Povijest četvrtkom

Prvo je moćni kralj nestao, možda su ga oteli najstrašniji europski ratnici tog vremena. Njegov potencijalni nasljednik bio je u samostanu pa je krunu dobio čovjek o kojemu se ne zna puno. Činjenica da se oženio za kćer kralja susjednog kraljevstva govori nam da je ipak bio uglednog roda. On je vladao 14 godina, umro je pod nerazjašnjenim okolnostima. Prema legendi ubili su ga njegovi nevjerni podanici. Nakon njegove smrti susjedno kraljevstvo odlučilo je iskoristiti ženidbene veze i tako je to kraljevstvo prestalo biti samostalno. O kojemu je kraljevstvu riječ? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Prvo je moćni kralj nestao, možda su ga oteli najstrašniji europski ratnici tog vremena. Njegov potencijalni nasljednik bio je u samostanu pa je krunu dobio čovjek o kojemu se ne zna puno. Činjenica da se oženio za kćer kralja susjednog kraljevstva govori nam da je ipak bio uglednog roda. On je vladao 14 godina, umro je pod nerazjašnjenim okolnostima. Prema legendi ubili su ga njegovi nevjerni podanici. Nakon njegove smrti susjedno kraljevstvo odlučilo je iskoristiti ženidbene veze i tako je to kraljevstvo prestalo biti samostalno. O kojemu je kraljevstvu riječ? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Prvo je moćni kralj nestao, možda su ga oteli najstrašniji europski ratnici tog vremena. Njegov potencijalni nasljednik bio je u samostanu pa je krunu dobio čovjek o kojemu se ne zna puno. Činjenica da se oženio za kćer kralja susjednog kraljevstva govori nam da je ipak bio uglednog roda. On je vladao 14 godina, umro je pod nerazjašnjenim okolnostima. Prema legendi ubili su ga njegovi nevjerni podanici. Nakon njegove smrti susjedno kraljevstvo odlučilo je iskoristiti ženidbene veze i tako je to kraljevstvo prestalo biti samostalno. O kojemu je kraljevstvu riječ? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Bio je podrijetlom iz aristokratske obitelji. Francuska revolucija smaknula mu je dobar dio rođaka. Nakon što je obnovljena vlast Bourbona u Francuskoj, otac mu je našao posao sudskog naučnika i pred njima je bila karijera kraljevskog sudca. A onda je 1830. izbila revolucija i on se više nije osjećao sigurno u Francuskoj. Novim je vlastima predložio da ode na dugi put po Sjedinjenim Američkim Državama kako bi proučio tamošnji zatvorski sustav. Vlasti su put odobrile i on je otišao na devetomjesečno putovanju po SAD. Nakon tog putovanja taj aristokrat napisat će jednu od najvažnijih knjiga o demokraciji. Tko je on? Zašto je ta knjiga tako važna? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Bio je podrijetlom iz aristokratske obitelji. Francuska revolucija smaknula mu je dobar dio rođaka. Nakon što je obnovljena vlast Bourbona u Francuskoj otac mu je našao posao sudskog naučnika i pred njima je bila karijera kraljevskog sudca. A onda je 1830. izbila revolucija i on se više nije osjećao sigurno u Francuskoj. Novim je vlastima predložio da ode na dugi put po Sjedinjenim Američkim Državama kako bi proučio tamošnji zatvorski sustav. Vlasti su put odobrile i on je otišao na devetomjesečno putovanju po SAD. Nakon tog putovanja taj aristokrat napisat će jednu od najvažnijih knjiga o demokraciji. Tko je on? Zašto je ta knjiga tako važna? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

U američkom obavještajnom žargonu one se nazivaju Covert Actions, tajne akcije. Kolokvijalan im je naziv crne operacije. U sovjetskom obavještajnom aparatu nazivali su ih aktivnim mjerama. U biti, one su pokušaj da se izvan uobičajenih načina, ratom, ekonomskim, diplomatskim pritiskom i propagandom, prisili neku državu da radi ono što neka sila hoće. Kako su nastale tajne akcije? Zašto je Hladni rat razdoblje u kojemu su nastale? Kako su izgledale prve tajne akcije? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

U američkom obavještajnom žargonu one se nazivaju Covert Actions, tajne akcije. Kolokvijalan im je naziv crne operacije. U sovjetskom obavještajnom aparatu nazivali su ih aktivnim mjerama. U biti, one su pokušaj da se izvan uobičajenih načina, ratom, ekonomskim, diplomatskim pritiskom i propagandom, prisili neku državu da radi ono što neka sila hoće. Kako su nastale tajne akcije? Zašto je Hladni rat razdoblje u kojemu su nastale? Kako su izgledale prve tajne akcije? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

U američkom obavještajnom žargonu one se nazivaju Covert Actions, tajne akcije. Kolokvijalan im je naziv crne operacije. U sovjetskom obavještajnom aparatu nazivali su ih aktivnim mjerama. U biti, one su pokušaj da se izvan uobičajenih načina, ratom, ekonomskim, diplomatskim pritiskom i propagandom, prisili neku državu da radi ono što neka sila hoće. Kako su nastale tajne akcije? Zašto je Hladni rat razdoblje u kojemu su one nastale? Kako su izgledale prve tajne akcije? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Manja i siromašnija kraljevina prva je krenula u potragu za putom prema Indiji. Njezin kralj i geografi odlučili su da će njezini pomorci, trgovci i vojnici brodovima uzduž obale Afrike doći do Indije i njezinih bogatstava. Veća i moćnija kraljevina desetljećima se kasnije od svog siromašnijeg susjeda uključila u utrku prema Indiji. Odabrala je đenoveškog mornara da ploveći na zapad dođe do Indije. Kada je ovaj u tome uspio, postavilo se pitanje kako će te dvije kraljevine podijeliti svijet koji su otkrile. Kako su to one učinile poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Manja i siromašnija kraljevina prva je krenula u potragu za putom prema Indiji. Njezin kralj i geografi odlučili su da će njezini pomorci, trgovci i vojnici brodovima uzduž obale Afrike doći do Indije i njezinih bogatstava. Veća i moćnija kraljevina desetljećima se kasnije od svog siromašnijeg susjeda uključila u utrku prema Indiji. Odabrala je đenoveškog mornara da ploveći na zapad dođe do Indije. Kada je ovaj u tome uspio, postavilo se pitanje kako će te dvije kraljevine podijeliti svijet koji su otkrile. Kako su to one učinile poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Taj je poluotok jedno od opasnijih dijelova svijeta. Podijeljen je na dvije države koje su formalno u stanju rata od 1950. godine. Napeto primirje sklopljeno 1953. između te dvije države prekidaju okršaji na granici, postavljanje bombi u putničke zrakoplove, pokušaji ubojstava predsjednika, kibernetički napadi u kojima se otimaju goleme svote novca. Država na sjeveru tog poluotoka postala je i nuklearna sila naoružana interkontinentalnim raketama, država na jugu je jedna od najrazvijenijih zemalja svijetu. Zašto je taj poluotok tako opasno mjesto? Do kada će on biti takav? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Taj je poluotok jedno od opasnijih dijelova svijeta. Podijeljen je na dvije države koje su formalno u stanju rata od 1950. godine. Napeto primirje sklopljeno 1953. između te dvije države prekidaju okršaji na granici, postavljanje bombi u putničke zrakoplove, pokušaji ubojstava predsjednika, kibernetički napadi u kojima se otimaju goleme svote novca. Država na sjeveru tog poluotoka postala je i nuklearna sila naoružana interkontinentalnim raketama, država na jugu jedna je od najrazvijenijih zemalja svijetu. Zašto je taj poluotok tako opasno mjesto? Do kada će on biti takav? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Taj je poluotok jedan od opasnijih dijelova svijeta. Podijeljen je na dvije države koje su formalno u stanju rata od 1950. godine. Napeto primirje sklopljeno 1953. između te dvije države prekidaju okršaji na granici, postavljanje bombi u putničke zrakoplove, pokušaji ubojstava predsjednika, kibernetički napadi u kojima se otimaju goleme svote novca. Država na sjeveru tog poluotoka postala je nuklearna sila naoružana interkontinentalnim raketama, država na jugu jedna je od najrazvijenijih zemalja svijetu. Zašto je taj poluotok tako opasno mjesto? Do kada će on biti takav? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Marco Polo napisao je da je ima puno, da nije za jelo te da je dobra za osvjetljavanje i liječenje šuge kod deva. Stoljećima se skupljala u jamama, krajem 19. stoljeća počelo se bušiti u potrazi za njom. Zbog nje je sagrađen i prvi tanker. Kada se sagradila željeznička pruga Batumi-Baku svijet, posebno Europa, počeo je razvijati svoju ovisnost o njoj. Zbog nje je Adolf Hitler mijenjao ratne planove. Dan danas zbog nje trese se svijet. O čemu je riječ? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Marco Polo napisao je da je ima puno, da nije za jelo te da je dobra za osvjetljavanje i liječenje šuge kod deva. Stoljećima se skupljala u jamama, krajem 19. stoljeća počelo se bušiti u potrazi za njom. Zbog nje je sagrađen i prvi tanker. Kada se sagradila željeznička pruga Batumi-Baku svijet, posebno Europa, počeo je razvijati svoju ovisnost o njoj. Zbog nje je Adolf Hitler mijenjao ratne planove. Dan danas zbog nje trese se svijet. O čemu je riječ? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Marco Polo napisao je da je ima puno, da nije za jelo te da je dobra za osvjetljavanje i liječenje šuge kod deva. Stoljećima se sakupljala u jamama, krajem 19. stoljeća počelo se bušiti u potrazi za njom. Zbog nje je sagrađen prvi tanker. Kada se sagrađena željeznička pruga Batumi-Baku svijet, posebno Europa, počeo je razvijati svoju ovisnost o njoj. Zbog nje je Adolf Hitler mijenjao ratne planove. Dan danas zbog nje trese se svijet. O čemu je riječ? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Očuha su mu ubili kada mu je bilo 18 godina. Prvo je protiv sebe imao očuhove ubojice, onda i najbližeg suradnika svog očuha. Sve ih je pobijedio i kao samovladar zavladao Rimom i cijelim Sredozemljem. Za sebe je jednom rekao: Zatekao sam Rim od opeka, ostavljam ga od mramora. Taj pothvat povjesničar Ronald Syme nazvao je „rimskom revolucijom“. Što se dogodilo u toj revoluciji? Kako je taj mladić koji je u 18. ostao bez moćnog očuha uspio sve to napraviti. Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Očuha su mu ubili kada mu je bilo 18 godina. Prvo je protiv sebe imao očuhove ubojice, onda i najbližeg suradnika svog očuha. Sve ih je pobijedio i kao samovladar zavladao Rimom i cijelim Sredozemljem. Za sebe je jednom rekao: Zatekao sam Rim od opeka, ostavljam ga od mramora. Taj pothvat povjesničar Ronald Syme nazvao je „rimskom revolucijom“. Što se dogodilo u toj revoluciji? Kako je taj mladić koji je u 18. ostao bez moćnog očuha uspio sve to napraviti. Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Očuha su mu ubili kada mu je bilo 18 godina. Prvo je protiv sebe imao očuhove ubojice, onda i najbližeg suradnika svog očuha. Sve ih je pobijedio i kao samovladar zavladao Rimom i cijelim Sredozemljem. Za sebe je jednom rekao: Zatekao sam Rim od opeka, ostavljam ga od mramora. Taj pothvat povjesničar Ronald Syme nazvao je „rimskom revolucijom“. Što se dogodilo u toj revoluciji? Kako je taj mladić koji je u 18. ostao bez moćnog očuha uspio sve to napraviti. Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

U svom postojanju Jugoslavija ih je donijela tri. Prvi i drugi su joj promijenili ime, treći joj nije mijenjao ime, ali je sve drugo skoro promijenio. Prvi je bio najkraći i najjasnije pisan, zadnji je bio jedan od najdužih na svijetu i teško razumljiv. Prvo je bio kopija sovjetskog uzora, zadnji originalno djelo za koji kažu da je pridonio i njezinom raspadu. O čemu je riječ? Zašto ih je bilo toliko mnogo? Zašto je onaj zadnji iz 1974. bio tako važan? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

U svom postojanju Jugoslavija ih je donijela tri. Prvi i drugi su joj promijenili ime, treći joj nije mijenjao ime, ali je sve drugo skoro promijenio. Prvi je bio najkraći i najjasnije pisan, zadnji je bio jedan od najdužih na svijetu i teško razumljiv. Prvo je bio kopija sovjetskog uzora, zadnji originalno djelo za koji kažu da je pridonio i njezinom raspadu. O čemu je riječ? Zašto ih je bilo toliko mnogo? Zašto je onaj zadnji iz 1974. bio tako važan? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

U svom postojanju Jugoslavija ih je donijela tri. Prvi i drugi su joj promijenili ime. Treći joj nije mijenjao ime, ali je skoro sve drugo promijenio. Prvi je bio najkraći i najjasnije pisan, zadnji je bio jedan od najdužih na svijetu i teško razumljiv. Prvo je bio kopija sovjetskog uzora, zadnji originalno djelo za koje kažu da je pridonio i njezinom raspadu. O čemu je riječ? Zašto ih je bilo toliko mnogo? Zašto je onaj zadnji iz 1974. bio tako važan? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Veliki kormilar smatrao je da svaka obitelj mora imati bicikl, radio, sat i šivaći stroj. Vrhovni vođa koji je naslijedio Velikog kormilara smatrao je da obitelji zaslužuju bolji život i zadao je nove standarde dobrog života obitelji: televizor u boji, hladnjak, stereo uređaj, kamera, motocikl, garnitura namještaja, stroj za pranje rublja i električni ventilator. Da bi se to postiglo zemlja kojom je vladao morala je u dvadeset godina učetverostručiti bruto nacionalni proizvod. On i njegovi nasljednici uspjeli su ostvariti taj cilj. Kako im je to uspjelo? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Veliki kormilar smatrao je da svaka obitelj mora imati bicikl, radio, sat i šivaći stroj. Vrhovni vođa koji je naslijedio Velikog kormilara smatrao je da obitelji zaslužuju bolji život i zadao je nove standarde dobrog života obitelji: televizor u boji, hladnjak, stereo uređaj, kamera, motocikl, garnitura namještaja, stroj za pranje rublja i električni ventilator. Da bi se to postiglo zemlja kojom je vladao morala je u dvadeset godina učetverostručiti bruto nacionalni proizvod. On i njegovi nasljednici uspjeli su ostvariti taj cilj. Kako im je to uspjelo? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Veliki kormilar smatrao je da svaka obitelj mora imati bicikl, radio, sat i šivaći stroj. Vrhovni vođa koji je naslijedio Velikog kormilara smatrao je da obitelji zaslužuju bolji život i zadao je nove standarde dobrog života obitelji: televizor u boji, hladnjak, stereo uređaj, kamera, motocikl, garnitura namještaja, stroj za pranje rublja i električni ventilator. Da bi se to postiglo zemlja kojom je vladao morala je u dvadeset godina učetverostručiti bruto nacionalni proizvod. On i njegovi nasljednici uspjeli su ostvariti taj cilj. Kako im je to uspjelo? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Veliki kormilar smatrao je da svaka obitelj mora imati bicikl, radio, sat i šivaći stroj. Vrhovni vođa koji je naslijedio Velikog kormilara smatrao je da obitelji zaslužuju bolji život i zadao je nove standarde dobrog života obitelji: televizor u boji, hladnjak, stereo uređaj, kamera, motocikl, garnitura namještaja, stroj za pranje rublja i električni ventilator. Da bi se to postiglo zemlja kojom je vladao morala je u dvadeset godina učetverostručiti bruto nacionalni proizvod. On i njegovi nasljednici uspjeli su ostvariti taj cilj. Kako im je to uspjelo? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Dosad ih je bilo 46, uskoro će izbor i 47. U svojoj osobi ujedinjuju državnog poglavara i predsjednika vlade. Nekad su ih nazivali kraljevima po svemu, osim po imenu. Biraju se za demokraciju na krajnje čudan način: ne biraju izravno birači na izborima, već osobe koje se nazivaju elektorima. Tko su oni i zašto se tako biraju? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Dosad ih je bilo 46, uskoro će izbor i 47. U svojoj osobi ujedinjuju i državnog poglavara i predsjednika vlade. Nekad su ih nazivali kraljevima po svemu, osim po imenu. Biraju se za demokraciju na krajnje čudan način: ne biraju ih birači na izborima, već osobe koje se nazivaju elektorima. Tko su oni i zašto se tako biraju? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Filozof Thomas Hobbes smatrao je da zbog nje i postoji država. Bez nje ljudski je život kratak, siromašan i usamljenički. Kako bi se ona regulirala donose se zakoni, čuvaju je brojna državna tijela. Zbog nje se rade zakonite i nezakonite radnje, zbog nje se napadaju države i progone nedržavne organizacije. Zbog nje se ponekad dodatno ograničavaju prava građana. Zašto se zbog nje rade sve te stvari? Zašto je ona tako vrijedna? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Filozof Thomas Hobbes smatrao je da zbog nje i postoji država. Bez nje ljudski je život kratak, siromašan i usamljenički. Kako bi se ona regulirala donose se zakoni, čuvaju je brojna državna tijela. Zbog nje se rade zakonite i nezakonite radnje, zbog nje se napadaju države i progone nedržavne organizacije. Zbog nje se ponekad dodatno ograničavaju prava građana. Zašto se zbog nje rade sve te stvari? Zašto je ona tako vrijedna? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Filozof Thomas Hobbes smatrao je da zbog nje i postoji država. Bez nje ljudski je život kratak, siromašan i usamljenički. Kako bi se ona regulirala donose se zakoni, čuvaju je brojna državna tijela. Zbog nje rade se zakonite i nezakonite radnje, zbog nje se napadaju države i progone nedržavne organizacije. Zbog nje ponekad se dodatno ograničavaju prava građana. Zašto se zbog nje rade sve te stvari? Zašto je ona tako vrijedna? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Moć njegovog režima, kako to piše jedan od njegovih biografa, oduzimala je dah. Ta je moć počivala na telegrafu, malenoj šačici pomoćnika, stroju komunističke partije, tajnoj policiji, vojsci i te na snu u bolji svijet. Ta mu je moć omogućila da stvori totalitarnu vladavinu u kojoj je na milijune ljudi izgubilo svoj život. Tko je taj čovjek? Kako mu je uspjelo stvoriti tu totalitarnu vladavinu? Poslušajte u sljedećih nekoliko Povijesti četvrtkom.

Moć njegovog režima, kako to piše jedan od njegovih biografa, oduzimala je dah. Ta je moć počivala na telegrafu, malenoj šačici pomoćnika, stroju komunističke partije, tajnoj policiji, vojsci i te na snu u bolji svijet. Ta mu je moć omogućila da stvori totalitarnu vladavinu u kojoj je na milijune ljudi izgubilo svoj život. Tko je taj čovjek? Kako mu je uspjelo stvoriti tu totalitarnu vladavinu? Poslušajte u sljedećih nekoliko Povijesti četvrtkom.

Moć njegovog režima, kako to piše jedan od njegovih biografa, oduzimala je dah. Ta je moć počivala na telegrafu, malenoj šačici pomoćnika, stroju komunističke partije, tajnoj policiji, vojsci i te na snu u bolji svijet. Ta mu je moć omogućila da stvori totalitarnu vladavinu u kojoj je na milijune ljudi izgubilo svoj život. Tko je taj čovjek? Kako mu je uspjelo stvoriti tu totalitarnu vladavinu? Poslušajte u sljedećih nekoliko Povijesti četvrtkom.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U svibnju 2015. preminuo je vojni i obavještajni analitičar Fran Višnar. On nam je bio bio sugovornik u emisiji o Lavu iz doline Panjshir protiv kojega je Sovjetska vojska pokrenula devet bezuspješnih ofanziva.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U prosincu 2010. preminuo je Krsto Cviić. Taj vrsni novinar i publicist, višedesetljetni dopisnik tjednika The Economist za srednju i jugoistočnu Europu, bio nam je sugovornik o emisiji o padu sustava realnog socijalizma.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U prosincu 2010. preminuo je Krsto Cviić. Taj vrsni novinar i publicist, višedesetljetni dopisnik tjednika The Economist za srednju i jugoistočnu Europu, bio nam je sugovornik u emisiji o propasti sustava realnog socijalizma.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U svibnju 2019. Preminuo je profesor doktor Radovan Vukadinović. Taj poznavatelj međunarodnih odnosa bio nam je sugovornik u emisiji o Trećem svijetu, kako se nekada nazivalo ono što se danas naziva Globalnim jugom.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U svibnju 2019. Preminuo je profesor doktor Radovan Vukadinović. Taj poznavatelj međunarodnih odnosa bio nam je sugovornik u emisiji o Trećem svijetu, kako se nekada nazivalo ono što se danas naziva Globalnim jugom.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U prosincu 2022. Umro je profesor doktor Marin Zaninović. Taj doajen hrvatske arheologije i vrsni popularizator povijesti bio nam je sugovornik u emisiji o Severima, dinastiji vladara Rima koju je utemeljio prvi rimski car podrijetlom iz Afrike.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U svibnju 2015. preminuo je vojni i obavještajni analitičar Fran Višnar. Taj vrsni poznavatelj svijeta terorizma bio nam je sugovornik u emisiji o otmicama zrakoplova koje su zahvatile svijet šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Tko je i kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude: nada i ljubav ili sila i strah? Jesu li velikani uistinu tako veliki i jesu li negativci uvijek samo negativni? Kako se stvaraju urote i kako propadaju države?

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U lipnju 2020. preminuo je profesor doktor Ivo Banac. Taj predavač povijest istočne i jugoistočne Europe na Sveučilištu Yale, te na sveučilištima u Budimpešti i Zagrebu bio je sugovornik u emisiji o stvaranju države koje se u početku zvala Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, a nakon 1929. Kraljevina Jugoslavija.

Ljeti se u Povijesti četvrtkom prisjećamo sugovornika koji više nisu s nama. U prosincu 2022. preminuo je profesor doktor Marin Zaninović, doajen hrvatske arheologije. Taj vrsni profesor i popularizator znanosti bio je sugovornik u emisiji o lijepom, darovitom i divljem atenskom političaru i vojskovođi koji je svojim sugrađanima, nakon što su ga osudili na smrt, poručio: Dokazat ću vam da sam živ.

U nedjelju 22. lipnja 1941. godine, u tri sata i petnaest minuta, počela je operacija Barbarossa, napad nacističke Njemačke na Sovjetski Savez. Te nedjelje radnici u rafineriji nafte u Sisku slušali su vijesti o početku operacije Barbarossa. Jedan se radnik iskrao iz rafinerije i pored ustaških patrola došao do kuće u kojoj je živio Marijan Cvetković, organizacioni sekretar Okružnog komiteta Komunističke partije u Sisku. Tako je počeo niz događaja koji će krajem te nedjelje 22. lipnja 1941. godine dovesti do stvaranja Sisačkog partizanskog odreda, prvog odreda Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske i prve organizirane antifašističke jedinice u okupiranoj Europi. Kako je stvoren taj partizanski odred poslušajte u Povijesti četvrtkom.

U nedjelju 22. lipnja 1941. godine, u tri sata i petnaest minuta, počela je operacija Barbarossa, napad nacističke Njemačke na Sovjetski Savez. Te nedjelje radnici u rafineriji nafte u Sisku slušali su vijesti o početku operacije Barbarossa. Jedan se radnik iskrao iz rafinerije i pored ustaških patrola došao do kuće u kojoj je živio Marijan Cvetković, organizacioni sekretar Okružnog komiteta Komunističke partije u Sisku. Tako je počeo niz događaja koji će krajem te nedjelje 22. lipnja 1941. godine dovesti do stvaranja Sisačkog partizanskog odreda, prvog odreda Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske i prve organizirane antifašističke jedinice u okupiranoj Europi. Kako je stvoren taj partizanski odred poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Tko je i kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude: nada i ljubav ili sila i strah? Jesu li velikani uistinu tako veliki i jesu li negativci uvijek samo negativni? Kako se stvaraju urote i kako propadaju države?

Tko je i kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude: nada i ljubav ili sila i strah? Jesu li velikani uistinu tako veliki i jesu li negativci uvijek samo negativni? Kako se stvaraju urote i kako propadaju države?

U kolovozu 1941. britanski premjer Winston Churchill u govoru na BBC-ju izjavio je da je cijela Europa pregažena mehaničkim oružjem i barbarskim bijesom nacista. Dok nacističke vojske napreduju, cijela se područja istrebljuju. I nadodao je: nalazimo se u prisutnosti zločina bez imena. Godine 1944. pravnik Raphael Lemkin dat će ime tom zločinu. Koji je to zločin i i zašto je ime dobio tek 1944. Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Tko je i kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude: nada i ljubav ili sila i strah? Jesu li velikani uistinu tako veliki i jesu li negativci uvijek samo negativni? Kako se stvaraju urote i kako propadaju države?

Tko je i kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude: nada i ljubav ili sila i strah? Jesu li velikani uistinu tako veliki i jesu li negativci uvijek samo negativni? Kako se stvaraju urote i kako propadaju države?

Tko je i kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude: nada i ljubav ili sila i strah? Jesu li velikani uistinu tako veliki i jesu li negativci uvijek samo negativni? Kako se stvaraju urote i kako propadaju države?

Za neke je to bio dio Europe u kojemu treba vladati Njemačka. Za neke je to prostor između zemalja kojima vladaju Francuska i Rusija. Za neke je to poseban kulturni prostor, a za neke samo zemljopisni pojam. Češki intelektualac Jacques Rupnik izjavio je ove riječi: Reci mi gdje je ona i reći ću ti tko si. O kojem je to dijelu Europe riječ? Zašto je on tako poseban? Poslušajte u Povijesti četvorkom.

Tko je i kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude: nada i ljubav ili sila i strah? Jesu li velikani uistinu tako veliki i jesu li negativci uvijek samo negativni? Kako se stvaraju urote i kako propadaju države?

Te su dvije države od 1948. ratovale četiri puta. Razdoblje između ratova bilo je ispunjeno sukobima, odmazdama i protuodmazdama. A onda je predsjednik jedne od tih država došao u iznenadni posjet drugoj i održao govor u njezinom parlamentu. Na kraju, u odmaralištu američkih predsjednika te su dvije države potpisale mirovni sporazum koji je na snazi i dan danas. O kojem je to sporazumu riječ? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.

Tko je i kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude: nada i ljubav ili sila i strah? Jesu li velikani uistinu tako veliki i jesu li negativci uvijek samo negativni? Kako se stvaraju urote i kako propadaju države?

Bilo je to sporedno ratište Hladnog rata, dio svijeta za koji supersile nisu previše marile. A onda je u travnju 1974. u Revoluciji karanfila srušen najdugovječniji europski autoritarni režim i u taj su dio svijeta postao počeli dolaziti vojni savjetnici, špijuni, plaćenici te pomoć u oružju i streljivu. Kao da to nije dovoljno, dvije su zemlje tamo poslale na desetine tisuća vojnika. Jedna od tih zemalja bila je na otoku na drugom kraju Atlantskog oceana. O kojemu je to dijelu svijeta riječ? Poslušajte u Povijesti četvrtkom.