Živi li se bolje u Crnoj Gori, da li je inflacija pozitivna, kako preko smeća izračunati broj turista, zašto građani neće čistač otpadnih voda, šta vještačka inteligencija zna bolje, kako upozoriti medvjeda da ne napada ljude – u osnovi je gafova političara i javnih ličnosti u 2025. godini.

Bubanj iz Francuske, vokal iz Bosne i Hercegovine, kaval iz Srbije, flauta iz Crne Gore, trube iz Češke i Sjeverne Makedonije, violina iz Slovenije, klavir iz Holandije. I ne samo oni. Dvanaest muzičara iz isto toliko zemalja okupilo se u glavnom gradu Sjeverne Makedonije kako bi zajedno, u sklopu projekta "Jedna pjesma, Jedna Evropa" kojeg uz finansijsku podršku Evropske unije sprovodi WeBalkans, izveli i snimili Odu radosti. Kako je raditi sa ljudima koje sreću po prvi put i svirati uz instrumente koje nikada prije nisu čuli, te kakvu simboliku nosi zajednički rad slušajte u podcastu Zaviri ispod površine.

Osamdeset godina nakon Drugog svjetskog rata uz pomoć Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori je podignut spomenik u bronzi ratnom zločincu četničkom komandantu Pavlu Đurišiću. Na prostoru bivše Jugoslavije uvijek su postojali podržavaoci kvislinških pokreta iz vremena Drugog svjetskog rata - bilo četničkog, ustaškog, balističkog i drugih koji su se kao pristalice fašističkih ideja tada zajedno sa okupatorom se borili protiv Narodno oslobodilačkog pokreta.   Tako se i u Crnoj Gori, od uvođenja višepartijskog sistema širila neočetnička ideologija, ali je skoro tri decenije bila svedena na nivo nacionalističkog ili desničarskog folklora, a propagiralo je svega par manjih političkih stranaka. Međutim, u 2025. godini je podignut spomenik četničkom komandantu. U Zaviri ispod površine kroz razgovore sa istoričarima, pravnim stručnjacima, ali i studentima i starijim građanima pokušavamo da pronađemo odgovor na pitanje ko četnike u Crnoj Gori pretvara u 'heroje'?

Budva, najposjećenije turističko odredište na Crnogorskom primorju, danas je umjesto poželjne destinacije za odmor prepoznatljivija kao politički "slučaj": gotovo dvije godine je predsjednik Opštine gradom upravljao iz pritvora, a u posljednjih deceniju i po su još tri gradska čelnika imala problema sa zakonom. Kako je sprega novca i politike promijenila život grada, poslušajte u novom podkastu "Zaviri ispod površine".

Kako i zašto ljudi postaju podložni radikalizaciji? Kako prepoznati znakove i kako se društvo može boriti protiv ekstremizma? Šta je nasilni, a šta nenasilni ekstremizam i koliko je lako skliznuti iz jednog u drugi, sve do najsmrtonosnijeg oblika - terorizma? U ZIP podcastu Lejla Omeragić Ćatić i Meliha Kešmer traže odgovore uz stručnjaka za sigurnost Vladu Azinovića, stručnjakinju za mentalno zdravlje Arminu Čerkić, ali i svjedočenja žena iz sirijskih kampova i bivšeg hipika koji je završio kao džihadista u Siriji.

"Osjećali smo da je svijet uz nas, a onda smo ostali sami," kaže Lejli Omeragić Ćatić jedna od sagovornica koja živi nedaleko od Donje Jablanice, naselja koje je 4. oktobra 2024. dijelom zbrisano sa lica zemlje odronom iz kamenoloma. Te noći poginulo je 19 ljudi. Dan kasnije počela je da pristiže pomoć, volonteri, solidarnost. Četiri mjeseca kasnije još nema odgovornih za tragediju. Kuće nisu sanirane, a i solidarnosti i pomoći je sve manje. U razgovoru s Ćamilom Imamović i ženama iz udruženja Most Jablanica, Lejla istražuje emotivne, društvene i političke aspekte ove tragedije. Pored toga, profesor Asim Mujkić daje analizu solidarnosti građana i nemara vlasti, povlačeći paralelu s protestima u regionu. Zašto kao društvo šutimo? Kako smo normalizirali nepravdu? I gdje je granica naše odgovornosti – prema sebi, jedni prema drugima i prema budućim generacijama?

Šta se dešava sa sistemom "dvije škole pod jednim krovom" uspostavljenom u Bosni i Hercegovini na kraju rata kao "privremena mjera" u mjestima ratnog sukoba između Hrvata i Bošnjaka? Tri decenije različitih smjena i obrazovnih planova, presuda Ustavnog suda o diskriminatornoj prirodi ovakvih škola, pozivima Evropske unije da se ukine segreacija u školama i djeca u pojedinim dijelovima zemlje i dalje na različita vrata ulaze u škole. Šta o tome kažu oni koji su pohađali ovakav nastavni plan? Kako ovakve škole vidi Admir Hodžić, direktor jedne od njih? Saznajte i po kojem programu pohađa školu dijete iz takozvanog "mješanog braka"? Zašto je Bošnjak išao u školu po hrvatskom planu? Nakon zatvaranja "dvije škole pod jednim krovom", šta će ih zamijeniti? Šta o njima misli ministar obrazovanja Srednjo-bosanskog kantona, Bojan Domić, kao i šta savjetuje Nedim Krajišnik, direktor Centra za obrazovne inicijative Step by step iz Sarajeva.

'Planine' smeća rastu na obodima gradova u Srbiji, gde komunalne službe svakodnevno odlažu tone otpada. Država se obavezala da u narednih deset godina zatvori smetlišta i da promeni sistem upravljanja otpadom. Da li će zacrtani rokovi biti ispoštovani i kako, za to vreme, izgleda život pored zagađivača? U podcastu Zaviri ispod površine vodimo vas u Valjevo i Užice gde se građani bore da se deponije u njihovom komšiluku zatvore.

Ko su nebinarne osobe? Kako im se trebamo obraćati? Zbog čega su važne zamjenice i kako živjeti rodno fluidno? Lejla Omeragić Ćatić pokušava pronaći odgovore na ova pitanja kroz razgovor sa Anelom Dumonjić, bosanskohercegovačkom feministkinjom i umjetnicom, nebinarnom osobom koja se izjašnjavam kao ona/oni. Na podcastu sarađivali Una Čilić, Asja Hafner, Tijana Radulović i Zoran Glavonjić.

Zvučnici, upaljač ispod nosa i maslinovo ulje. Šta ove tri stvari imaju zajedničko? Za dvadesetdvogodišnjeg mladića iz Bosne i Hercegovine sve je ovo korišteno tokom terapije "istjerivanja šejtana". Rezultat? Samopovređivanje, anksioznost, prekid odnosa sa porodicom. Kako je mladić, nekada student medrese, završio kao volonter prve sigurne kuće za LGBTQ osobe? Koliko bi za njega bilo značajno da je ovakav prostor postojao kada je kao tek punoljetna osoba ostao bez krova nad glavom zato jer je gay osoba? Šta treba znati o sigurnoj kući i kako ona može pomoći LGBTQ osobama slušajte u ZIP-u.

Prije deset godina Bosnu i Hercegovinu i Srbiju su zadesile katastrofalne poplave. Skoro deceniju kasnije područje Novog Sada doživjelo je superćelijske oluje. Prirodne katastrofe sa sobom nose smrtne posljedice, ostavljaju ljude bez domova, poljoprivrednike bez usjeva i mnoge sa dugotrajnim traumama. Kako se prilagoditi klimatskim promjenama? Da li postoje sistemi zaštite? Kakva su iskustva onih koji su na svojim leđima osjetili šta sve voda i vremenske nepogode mogu da urade? Slušajte u ZIP podcastu. Saradnja na podcastu: Arnes Grbešić, Jovana Krstić i Danijel Apro.

Na 8. april, Međunarodni Dan Roma, poslušajte ovu priču u podcastu o najugroženijoj manjini u Bosni i Hercegovini. Saznajte sa kakvim se preprekama Romi u ovoj zemlji susreću, od pronalaska stana, odlaska kod doktora, pa do škole i zaposlenja. Kako je 21-godišnji Almir Agić iz Ilijaša uspio, uprkos preprekama i diskriminaciji, da se izdigne iz stereotipne slike i radi na izgradnju boljeg života za sebe, svoju porodicu ali i romsku zajednicu. Saznajte u ZIP-u uz Lejlu Omeragić Ćatić.

Koliko je godina prošlo otkako je Bosna i Hercegovina započela svoje dugo putovanje ka Evropskoj uniji? Šta se u međuvremenu dogodilo: koliko faza života stane između 1999. kada je započeo proces stabilizacije i pridruživanja do pregovora za članstvo? U ZIP podcastu Lejla Omeragić Ćatić je bliže pogledala u to primicanje Uniji. U tome su joj pomogli Adi Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost u Berlinu, Rikard Jozwiak, urednik za Evropu na RSE i naravno građani BiH što iz zemlje što iz inostranstva. Kroz šta je BiH prošla na putu ka Evropskoj unji? Kroz šta prolazi i šta je čeka u budućnosti? Da li se proces mogao pokrenuti i ranije i da li će sada ići bolje, jače i brže ka svojoj evropskoj budućnosti? Saznajte i šta stanovnici BiH misle kada kažu da hoće u EU.

Šta je rodno odgovorni budžet? Koliko je njegova raspodjela ravnopravna i na koje sve aspekte svakodnevnog života žene utiče taj budžet? O tome kakvu ulogu rodno odgovorni budžet igra u poljima od zapošljavanja, preko infrastrukture, sigurnosti, javnog prevoza pa do čuvanja djece, Lejla je razgovarala sa profesorom ekonomskog fakulteta Ljiljanom Veselinovićem, Majom Gasal direktoricom Akademije za žene, Ćamilom Imamović predsjednicom Udruženja žena Most iz Jablanice. U potrazi za odgovorom kakve veze ima rod, budžet i trotoar pridružili su joj se i brojni stanovnici Sarajeva.

Kako žive ljudi koje svaki dan viđamo u gradovima, u parkovima, ulazima zgrada, na trotoarima, autobuskim i železničkim stajalištima? U ZIP podcastu Zoran Glavonjić razgovara sa osobama u situaciji beskućništa u Beogradu: kako žive, gde mogu potražiti pomoć i sa kakvim se sve problemima suočavaju.

Zašto su moderni ratovi toliko brutalni? Kako trenutno izgleda Tukididova zamka i zašto je sukob oko Tajvana opasan po svijet? Zašto se savremena antropologija ne bavi uzrocima ratova i kako su rodne uloge povezane s ratovima? O tome govore urednik vanjske politike RSE, Dragan Štavljanin i antropolog, Stef Jansen.

Prije 30 godina počelo je emitovanje programa Radija Slobodna Evropa. Novinari RSE-a su kroz zadnje tri decenije pratili promjene sistema, razvoje društava ali i tehnologija, bezbrojne proteste, ali i napretke širom zemalja Zapadnog Balkana, prvo samo kroz radijski program, a danas kroz razne platforme od videa, weba pa do Tik Toka. U vanrednom izdanju Zaviri ispod površine podcasta razgovaramo sa najmlađim članovima naših redakcija o budućnosti novinarstva, ali i sa kolegama koji su tu od početka o tome šta možemo naučiti iz prošlosti kako bi nam sutrašnjica bila bolja.

U Crnoj Gori boćanje donosi svjetska i evropska odličja, ali se o njemu malo govori. Koliko interesa postoji za to drevno takmičenje koje je zahvaljujući porodičnoj tradiciji očuvalo kulturološko nasljeđe Mediterana?

Jeste li među onima koji zavide ljudima što žive na primorju? Ako zavirite iza reklama, njihova svakodnevica ljeti su saobraćajni kolapsi, buka, smeće i zagađenje mora, sezonski poslovi i preskupe cijene. Jer, masovni turizam donosi novac, ali ne garantuje bolji kvalitet života. O nekontrolisanom, prekomjernom turizmu i tome kako bespovratno troši prostor, mijenja vizuru i duh jadranske obale, govorimo u ovoj epizodi podcasta Zaviri ispod površine.

Kako prepoznati i liječiti posttraumatski stresni poremećaj koji je ozbiljan lični, ali i društveni problem sa kojim se svi mi možemo suočiti kao posljedica neke traume. Šta karakteriše ljude koji imaju PTSP? Da li mladi mogu da se na drugačiji način izbore sa ovim problemom? O svemu ovome u posljednjoj epizodi specijalnog izdanja ZIP-a Lejla Omeragić Ćatić razgovarala je sa psihoterapeutkinjom Branislavom Stević iz Centra za ratnu traumu Novog Sada. Šta kažu sarajevski taksisti: u kakvoj to sredini živimo? Da li roditelji strahuju da prenesu svoje traume na djecu? Slušajte u trećem izdanju serijala o PTSP-u. U prethodna dva smo govorili sa ljudima kojima je dijagnosticiran ovaj poremećaj, o njihovom iskustvu, ali smo se fokusirali i na ženski doživljaj preživljene traume.

Znate li šta je zajedničko za svetske zvezde Lady Gagu, Oprah Winfrey i Arijanu Grande? Sve tri su javno govorile o borbi sa posttraumatskim stresnim poremećajem, PTSP-om. U drugoj epizodi specijalnog izdanja Zaviri ispod površine o posttraumatskom stresnom poremećaju, Nevena Bogdanović provjerila je kako i kada se kod žena javlja proživljavanje traume. Na koji način se manifestuje PTSP kod žena i da li je ženski PTSP tabu tema? U potrazi za odgovorima pridružila joj se Biljanu Slavković, psihoterapeutkinja sa Instituta za psihodramu iz Beograda.

Koliko je postraumatski stresni poremećaj prisutan u bosanskohercegovačkom društvu? Da li smo svjesni simptoma, ali i načina liječenja? Kako se PTSP pojačava i ispoljava kroz godine? Saznajte u ovom ZIP podcastu sa Lejlom Omeragić Ćatić kojoj se u epizodu o kojoj istražuje PTSP pridružio Adnan Hasanbegović, dugogodišnji mirovni aktivista i ratni veteran. Čut ćete i stručna mišljenja kao i stavove ljudi sa ulica Sarajeva.

Populacijski fond Ujedinjenih nacija procjenjuje da se više od 140 miliona žena širom svijeta smatra nestalim kao posljedica rodno pristrasnog odabira pola. Ta brojka ukazuje i na obim selektivnih abortusa. No, kako se zna da oni postoje ako su zakonom zabranjeni saznajte u novom ZIP podcastu. Jasna Vukićević vodi nas u Crnu Goru, u kojoj postoji projekcija da će za dvije decenije biti 8.000 manje žena nego muškaraca. Od ranih 1980-ih, ultrazvuk i druge tehnologije omogućile su roditeljima da otkriju pol fetusa tokom prenatalnih skrininga, nakon čega se neki odlučuju na selektivni abortus. Iz UN-a naglašavaju da tehnologija nije osnovni uzrok problema. Jer, u zemljama gdje ne postoji rodni stereotip, ove tehnologije nisu dovele do rasta rodno pristrasnog odabira pola. Koliko je rodni stereotip u Crnoj Gori i dalje jak, ali i koje su njegove posljedice, slušajte u podcastu.

Sve popularnija kruzing industrija je u predpandemijskoj godini na globalnom nivou ugostila oko 30 miliona putnika-turista i "obrnula" 154 milijarde dolara, a očekuje se da će nakon 2023. godine ta brojka brzo biti dostignuta. Naredne godine će biti porinut i najveći brod za krstarenja na svijetu dug 365 metara i težak preko 250.000 tona, koji će moći primiti preko 5.600 putnika i 2.350 članova posade. No, ubrzani razvoj ove industrije prati i njen štetan uticaj na mnoge luke koje se sučavaju sa prekomjernim brojem kruzera, saobraćajnim haosom i gužvama koje parališu grad i cijele regije. Sa jedne strane hotel na moru, sa druge strane gužve koje parališu grad. Vodimo vas na putovanje kruzerima.

Ljeto je, vrijeme zrikavaca i julske žege. To je i omiljena muzika ljeta Jasne Vukićević, autorice ovog podcasta. To je Mediteran kakav je nekad bio. Njegov zvuk je oblikovalo pjevanje a capella, promenada gradske muzike i hitova koji su živjeli decenijama. Tempi pasati. Kako danas 'zvuči' Crna Gora?

U specijalnom izdanju ZIP-a govorimo o tome kako vratiti život u Srebrenicu te promijeniti narativ u društvu i u političkom diskursu prema Srebrenici i njenim građanima? O tome je, pored ostalog, Lejla razgovarala sa Valentinom Gagić i Bekirom Halilovićem iz Udruženja “ADOPT”. Ovo je njihova priča.

Koliko je Bosna i Hercegovina "pet friendly"? Da li nam životinje pomažu u prevazilaženju posljedica i trauma? I kako se uopšte odnosimo i brinemo o njima? Ovo su neke od tema o kojima pričamo u podcastu Zaviri ispod površine.

Od polovine maja, svake sedmice u Beogradu i još nekoliko gradova Srbije, na poziv opozicije, hiljade ljudi šetaju protiv nasilja. Traže odgovornost vlasti nakon dve masovne pucnjave u kojima je život izgubilo 18 ljudi. Na čelu kolone beogradskih protesta su studenti. Zašto protestuju? Slušajte u podcastu Zaviri ispod površine.

Da li je lakoća putovanja naše odmore pretvorila u površan selfie sa turističkom znamenitošću u pozadini? Odgovore tražimo u Crnoj Gori. Jasna Vukićević nas vodi na poznate turističke destinacije, ali nam približava i mjesta na sjeveru zemlje koji postaju sve popularnija kod onih koji ljeto žele provesti daleko od gužve. Volite li ležanje na plaži ili aktivan odmor? Da li biste na odmoru pravili sapun od maslinovog ulja? Jeste li turista ili putnik? U potrazi za odgovorima vodimo vas kroz Crnu Goru.

Koliko su opravdani strahovi oko umjetne inteligencije, a koliko se radi o preuveličanim upozorenjima? Kako stoje etika i AI? Šta je sa našim sposobnostima da prepoznamo sadržaj generiran preko nekog AI servisa? U potrazi za odgovorima na ova pitanja Lejli Omeragić Ćatić se u ovoj epizodi pridružila i Una Čilić. Kako zvuči album kada ga napravi umjetna inteligencija? Ili intervju sa stručnjakom? Poslušajte u ZIP-u u kojem razgovaramo i sa Bojanom Perkovom iz Share Fondacije, kao i Dragosom Tudoracheom, zastupnikom u Evropskom parlamentu i predsjedavajućim odbora za umjetnu inteligenciju.

Kako prepoznajemo da nam je narušeno mentalno zdravlje? Idemo li kod psihologa? Da li stigmatizacija doprinosi povlačenju u sebe i zapuštanju bolesti? Kakve generacije izlaze iz društava u kojima se nasilje glorifikuje? Ovo su samo neka od pitanja čije je odgovore tražila Lejla Omeragić Ćatić. U tome su joj pomogli psihologinja Tanja Tankosić Girt, kao i Goran Čerkez iz federalnog ministarstva zdravlja Bosne i Hercegovine, ali i građani na ulicama Sarajeva među kojima je bio i muzičar Laka.

Na listama čekanja za različite operacije i preglede krajem aprila 2023. u Srbiji je bilo preko 75 hiljada ljudi. Broj pacijenata na listama rastao je iz dana u dan. Zašto? U ovoj epizodi ZIP-a gledamo ispod površine listi čekanja u Srbiji, ali razgovaramo i sa kolegama na Kosovu, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

Prvi maj se obilježava u znak sjećanja na oko 40.000 radnika iz Čikaga koji su, tražeći bolje uslove života, stupili u štrajk 1886. tražeći osmosatno radno vrijeme. U sukobima sa policijom, poginulo je više od 200 radnika, mnogi su uhapšeni, a osmoro je osuđeno na smrt. U znak sjećanja na taj događaj 1. maj se od 1889. obilježava kao Međunarodni praznik rada. Nakon gotovo vijek i po, postavljamo pitanje - što je nama danas Prvi maj?

U samo mjesec dana u Republici Srpskoj su u javni diskurs dospjeli nacrti zakona, ideje i odluke kojima se kriminalizuje kleveta, nevladine organizacije i rad civilnog društva podvode pod strane agente, moguća zabrana za pripadnike LGBTIQ populacije da prilaze obrazovnim ustanovama, te zamrzavanje odnosa Republike Srpske sa ambasadom Sjedinjenih Država i Velike Britanije u BiH. Zbog čega predsjednik RS-a Milorad Dodik sada povlači ove poteze i šta kroz njih želi da uradi? Slušajte u ZIP podcastu u kojem Lejli Omeragić Ćatić odgovore na ova pitanja daje Adi Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost u Berlinu. Saradnik na podcastu Milorad Milojević.

Da li odgajamo mlade koji će biti posmatrači ili akteri promjena? Da li su "eho sobe" nadglasale dijalog u javnom prostoru? To su neka od pitanja koja u Budvi postavljamo u razgovoru sa mladim debaterima o kulturi dijaloga, kao kamenu temeljcu demokratije i promjena.

Rezervacija mesecima unapred i pune sale – tako u Beogradu izgleda odlazak na premijerne predstave sezone. A van glavnog grada, kragujevačko pozorište, najstarije u Srbiji, decenijama čeka novu zgradu. Grad Bor nema pozorišni ansambl, a subotički glumci 16 godina čekaju da se usele u novu zgradu. Dok država obećava ulaganja, glumci upozoravaju da skromna izdvajanja za kulturu, koja su manja od jednog procenta budžeta Srbije, jedva pokrivaju minimum troškova pozorišta.

Prijavi nasilje, bježi od nasilnika u sigurnu kuću, započni proces, osamostali se. Sve ovo žene čuju kada govorimo o nasilju kroz koje neke od njih prolaze. Ali, gdje početi? Kako prijaviti? Kome se obratiti? I kako dobiti podršku? Lejla Omeragić Ćatić pokušala je da prođe kroz ova pitanja u ZIP podcastu sa Melihom Sendić iz Centra ženskih prava Zenica, Slađanom Milovanović iz Fondacije Lara, Ajnom Jusić iz udruženja Zaboravljena djeca rata i drugima.

Bila je prva vozačica u Crnoj Gori, fotografkinja, išla u lov. Bavila se politikom, govorila francuski, njemački i ruski jezik i bila savjetnica svoga oca crnogorskog kralja Nikole. Ovo je priča o princezi koja je rođena na kraljevskom dvoru, a nakon skoro pola vijeka egzila, umrla u tuđini i siromaštvu. Danas u Crnoj Gori prvi autoput nosi njeno ime, a u rodnom Cetinju je dobila spomenik. Njena svestrana ličnost, otresitost i hrabrost, razlog je što roditelji i danas kćerkama daju njeno ime. Ovo je priča o princezi Kseniji.

Godine 2022, tri decenije nakon što su antiratni aktivisti i aktivistkinje u Srbiji ustali protiv krvavog rata u socijalističkoj Jugoslaviji koji je krenuo iz Beograda, na drugom kraju Evrope počeo je novi rat.  "Najteže je govoriti protiv rata kada se on događa", kaže istoričarka Sanja Radović. Ruska invazija na Ukrajinu je za godinu dana odnela desetine hiljada života, razorila čitave gradove i raselila milione.  Kroz razgovore sa onima koji su se protivili ratu, kako u Srbiji devedesetih, tako i u Rusiji 2022, podkast ZIP pokušava da odgovori na pitanje: kako se boriti se za mir dok vlasti otvaraju frontove?

Kotorski karneval čuva tradiciju dužu od pola milenija. I ovog februara se širom Boke Kotorske pripremaju karnevalske grupe, u tajnosti šiju maske, pišu tužbe i odbrane za suđenje Karnevalu - krivcu za sve loše što nam se desilo lani, pa će njegovim spaljivanjem svo zlo biti pretvoreno u prah i pepeo. Na dan karnevala izlazi Karampana, satirični list koji nastaje od duhovitih dosjetki na bokeškom dijalektu, a fešti prethodi karnevalska trpeza "papalada ala maka". Maškarama se tjera zima, slavi život i nasljeđe koje povezuje Boku sa mediteranskom kolijevkom civilizacije.

Da li ste se ikada pitali kako se biraju ambasadori i ambasadorice Bosne i Hercegovine? Kako im izgleda jedan radni dan i kako mogu pomoći građanima? U potrazi za odgovorima Lejla je razgovarala sa ambasadoricom Bosne i Hercegovine u Češkoj Martinom Mlinarević, ali i sa stručnjakom za međunarodne odnose i diplomatiju Jasminom Hasićem. U ZIP-u saznajte kako oni ocjenjuju bh. diplomatiju i šta kažu građani kakvo im je iskustvo sa ambasadama.

Više od tri hiljade diviljih deponija registrovano je u poslednjem izveštaju Agencije za zaštitu životne sredine Srbije, a od toga gotovo 1.500 nije bilo očišćeno. Polovina otpada je na gradskim smetlištima, uz rizik po zdravlje ljudi i često bez kontrole šta se tamo odnosi. U ovoj epizodi ZIP-a pričamo o deponijama, zagađenim rekama i reciklaži. I tražimo odgovor na pitanje šta da se radi sa onim što svaka balkanska kuća ima – kesom sa plastičnim kesama.

Da li ste nekada poželjeli da putujete kroz vrijeme? Šta je u dalekoj budućnosti vidio lutajući svevremenski reporter Dedaj, a šta u ekskluzivnom intervjuu poručuje najviši od svih za širenje proširenja, Maybe de la Future? Kako na društveno-političku sliku može da utiče 'pidžama licemjerstvo' i šta je posadu svemirskog broda „Evropska zvjezdana unija“ dočekalo kada su stigli na odredišnu stanicu? Kapetanica Lejla istražuje neistražena područja galaksije.

Da li ste nekad poželjeli da makar dotaknete život koji se mjeri milenijumima? Nije nemoguće, treba samo doći u Bar. Tu živi maslina koja ima 2.245 godina. Zagrlite je, i dotaći ćete vječnost iz ljudske perspektive. Ovog hladnog decembra vodimo vas na jug Crne Gore gdje je maslina izvor života i zdravlja, ali i spona sa porodičnim i kulturnim nasljeđem. Ona je način života.

Po prvi put u životu, Lejla je upoznala nekoga da je HIV pozitivan. On sada ima 38 godina, a HIV infekciju dobio je kada je imao manje od 30. Prije toga je na testiranja išao redovno, ali desio se, kako kaže, jedan period od godinu i po do dvije, kada je preskočio testiranje. Živi normalno, radi, druži se, liječi se kao i mnogi drugi sa HIV infekcijom. A kroz razgovor u podcastu pomaže u borbi protiv stigmatizacije osoba koje imaju AIDS. "Strah, neznanje i šta će reći svijet - tri su ključne loše karakteristike jednih, koje dovode do stigmatizacije i patnje drugih ljudi", kaže Lejla.

'Nikad nisam dobio pravu priliku da radim i da se osećam ko čovek' – ovako Vladimir Ziriković iz Beograda počinje svoju priču. Na diskriminaciju osoba sa invaliditetom ukazuju izveštaji domaćih i međunarodnih institucija – od nepristupačnog javnog prevoza i ustanova, preko nejednakih šansi za obrazovanje, zapošljavanje i lečenje. Kako savladati arhitektonske prepreke, a kako stereotipe i predrasude – o tome za podkast ZIP govore Branko Jokić, Vladimir Ziriković, Nikola Đurđević i Ljupka Mihajlovska.

Zašto umjesto u kina mladi danas više vole da filmove gledaju sami na kompjuteru? U ovoj epizodi ZIP-a govorimo o filmu i kako ga je u očima mladih promijenilo ubrzanje stvarnosti koje živimo. Vodimo vas na radionicu filma za djecu, gdje ćemo upoznati kreativne osmoškolce koji uče o filmu, ali i dobit ćemo od njih preporuke koje bi to filmove trebali da pogledamo.

Koliko smo svjesni moći koju naše riječi imaju na društvenim mrežama? Imamo li isto empatije u razgovoru licem u lice i recimo u nekom chatu? Opravdanja za online nasilje nema, no šta uraditi kada vas neko zlostavlja u tom prostoru? Saznajte u ZIP podcastu.

Naći stan u Beogradu za oko 300 evra mesečno, koliko je minimalac u Srbiji – postala je "nemoguća misija". Rente u Beogradu, u širem centru grada, skočile su i do tri puta, a veliki potres na tržištu izazvao je rat u Ukrajini - jer Rusi utočište od sankcija traže u Srbiji. Kako Nataša iz Moskve u Beogradu plaća stan 110 evra dnevno? Kako trudnica mora da plati 800 evra mesečno za stan, a kome su stanodavci dali otkaz? Koliko je podstanara u Beogradu, a koliko nelegalnih stanova? Koliko košta najskuplji kvadrat, prodat u naselju Beograd na vodi? Saznajte u ZIP-u!

Šta će biti sa grijanjem u Bosni i Hercegovini ove zime? Usred energetske krize širom Evrope planiraju se mjere i subvencije, dok će građani BiH, sve su prilike, ostati uskraćeni za subvencije i ozbiljnije mjere, ali će zimu dočekati sa poskupljenjima. Da li se grijati na struju? Hoće li biti plina i kolika je cijena peleta? Ili je rješenje u tome kako kaže jedna Lejlina sagovornica da kupimo deke?

Nakon što je muškarac u Bihaću ubio ženu, u 19 gradova u BiH održani su protesti protiv femicida. Kako se žene mogu zaštititi od nasilja i da li su ga prijavljivale? Lejla je razgovarala sa ženama o njihovim iskustvima, ali i svakodnevnici kojoj svjedoče u svojim okruženjima.

Moleban "za spas porodice" ispred hrama Hristovog vaskrsenja je u dijelu crnogorske javnosti okarakterisan kao moleban protiv Prajda, pogotovo nakon serije molebana koje je Srpska pravoslavna crkva organizovala uoči Europrajda održanog u Beogradu. U ovom ZIP-u govorimo o tome da li je moleban protiv Prajda postao trend i kako je došlo do toga.

Širom svijeta, od Beograda, preko Zagreba, Pariza, New Yorka do Teherana žene dižu svoj glas. Zbog smrti djevojke u Iranu, zbog intervjua sa silovateljem u Srbiji, zbog femicida, zbog podrške ženama i solidarnošću sa onima koje traže svoja osnovna prava. U ZIP-u donosimo njihove priče.

U susret izborima u Bosni i Hercegovini, u ZIP podcastu Lejla pokušava da pronađe odgovor koliko je društvo u BiH građansko i pita se: šta radimo mi, koji se zovemo građanima, za boljitak društva u kojem živimo?

Putujemo i družimo se sa putnicima i osobljem u vozu koji ide na jug, od Sarajeva ka Čapljini. U ovom ZIP-u Lejlina stanica bit će Mostar gdje će je dočekati pjesnik Marko Tomaš. Saznaćete: Zašto vozovi bude sentiment među ljudima?

Pokušaj prvog Prajda u Beogradu 2001. godine završio se nasiljem. Više od dvadeset godina kasnije, desnica pokušava da zabrani Prajd. Koliko se u Srbiji poštuju prava LGBT+ zajednice? U potrazi za odgovorom, na ulicama Beograda, Neveni Bogdanović pridružilo se troje mladih LGBT+ aktivista koji govore o svojim iskustvima.

Predsezona je krenula dobro, onda se u julu dogodio zastoj, a kolone turista tek su krenule ka Crnoj Gori krajem tog mjeseca. Šta se desilo sa turističkom sezonom ove godine? Da li ima šanse da se dostigne milijarda prihoda od turizma iz 2019. godine?

Grebemo ispod površine praznovjerja ili sujevjerja. Zašto smo sujevjerni? Sa čim su povezana razna vjerovanja od toga da se torba ne treba spuštati na pod, pa do toga da kucamo u drvo za sreću? I šta su čekale Lejla i Lejla pa da prave halvu?

Na osnovu čega zaključimo da je osoba koju smo tek upoznali takva i takva? Zašto ono o čemu ne znamo mnogo gledamo sa predrasudama i kroz stereotipe? Još nisu našli vakcinu koja bi nas učinila imunim na njih, ali leka ipak ima: upoznavanje i rušenje onih barijera o drugima i drugačijima od nas. Kako se boriti protiv predrasuda?

Od povorke ponosa do povorke ponosa, LGBTQ populacija zahtjeva osnovna ljudska prava i više razumijevanja u društvu. Zbog čega su važne povorke? Da li radimo na podizanju svijesti o ljudskim pravima LGBTQ osoba van jednog dana u kojem se povorka održava? Slušajte u ZIP-u sa Lejlom Omeragić Ćatić.

Od početka ove godine 143 osobe u Crnoj Gori su promijenile ime. Koliko nas ime koje nosimo određuje? Koliko nam olakšava ili otežava život? I šta ako želimo da ga promijenimo? Saznajte samo u ZIP podcastu.

Da li smo više sposobni da pričamo o laganim temama? Znamo li danas provesti vrijeme sa prijateljima pričajući o ničemu, a svemu? Šta nas to koči i kako da ga riješimo?