Povijesne kontroverze

Druga polovica 15. stoljeća na prostorima hrvatskih povijesnih zemalja obilježena je brojnim političkim i društvenim promjenama. Jedno od ključnih obilježja bila je osmanska ugroza na prostorima srednjovjekovne Slavonije i Hrvatske te sve snažnija prisutnost Mletačke Republike na istočnoj jadranskoj obali. U takvim okolnostima hrvatski velikaški rodovi vrlo često su posve samostalno pokušavali pronaći najbolje rješenje za očuvanje vlastitih posjeda, a takva politika ponekad je ugrožavala interese ugarsko-hrvatskog vladara. Geo-politički položaj grada Senja u tom vremenu bio je iznimno važan i kompliciran jer se grad nalazio upravo na prostoru dodira mletačkih i osmanskih interesa, što je velikaški rod Frankapana stavljalo u sam centar političkih zbivanja jer su upravo oni upravljali ne samo gradom Senjom nego i čitavim okolnim područjem. Upravo u tom političkim kontekstu kralj Matija Korvin odlučuje oduzeti Frankapanima grad Senj i oformiti na tom prostoru posve nov vojni ustroj poznat pod imenom Senjska kapetanija. Posljedica ove kraljevske odluke bit će usmjeravanje Senja i okolnog prostora u sljedećim stoljećima jednim drugačijim društvenim i gospodarskim razvojem nego što je to bilo do tada. Ovakva Korvinova odluka umnogome je bila kontroverzna, poglavito imajući na umu važnost Frankapana za političku stabilnost čitavog tog prostora. Stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o Senjskoj kapetaniji, a naš sugovornik je dr. sc. Vedran Klaužer s Hrvatskog instituta za povijest, voditelj znanstveno istraživačkog projekta „Vlast to smo mi. Društvene mreže i upravljačke strukture u hrvatskom novom vijeku“. Više o projektu možete vidjeti na poveznici https://vtsm.hipzg.hr/.

Je li opravdano Herodota nazivati „ocem povijesti“ ili je pravi utemeljitelj znanstvenog povijesnog pisanja Tukidid? Koje su razlike, a koje sličnosti između grčke i rimske historiografije? Kako je uspon kršćanstva promijenio način pisanja povijesti u kasnoj antici? Je li Tacitova maksima sine ira et studio realan ideal ili retorička poza – i koliko su antički povjesničari bili pristrani? Kako danas gledamo na antičku historiografiju – je li ona mit ili znanost? To su samo neka od pitanja o kojima u današnjoj emisiji razgovaramo s dr. sc. Ines Sabotič.Epizoda je premijerno emitirana 10. ožujka 2026. na HR3.

Polazeći od recentnih istraživanja unutar niza disciplina moguće je ocrtati obrise 'nove historiografske paradigme', odnosno tumačenja najranije hrvatske povijest: od pitanja doseljenja Hrvata, vremena i naravi njihova pokrštavanja do oblikovanja države. Umjesto izoliranog promatranja tih pojava, ove događaje i procese moguće je smjestiti u širi politički i kulturni kontekst, osobito naglašavajući ključnu ulogu kratkog razdoblja od nekoliko desetljeća koja su prethodila i slijedila sklapanju tzv. Aachenskog mira (812.). Naime, u tom se vremenu isprepliću tri važna povijesna procesa: širenje Franačke države, obnova Bizantskog carstva i reaktivacija rimskog papinstva. Ti su procesi doveli do 'razdiobe carske baštine' na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije i time stvorili preduvjete za nastanak ranosrednjovjekovne Hrvatske kneževine. Drugim riječima, oblikovanje Kneževine promatrano pod vidikom interferencije tih utjecaja valja smjestiti u kontekst šire povijesti istočnog jadranskog prostora i njegova dublja zaleđa između kasnog 8. i druge polovice 9. st. Ovakvo tumačenje oslanja se na recentnu međunarodnu historiografiju o franačkoj nazočnosti u Italiji i prodoru na istok, obnovi bizantske administracije na Jadranu i obnovi papinskog interesa za područje Ilirika s nakanom učvršćivanja jurisdikcije Rimske Crkve nad tim prostorom. Smještajući istraživačke rezultate niza hrvatskih stručnjaka u te šire međunarodne okvire moguće je ocrtati okolnosti i povijesne okvire oblikovanja hrvatskog ranosrednjovjekovnog identiteta u jednom novom svjetlu. O svemu tome, dotičući brojne povijesne kontroverze, govorio je izv. prof. dr. sc. Trpimira Vedriš u svom predavanju „Hrvati, Franci i Bizant: novi pogled na početke hrvatske državnosti“ koje održano 8. siječnja 2026. u prostorijama Galerije Klovićevi dvori, u sklopu ciklusa predavanja posvećenih velikoj obljetničkoj izložbi „U početku bijaše Kraljevstvo“. Stoga ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama poslušati dijelove tog zanimljivog i pomalo kontroverznog predavanja. Ova inačica epizode nije prije objavljena na HR3 zbog vremenskog ograničenja radio termina.

Polazeći od recentnih istraživanja unutar niza disciplina moguće je ocrtati obrise 'nove historiografske paradigme', odnosno tumačenja najranije hrvatske povijest: od pitanja doseljenja Hrvata, vremena i naravi njihova pokrštavanja do oblikovanja države. Umjesto izoliranog promatranja tih pojava, ove događaje i procese moguće je smjestiti u širi politički i kulturni kontekst, osobito naglašavajući ključnu ulogu kratkog razdoblja od nekoliko desetljeća koja su prethodila i slijedila sklapanju tzv. Aachenskog mira (812.). Naime, u tom se vremenu isprepliću tri važna povijesna procesa: širenje Franačke države, obnova Bizantskog carstva i reaktivacija rimskog papinstva. Ti su procesi doveli do 'razdiobe carske baštine' na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije i time stvorili preduvjete za nastanak ranosrednjovjekovne Hrvatske kneževine. Drugim riječima, oblikovanje Kneževine promatrano pod vidikom interferencije tih utjecaja valja smjestiti u kontekst šire povijesti istočnog jadranskog prostora i njegova dublja zaleđa između kasnog 8. i druge polovice 9. st. Ovakvo tumačenje oslanja se na recentnu međunarodnu historiografiju o franačkoj nazočnosti u Italiji i prodoru na istok, obnovi bizantske administracije na Jadranu i obnovi papinskog interesa za područje Ilirika s nakanom učvršćivanja jurisdikcije Rimske Crkve nad tim prostorom. Smještajući istraživačke rezultate niza hrvatskih stručnjaka u te šire međunarodne okvire moguće je ocrtati okolnosti i povijesne okvire oblikovanja hrvatskog ranosrednjovjekovnog identiteta u jednom novom svjetlu. O svemu tome, dotičući brojne povijesne kontroverze, govorio je izv. prof. dr. sc. Trpimira Vedriš u svom predavanju „Hrvati, Franci i Bizant: novi pogled na početke hrvatske državnosti“ koje održano 8. siječnja 2026. u prostorijama Galerije Klovićevi dvori, u sklopu ciklusa predavanja posvećenih velikoj obljetničkoj izložbi „U početku bijaše Kraljevstvo“. Stoga ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama poslušati dijelove tog zanimljivog i pomalo kontroverznog predavanja.Epizoda je premijerno emitirana 3. ožujka 2026. na HR3

Tvrdi grad Zrin 2025. godine obilježio je 730 godina prvoga spomena u povijesnim izvorima. Njegov povoljan strateški položaj uzrokovao je da je tijekom povijesti relativno često bio u središtu pozornosti različitih vlasti. Od polovice 14. stoljeća sve do 1577. bio je u posjedu velikaškog roda Šubića koji su upravo zbog njegove važnosti dodali si pridjevak Zrinski. Život u mjestu Zrin nije stao ni nakon prelaska u okvire Osmanskog Carstva 1577., a nakon povrataka kršćanske vlasti 1689. godine Zrin je izgubio svoju stratešku važnost. Tijekom Drugoga svjetskoga rata Zrin je razrušen, a preživjelo stanovništvo je izbjeglo. Život se u mjesto u potpunosti nije vratio sve do okončanja Domovinskog rata. U povodu 730. godišnjice njegova prva spomena više akademskih institucija, udruga i Sisačka biskupija organizirali su znanstveni skup na kojem se kroz 20ak predavanja prozborilo o povijesti i mogućoj budućnosti Zrina, mjesta koje smo svi pomalo zaboravili. Stoga ćemo u ovoj epizodi Povijesnih kontroverzi nastaviti prošlotjedni izvještaj i poslušati sažetke predavanja održanih na tom znanstvenom skupu, koja su obuhvatila pogled na povijest Zrina u modernom i suvremenom dobu.Ova verzija epizode nije ranije emitirana na Hrvatskom radiju zbog vremenskog ograničenja termina u radio programu.

Tvrdi grad Zrin 2025. godine obilježio je 730 godina prvoga spomena u povijesnim izvorima. Njegov povoljan strateški položaj uzrokovao je da je tijekom povijesti relativno često bio u središtu pozornosti različitih vlasti. Od polovice 14. stoljeća sve do 1577. bio je u posjedu velikaškog roda Šubića koji su upravo zbog njegove važnosti dodali si pridjevak Zrinski. Život u mjestu Zrin nije stao ni nakon prelaska u okvire Osmanskog Carstva 1577., a nakon povrataka kršćanske vlasti 1689. godine Zrin je izgubio svoju stratešku važnost. Tijekom Drugoga svjetskoga rata Zrin je razrušen, a preživjelo stanovništvo je izbjeglo. Život se u mjesto u potpunosti nije vratio sve do okončanja Domovinskog rata. U povodu 730. godišnjice njegova prva spomena više akademskih institucija, udruga i Sisačka biskupija organizirali su znanstveni skup na kojem se kroz 20ak predavanja prozborilo o povijesti i mogućoj budućnosti Zrina, mjesta koje smo svi pomalo zaboravili. Stoga ćemo u ovoj epizodi Povijesnih kontroverzi nastaviti prošlotjedni izvještaj i poslušati sažetke predavanja održanih na tom znanstvenom skupu, koja su obuhvatila pogled na povijest Zrina u modernom i suvremenom dobu.Epizoda je premijerno emitirana 17. veljače 2026. na HR3.

Utvrđeni grad Zrin smjestio se na južnim padinama Zrinske gore. Povoljan strateški položaj Zrina razlog je da se na tom području već početkom razvijenoga srednjeg vijeka oformio poveći vlastelinski posjed. U sačuvanim povijesnim izvorima Zrin se prvi put spominje 1295. kao mjesto u kojem je djelovao ban Stjepan III. Babonić. Ugarsko-hrvatski kralj Ludovik I. Anžuvinac je 1347. Zrin predao u ruke jedne grane velikaškoga roda Šubića, koji su po toj utvrdi dobili prezime Zrinski. Šubići su proširili utvrdu koja je postala središtem njihovih posjeda. Ipak 1577. Godine Zrin pada u osmanske ruke i tek 1689. Osmanlije napuštaju grad. Početkom 19. stoljeća utvrda je stradala u požaru, a 1925., u povodu tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja« obnovila je utvrdu i branič-kulu. Tijekom Drugoga svjetskoga rata Zrin je razrušen, a u rujnu 1943., kada ga zauzimaju partizanske snage preživjelo je stanovništvo izbjeglo. Život se u ovo mjesto bogate prošlosti počeo vraćati tek nakon Domovinskoga rata, a u povodu 730. godišnjice njegova prva spomena više akademskih institucija, udruga i Sisačka biskupija organizirali su znanstveni skup na kojem se kroz 20ak predavanja prozborilo o povijesti i mogućoj budućnosti Zrina, mjesta koje smo svi pomalo zaboravili. Stoga ćemo u sljedećih nekoliko epizoda Povijesnih kontroverzi poslušati sažetke najznačajnijih predavanja održanih na tom znanstvenom skupu.Ova verzija epizode nije bila ranije emitirana na Hrvatskom radiju zbog vremenskog limita u radio programu.

Utvrđeni grad Zrin smjestio se na južnim padinama Zrinske gore. Povoljan strateški položaj Zrina razlog je da se na tom području već početkom razvijenoga srednjeg vijeka oformio poveći vlastelinski posjed. U sačuvanim povijesnim izvorima Zrin se prvi put spominje 1295. kao mjesto u kojem je djelovao ban Stjepan III. Babonić. Ugarsko-hrvatski kralj Ludovik I. Anžuvinac je 1347. Zrin predao u ruke jedne grane velikaškoga roda Šubića, koji su po toj utvrdi dobili prezime Zrinski. Šubići su proširili utvrdu koja je postala središtem njihovih posjeda. Ipak 1577. Godine Zrin pada u osmanske ruke i tek 1689. Osmanlije napuštaju grad. Početkom 19. stoljeća utvrda je stradala u požaru, a 1925., u povodu tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja« obnovila je utvrdu i branič-kulu. Tijekom Drugoga svjetskoga rata Zrin je razrušen, a u rujnu 1943., kada ga zauzimaju partizanske snage preživjelo je stanovništvo izbjeglo. Život se u ovo mjesto bogate prošlosti počeo vraćati tek nakon Domovinskoga rata, a u povodu 730. godišnjice njegova prva spomena više akademskih institucija, udruga i Sisačka biskupija organizirali su znanstveni skup na kojem se kroz 20ak predavanja prozborilo o povijesti i mogućoj budućnosti Zrina, mjesta koje smo svi pomalo zaboravili. Stoga ćemo u sljedećih nekoliko epizoda Povijesnih kontroverzi poslušati sažetke najznačajnijih predavanja održanih na tom znanstvenom skupu.Epizoda je prvi put emitirana 10. veljače 2026. na HR3.

Hrvatska i Mađarska tijekom povijesti dijelile su zajednički državno-pravni okvir više od 800 godina, sve od 1102. godine pa do kraja Prvoga svjetskoga rata 1918. godine. Priroda tog odnosa često je i danas predmet javnih rasprava i historiografije. Stoga je 20. listopada 2025. Institut Liszt – Mađarski kulturni centar u Zagrebu organizirao okrugli stol pod naslovom „Slika koju imamo jedni o drugima II.: Hrvatsko-mađarski odnosi od 1790. do 1918.“. U prethodnoj epizodi poslušali smo izvatke iz dijela izlaganja na ovome okruglom stolu i zaustavili smo se na razdoblju revolucije 1848. godine, kada je došlo i do otvorenog rata između Hrvata i Mađara. U ovom nastavku Povijesnih kontroverzi poslušajmo što su prof. dr. sc. Željko Holjevac, dr. sc. Dinko Šokčević, dr. Gabor Zsigmond i dr. sc. Branko Ostajmer rekli o razdoblju neoapslolutizma i Hrvatsko ugarskoj nagodbi sve do raspada zajedničke države 1918. godine. Epizoda je premijerno emitirana 3. veljače 2026. na HR3.

Hrvatska i Mađarska tijekom povijesti dijelile su zajednički državno-pravni okvir više od 800 godina, sve od 1102. godine pa do kraja Prvoga svjetskoga rata 1918. Tijekom tog razdoblja u smislu političke suradnje hrvatskih i mađarskih elita bilo je i dobrih i jako loših razdoblja. Posljednje razdoblje tih odnosa započelo je zapravo već 1790.godine kada su se obje zemlje već više od 200 godina nalazile u okviru Habsburške Monarhije. Sa željom podrobnijeg međusobnog razumijevanja, a poglavito jasnijeg viđenja tog turbulentnog razdoblja, 20. listopada 2025. Institut Liszt – Mađarski kulturni centar u Zagrebu organizirao je II. okrugli stol pod naslovom „Slika koju imamo jedni o drugima II.: Hrvatsko-mađarski odnosi od 1790. do 1918.“ na kojem su učestvovali prof. dr. sc. Željko Holjevac, dr. sc. Dinko Šokčević, dr. Gabor Zsigmond i dr. sc. Branko Ostajmer. Raspravom je moderirala dr. Ana Mladenovics, ravnateljica Mađarskog kulturnog centra u Zagrebu. U sljedeće dvije epizode Povijesnih kontroverzi poslušat ćemo dijelove zanimljive rasprave koja se razvila na ovome okruglome stolu.Epizoda je premijerno emitirana 27. siječnja 2026. na HR3

Željeznica je omogućila modernizaciju država, ubrzanje industrijalizacije, oblikovala i gradove, definirala migracije i putovanja, promijenila naš doživljaj prostora i vremena. Godine 2025. navršilo se punih 200 godina od prve javne željezničke pruge na svijetu, legendarne linije Stockton Darlington iz 1825. godine. Tim povodom u Zagrebu je na Institutu društvene znanosti Ivo Pilar organizirana interdisciplinarna znanstvena konferencija, a u Tehničkom muzeju Nikola Tesla postavljena je izložba, a potom objavljena je i knjiga "Dva stoljeća železnice u svijetu" dvojice autora dokora Josipa Kajenića i profesora dokora Borne Abramovića. O ključnim inovacijama, o tehnološkim i društvenim prekretnicama, o globalnom razvoju željezničkih mreža, ali i o tome kako se hrvatska željeznica uklapa u taj dvostoljetni narativ razgovaramo s profesorom doktorom Bornom Abramovićem. Epizoda je premijerno emitirana 20. siječnja 2026. na HR3.

U prosincu 2025. održan je redoviti V. kongres Paleo Radiology Meets Archeology, što bi značilo Paleo radiologija susreće arheologiju, u Muzeu Krapinskog neandertalaca. Događaj je to koji okuplja istraživače, stručnjake i entuzijaste s ciljem razmjene znanja i rasprave o najnovijim dostignućima u radiografskoj analizi drevnih ljudskih i životinjskih ostataka. U sklopu kongresa održana je i paleooradiološka radionica na Kliničkom-bolničkom centru u Zagreb pod vodstvom dr. sc. Mislava Čavke na kojoj su se bioarheolozi i antropolozi upoznali s primjenom radioloških tehnika. Uz brojne zanimljive teme, posebnu pažnju povjesničara privukle su teme o rekonstrukciji lica iz prošlosti na temelju posmrtnih ostataka. Stoga, o paleoradiologiji i rekonstrukciji lica iz prošlosti u današnjoj emisiji razgovaramo s doktorom Mislavom Čavkom, doktoricom Natašom Šarkić i doktorom Fabijem Kavalijem. Epizoda je premijreno emitirana 13. siječnja 2026. na HR3.

Mirna reintegracija Hrvatskog podunavlja proces je koji je nakon krvavih ratnih godina i vojnoredarstvenih operacija Bjesak i Oluja omogućio da se Istočna Slavonija Baranja i zapadni strijem bez novih sukoba vrate u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske. Ova jedinstvena mirovna operacija provedena pod okriljem Ujedinjenih naroda i misije UNTAES bila je primjer uspješnog modela prijelaza iz rata u mir ne samo u Hrvatskoj nego i u međunarodnim okvirima. O tome kako je došlo do temeljnog sporazuma o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu koji su bili ključni akteri procesa kako je izgledala suradnja između hrvatskih vlasti, srpskih predstavnika i međunarodne zajednice, te koje su bile političke, društvene i demografske posljedice mirne reintegracije. Razgovaramo s doktoricom Anom Holjevac Tuković. Epizoda je premijerno emitirana 25. studenog 2025. na HR3.

U današnjoj epizodi bavimo se provjerom točnosti informacija, odnosno popularno zvanim fact checkingom, temom koja sve više prožima suvremeni javni prostor. Govorit ćemo o radu hrvatskog povijesnog Fact cheekerskog projekta CroFacta koji nastoji suzbiti pogreške i dezinformacije o povijesnim temama. U emisiji ćemo tražiti odgovore na pitanja o tome kako funkcioniraju provjere točnosti, po kojim se metodološkim standardima vode, gdje je granica između činjenice i interpretacije, kakve su političke i društvene reakcije na fact checking. Te ćemo razmotriti kakav učinak ovakvi projekti imaju na razumijevanja prošlosti, posebno u područjima koja su opterećena prijeporima, manipulacijama ili ideološkim interpretacijama. O tim pitanjima te posebno o ulozi projekta CroFacta u suvremenom hrvatskom medijskom prostoru, odgovore ćemo tražiti s voditeljima i suradnicima projekta CroFacta Ankicom Šunjić Matković, Julijom Barunčić Pletikosić i Filipom Hameršakom. A u emisiju će nam se svojim komentarom javiti doktor znanosti Branimir Janković, izvanredni profesor sa Filozofskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu.Epizoda je premijerno emitirana 6. siječnja 2026. na HR3.

Družba braća hrvatskoga zmaja već punih 120 godina djeluje na očuvanju hrvatske povijesti, kulture i identiteta. Od postavljanja spomen ploča, uređenja povijesnih lokaliteta i izdavaštva do čuvanja vrijednih arhivskih i muzejskih zbirki. Družba je jedna od najstarijih hrvatskih kulturnodomoljubnih udruga, a malo je poznato da je osnovala neke od najvažnijih zagrebačkih institucija bez kojih bi Zagreb danas bio nezamisliv. Stoga ćemo u današnjoj emisiji s velikim meštrom družbe profesorom doktorom Mislavom Grćem te povijesničarem doktorom znanosti Krešemirom Reganom govoriti o povijesti družbe, njezinoj ulozi kroz burno 20. stoljeće, o tome što znači čuvati tradiciju u 21. stoljeću, ali i o tome kako se družbu doživljava u javnosti.Epizoda je premijerno emitirana 9. prosinca 2025. na HR3.

Ove, 2025., godine obilježava se 1100. godina Hrvatskoga kraljevstva zbog čega je diljem Republike Hrvatske i u dijaspori organizirano više kulturnih i znanstvenih okupljanja na kojima se zainteresirana javnost mogla dodatno informirati o važnosti ove obljetnice. Jedno od takvih okupljanja bio je i znanstveno-stručni skup „1100. obljetnica Hrvatskog kraljevstva“ koji se u organizaciji više javnih znanstvenih instituta i strukovnih udruga održao 23. listopada 2025. u prostorijama Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. Na skupu je održano 12 zanimljivih izlaganja na kojima su se istraživači svih povijesnih razdobalja od srednjega vijeka do suvremenosti osvrnuli na znanstvene spoznaje i javnu percepciju hrvatske državnosti i vladavine kralja Tomislava. U ovoj epizodi Povijesnih kontroverzi završit ćemo prošlotjedni osvrt kroz izvatke izlaganja održanih na tom skupu.Epizoda je premijerno emitirana 30. prosinca 2025. na HR3.

Ove, 2025., godine obilježava se 1100. godina Hrvatskoga kraljevstva zbog čega je diljem Republike Hrvatske i u dijaspori organizirano mnoštvo kulturnih i znanstvenih okupljanja na kojima se zainteresirana javnost mogla dodatno informirati o važnosti ove obljetnice. Jedno od takvih okupljanja bio je i znanstveno-stručni skup „1100. obljetnica Hrvatskog kraljevstva“ koji se u organizaciji više javnih znanstvenih instituta i strukovnih udruga održao 23. listopada 2025. u prostorijama Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. Na skupu je održano 12 zanimljivih izlaganja na kojima su se istraživači osvrnuli na suvremene znanstvene spoznaje i javnu percepciju razdoblja prve polovice 10. stoljeća na hrvatskim povijesnim prostorima. U ovoj epizodi Povijesnih kontroverzi nastavljamo prošlotjedni osvrt kroz izvatke izlaganja održanih na tom skupu.Epizoda je premijerno emitirana 23. prosinca 2025. na HR3.

Hrvatski je sabor 2025. godinu proglasio godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva. Razlog tomu je činjenica da sačuvani povijesni izvori od 925. godine bilježe da se na čelu hrvatske ranosrednjovjekovne države nalazio kralj. Taj prvi hrvatski kralj bio je Tomislav i o njemu je unutar historiografije uistinu mnogo pisano. Osim toga, brojni spomenici diljem lijepe naše svjedoče o važnosti kralja Tomislava u hrvatskoj prošlosti. Tijekom njegove vladavine zabilježeno je nekoliko važnih događaja poput zaustavljanja prodora Mađara prema jugu te Bugara prema zapadu. Da bi se dostojno obilježila ova značajna obljetnica u Republici Hrvatskoj organizirano je mnoštvo kulturnih i znanstvenih aktivnosti, skupova, izložbi i tribina, poput milenijske izložbe u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu naslovljene „U početku bijaše Kraljevstvo“. U pogledu znanstvene diskusije, a na marginama te izložbe više javnih instituta i strukovnih organizacija 23. listopada 2025. u prostorijama Instituta za društvena istraživanja Ivo Pilar zajednički je organiziralo znanstveno-stručni skup „1100. obljetnica Hrvatskog kraljevstva“ na kojem se je kroz 12 izlaganja pokušalo sagledati suvremene historiografske spoznaje o vremenu vladavine kneza i kralja Tomislava te ujedno razmotriti percepciju toga vremena u javnom prostoru, popularnoj kulturi i obrazovanju. Iako je skup bio obljetničkog karaktera na njemu su iznijete neke vrlo zanimljive i pomalo kontroverzne nove spoznaje, te ćemo stoga u sljedeće tri epizode Povijesnih kontroverzi poslušati dijelove izlaganja iznesenih na znanstveno-stručnom skupu „1100. obljetnica Hrvatskog kraljevstva“.Epizoda je premijerno emitirana 16. prosinca 2025. na HR3.

Hrvatski pjesnik, estetičar, književni teoretičar, prevoditelj, leksikograf, arheolog, kartograf, povjesničar, geograf i numizmatičar Matija Petar Katančić najvećem dijelu hrvatske kulturne i stručne javnosti nažalost je sasvim nepoznat, iako je svojom erudicijom nadmašivao mnoge svoje suvremenike. Zapravo Matija Petar Katančić je najistaknutiji hrvatski erudit s kraja 18. i početka 19. stoljeća, koji je svojim znanstvenim i stručnim radom pokrivao široko polje tadašnjih humanističkih znanosti. Prva Katančićeva znanstvena rasprava Dissertatio de columna miliaria ad Eszekum reporta, objavljena u Osijeku 1782. godine, ujedno je i prva arheološka rasprava u Hrvatskoj. Zbog te rasprave o rimskom miljokazu Katančiću je pripao naslov začetnika hrvatske arheologije. Nadalje, Katančić je načela klasicističke poetike primjenjivao u svojim latinskim i hrvatskim pjesmama, pa je stoga Matko Peić Katančića proglasio glavnim predstavnikom hrvatskog književnog klasicizma. Na taj su se način filolog, pjesnik i teolog spojili u jedno u osobi Matije Petra Katančića, pogotovo ako se uzme u obzir njegov rad na prijevodu Biblije na hrvatski jezik. Sam Katančić nije doživio objavljivanje svoga prijevoda Biblije, koji je tiskan u Budimu 1831. godine i kao takav ušao u kulturnu povijest Hrvatske kao prvi cjelovito objavljeni prijevod Biblije na hrvatski jezik.Upravo zbog svih tih Katančićevih zasluga Grad Valpovo i Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest iz Slavonskoga Broda od 2019. godine zajednički organiziraju u Valpovu kulturno-znanstvenu manifestaciju „Dani Matije Petra Katančića“. Ovogodišnjim Katančićevim danima od 16. do 18. listopada 2025. obilježena je 200. godišnjica smrti Matije Petra Katančića, a manifestacija je imala formu znanstvenoga skupa s nizom izlaganja istaknutih znanstvenika. Skup je otvoren s čak dva plenarna izlaganja dr. sc. Dinka Šokćevića i dr. sc. Roberta Skenderovića, koji su govorili o povezanosti i važnosti Katančićeva djelovanja ne samo za hrvatsku nego i za mađarsku kulturnu povijest. Stoga ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama poslušati dijelove iz ovih plenarnih izlaganja posvećenih pomalo zaboravljenom i svakako zanemarenom hrvatskom eruditi Matiji Petru Katančiću.Epizoda je premijerno emitirana 2. prosinca 2025. na HR3.

Austro-ugarski general hrvatskoga podrijetla Maksimilijan Čičerić u hrvatskoj javnosti zapravo je gotovo nepoznat. No, da se radilo o izvanrednom vojnom stručnjaku govore činjenice da je bio profesor na Ratnoj školi u Beču, te austro-ugarski vojni izaslanik u Mandžuriji tijekom rusko-japanskog rata 1905. godine. O njegovom životu i djelovanju svjedoče i njegovi dnevnički zapisi koje je 2011. godine objavio Hrvatski državni arhiv. Ipak, u hrvatskoj historiografiji i javnom prostoru razmjerno se malo pisalo i raspravljalo o ovom časniku čije je djelovanje obilježilo jedan dio hrvatske povijesti. Na Sveučilištu u Zagrebu nedavno je obranjena doktorska disertacija kojoj je u središtu pozornosti upravo Maksimilijan Čičerić, te stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo s autorom te disertacije dr. sc. Filipom Katanićem.Ova verzija razgovora o generalu Maksimilijanu Čičeriću nije ranije objavljena na Hrvatskom radiju zbog vremenskog ograničenja termina emitiranja.

Austro-ugarski general hrvatskoga podrijetla Maksimilijan Čičerić u hrvatskoj javnosti zapravo je gotovo nepoznat. No, da se radilo o izvanrednom vojnom stručnjaku govore činjenice da je bio profesor na Ratnoj školi u Beču, te austro-ugarski vojni izaslanik u Mandžuriji tijekom rusko-japanskog rata 1905. godine. O njegovom životu i djelovanju svjedoče i njegovi dnevnički zapisi koje je 2011. godine objavio Hrvatski državni arhiv. Ipak, u hrvatskoj historiografiji i javnom prostoru razmjerno se malo pisalo i raspravljalo o ovom časniku čije je djelovanje obilježilo jedan dio hrvatske povijesti. Na Sveučilištu u Zagrebu nedavno je obranjena doktorska disertacija kojoj je u središtu pozornosti upravo Maksimilijan Čičerić, te stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo s autorom te disertacije dr. sc. Filipom Katanićem.Epizoda je premijerno emitirana 18. studenog 2025. na HR3.

Velikom dijelu zagrebačke i hrvatske javnosti ime Emila Laszowskog poznato je, jer je Laszowski bio poznati hrvatski povjesničar i arhivist, te kulturni i javni djelatnik čija djela i rezultati još i danas predstavljaju pionirske poduhvate u različitim humanističkim disciplinama. Široj javnosti zasigurno je najpoznatiji kao dugogodišnji ravnatelj Zemaljskog arhiva (danas Hrvatski državni arhiv) koji je tijekom radnoga vijeka znatno unaprijedio hrvatsku arhivistiku. Jednako tako, mnogima je znan kao obnovitelj i danas aktivne udruge Braća Hrvatskoga Zmaja. Na njegov poticaj osnovani su 1907. godine Muzej grada Zagreba zajedno s Arhivom grada Zagreba i zagrebačka Gradska knjižnica kojima je bio ravnatelj (do 1925.). Njegovo djelovanje tijekom Drugoga svjetskoga rata ponekad izaziva određene kontroverze. No, uza sve navedeno još je mnogo toga ostalo nepoznato o životu i djelima Emila Laszowskog, što nam otkrivaju njegovi razmjerno nedavno objavljeni dnevnički zapisi. Stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o manje poznatim detaljima iz života Emila Laszowskog, a naš sugovornik je arhivski savjetnik dr. sc. Mario Stipančević iz Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu.Epizoda je premijerno emitirana 4. studenoga 2025. na HR3.

Povijest žena je povijesna disciplina kojom se proučava kako su žene, kao pojedinke i grupe, utjecale na povijesne procese i kako su te procese doživljavale, naglašavajući njihov položaj, ulogu i iskustva koja su u tradicionalnoj povijesti često zanemarena. Bavi se položajem žena u različitim povijesnim razdobljima i društvima, uključujući njihovu uključenost u rad, obitelj, politiku, kulturu i svakodnevni život, pružajući širi i sveobuhvatniji pogled na prošlost. Upravo o ovim pitanjima u okvirima hrvatske historiografije razgovaralo se okruglom stolu „Žene i povijesne mijene – izazovi povijesti žena u prošlosti i sadašnjosti“ organiziranom 13. svibnja 2025. u sklopu festivala povijesti Kliofest. U raspravi okrugloga stola sudjelovale su znanstvenice uključene u rad znanstveno-istraživačkog projekta „Žene i mijene: žene kao subjekti povijesnih mijena u Hrvatskoj“, dr. sc. Ida Ograjšek Gorenjak, dr. sc. Marijana Kardum, dr. sc. Zrinka Nikolić Jakus, dr. sc. Maria Pakucs te dr. sc. Jelena Marohnić. U današnjim Povijesnim kontroverzama poslušat ćemo dijelove razgovora i diskusije s ovog okruglog stola.Epizoda je premijerno emitirana 14. listopada 2025. na HR3.

Globalizacija i globalna povijest u pravilu se vezuju za moderni i suvremeni svijet. Međutim, svijet je bio povezan i u antičko vrijeme. Svijet antičke Grčke bio je dobro upoznat s onime što se je događalo na prostorima Perzijskog Carstva, a Aleksandar Makedonski svojim je osvajanjima politički ujedinio široke prostore od egipatskih granica sve do daleke Indije. Spoznaje o svijetu i gospodarske veze antičkog Rima prelazile su daleko van njihovih političkih granica i izvan sredozemnog svijeta. Jednako tako, danas smo svjesni da pojedini procesi, koji su svoje uzroke imali u prirodnim pojavama ili političkim okolnostima na jednom kraju svijeta, mogli su imati drastične posljedice u krajevima tisućama kilometara i desetljećima udaljenim od mjesta njihova uzroka – sjetimo se samo globalnih društvenih, političkih i gospodarskih promjena uzrokovanih tzv. velikim seobama naroda još od vremena seobe indoeuropljana sve do srednjovjekovnih seoba na europskom kontinentu. Imajući na umu ove činjenice, postavlja se pitanje kada uopće dolazi do globalizacije i možemo li cijeli planet promatrati kao jedinstven prostor međusobno uzročno-posljedično povezanih povijesnih procesa. U tom pogledu unutar suvremene povijesne znanosti često se govori o tzv. globalnoj povijesti koja se razlikuje od pojma svjetske povijesti, a u tom kontekstu možemo razgovarati i o globalnim poveznicama unutar pojedinih vremenskih razdobalja, od kojih u posljednje vrijeme pozornost brojnih povjesničara i arheologa okupira globalna antika. Stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o globalnoj antici, a naš sugovornik je arheolog i povjesničar dr. sc. Goran Đurđević.Ova inačica razgovora o globalnoj antici, zbog vremenskog ograničenja termina emitiranja, ranije objavljena.

Globalizacija i globalna povijest u pravilu se vezuju za moderni i suvremeni svijet. Međutim, svijet je bio povezan i u antičko vrijeme. Svijet antičke Grčke bio je dobro upoznat s onime što se je događalo na prostorima Perzijskog Carstva, a Aleksandar Makedonski svojim je osvajanjima politički ujedinio široke prostore od egipatskih granica sve do daleke Indije. Spoznaje o svijetu i gospodarske veze antičkog Rima prelazile su daleko van njihovih političkih granica i izvan sredozemnog svijeta. Jednako tako, danas smo svjesni da pojedini procesi, koji su svoje uzroke imali u prirodnim pojavama ili političkim okolnostima na jednom kraju svijeta, mogli su imati drastične posljedice u krajevima tisućama kilometara i desetljećima udaljenim od mjesta njihova uzroka – sjetimo se samo globalnih društvenih, političkih i gospodarskih promjena uzrokovanih tzv. velikim seobama naroda još od vremena seobe indoeuropljana sve do srednjovjekovnih seoba na europskom kontinentu. Imajući na umu ove činjenice, postavlja se pitanje kada uopće dolazi do globalizacije i možemo li cijeli planet promatrati kao jedinstven prostor međusobno uzročno-posljedično povezanih povijesnih procesa. U tom pogledu unutar suvremene povijesne znanosti često se govori o tzv. globalnoj povijesti koja se razlikuje od pojma svjetske povijesti, a u tom kontekstu možemo razgovarati i o globalnim poveznicama unutar pojedinih vremenskih razdobalja, od kojih u posljednje vrijeme pozornost brojnih povjesničara i arheologa okupira globalna antika. Stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o globalnoj antici, a naš sugovornik je arheolog i povjesničar dr. sc. Goran Đurđeveić.Epizoda je premijerno emitirana 7. listopada 2025. na HR3.

Viktor Kovačić, često nazivan ocem moderne hrvatske arhitekture rođen je 28. srpnja 1874. godine, a umro je u Zagrebu 21. listopada 1924. Kovačić je bio student čuvenoga profesora Otta Wagnera, jedan je od osnivača Kluba hrvatskih arhitekata, osvajač prvih plasmana na nekim od najvažnijih natječaja u Zagrebu u prva dva desetljeća dvadesetoga stoljeća i prvi profesor Arhitektonskih kompozicija na Tehničkoj visokoj školi Zagreb. Njegova djela, poput Crkve sv. Blaža ili palače Burze i danas su simboli zagrebačke arhitekture. Kovačić je bio poznat po svojim suptilnim i čistim formama te protofunkcionalističkim načelima, a svojim je tada kontroverznim tezama i istupima u javnosti uzdrmao arhitektonsku scenu svoga doba. Dok su ga jedni hvalili do razine mitskog statusa, drugi su ga kudili do razine otvorenoga blaćenja. O životu i djelu, kao i o utjecaju i percepciji najvažnijeg hrvatskog arhitekta prve polovice 20. stoljeća razgovaramo s prof. dr. sc. Zlatkom Jurićem.Epizoda je premijerno emitirana 24. lipnja 2025. na HR3.

Drugi svjetski rat prouzročio je mnoge tragične događaje koji će značajno obilježiti i grad Varaždin i utjecati na život Varaždinaca. Ustaški režim u NDH je provodio svoju totalitarnu politiku u kojoj su stradavali varaždinski Židovi, Srbi i Hrvati-politički neistomišljenici. Premda je kraj rata u Varaždinu donio mir, represija nije prestala jer je jedan režim zamijenio drugi. Mnogi su bez suđenja stradali ili ostali bez imovine i građanskih prava u montiranim procesima, a novi sustav rigidno je provodio zamisli Komunističke partije Jugoslavije koja je pokušala stvoriti novo društvo po uzoru na Sovjetski savez. O povijesti baroknog grada u najdramatičnijim događajima 20. stoljeća razgovaramo s dr. sc. Vladimirom Huzjanom.Epizoda je premijerno emitirana 17. lipnja 2025. na HR3.

U suvremenom hrvatskom javnom prostoru, ali i udžbeničkoj literaturi, često se provlači predodžba o tome kako su Mađari tijekom postojanja zajedničke države od 1102. godine sve do 1918. vršili svojevrsnu mađarizaciju Hrvata, te sprečavali nesmetan povijesni razvoj hrvatskoga narodnoga bića. No, već sama činjenica da je zajednički državni sklop Hrvata i Mađara trajao više od 800 godina dovodi takvu predodžbu u pitanje, jer da je uistinu sve bilo tako grozno ta zajednica vjerojatno ne bi „poživjela“ čitavih 8 stoljeća. Ipak kao posebno „grozno“ razdoblje tog suživota izdvaja se vrijeme banovanja grofa Dragutina Khuena-Hedervarya. Slično tome, nerijetko se mogu čuti glasovi mađarskog (i hrvatskog) svojatanja velikaškog roda Zrinski, čijeg znamenitog bana mi Hrvati nazivamo Nikola Šubić Zrinski, a naši susjedi Miklos Zriny. Zapravo, možemo se upitati kako i zašto je ta državna zajednica preživjela sva ta stoljeća od razvijenoga srednjega vijeka sve do kraja Prvoga svjetskoga rata. Razlog tomu svakako su bile upravljačke strukture te zajednice i društvene elite koje su upravljale svim političkim, gospodarskim i kulturnim procesima. O tome nam jasno govore i činjenice vezane uz nama dobro poznatu Zrinsko-Frankopansku urotu iz 1671. godine, jer osim hrvatskih velikaša u toj zavjeri aktivno su sudjelovali i istaknuti ugarski magnati iz roda Nadazsdya, Wessellenya i Rakoczija. Upravo su te elite tema bilateralnog znanstvenog projekta „Crkvena i svjetovna elita između 15. i 19. stoljeća“ koji se zajednički provodi u okviru suradnje Instituta za povijest Istraživačkog centra za humanističke znanosti u Budimpešti i Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu. U sklopu tog projekta je krajem svibnja 2025. u Budimpešti organiziran međunarodni znanstveni skup pod naslovom „Ugarsko-hrvatska crkvena i svjetovna elita u kraljevskom vijeću i na ugarskim saborima (1102. – 1918.)“. Na tom skupu brojni su hrvatski i mađarski istraživači predstavili rezultate svojih istraživanja koja pokazuju visok stupanj ugarsko-hrvatske suradnje tijekom dugih stoljeća zajedničke države – personalne unije kompozitnog Kraljevstva zemalja krune Sv. Stjepana. Stoga ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama poslušati izvatke iz jednog dijela održanih izlaganja i izjave nekih od sudionika skupa.Epizoda je premijerno emitirana 10. lipnja 2025. na HR3.

Kada danas razgovaramo o pojmovima države i državnosti u vidu imamo suvremene definicije tih pojmova, pri čemu država predstavlja političku zajednicu ljudi organiziranu na nekom teritoriju pod suverenom vlašću, to jest, suveren i neovisan entitet sposoban ulaziti u odnose s drugim takvim entitetima, a koji ima međunarodnu pravnu osobnost; te posjeduje aparat sile koji jamči sigurnost političke zajednice i svih njezinih članova. U tom pogledu bitni elementi države jesu: stalno stanovništvo (državljani), određen teritorij i suverena vlast. U tom kontekstu pojam državnosti mogao bi se definirati kao suverenitet, samostalnost i organizacija vlasti koji čine državu. U suvremenim zapadnim demokracijama nosioci te državnosti i/ili suvereniteta jesu nacionalne zajednice tj. narod, a danas vrlo često smatramo da ti pojmovi imaju stalno i istovjetno značenje i sadržaj „od kako je svijeta i vijeka“. No, je li tomu tako i zapravo što je to država u srednjemu vijeku pitanje je kojim se već dugi niz godina bavi ne samo historiografija, nego i druge srodne humanističke i društvene discipline jer razumijevanje načina i razloga vlastitog društvenog organiziranja predstavlja određenu kohezivnu sponu suvremenih država. Upravo iz tog razloga, ali i u svezi s ovogodišnjom 1100. obljetnicom obilježavanja Hrvatskoga kraljevstva, na ovogodišnjem festivalu povijesti Kliofest organiziran je okrugli stol pod naslovom „Hrvatska državnost u srednjem vijeku – između historije i mita“. U zanimljivom razgovoru o modalitetima državnosti i suvereniteta na hrvatskom povijesnom prostoru sudjelovali su dr. sc. Trpimir Vedriš, dr. sc. Zdenka Janeković Römer, dr. sc. Ivan Majnarić i dr. sc. Luka Špoljarić. Stoga ćemo današnjim Povijesnim kontroverzama poslušati dijelove te zanimljive i pomalo kontroverzne rasprave.Epizoda je premijerno emitirana 3. lipnja 2025. na HR3.

Kad se govori o povijesti Bosne i Hercegovine, nezaobilaznim se nameće pitanje čija je Bosna? Pitanje je to koje je čak i historiografiju odvelo u svojevrsni, kako se ponekad slikovito naziva, duhovni sukob u pokušaju dokučivanja je li BiH srpska ili hrvatska ili muslimanska. Pitanje pripadnosti BiH obično se povezuje s pripadnošću njezinih stanovnika, a sve tri zajednice sklone su njezinu povijest promatrati isključivo kao vlastitu. Iz srpske su vizure i Bošnjaci i Hrvati posljedica prevjeravanja pravoslavnoga stanovništva na islam i katoličanstvo. U hrvatskom okrilju ekskluzivizam se gradi(o) na ideji da su Bošnjaci produkt islamizacije katolika, dok su bosanski Srbi promatrani kao potomci doseljenih i naknadno u Srbe asimiliranih pravoslavnih Vlaha. Napokon, u bošnjačkim krugovima nastoji se izgraditi slika Bosne koja u svojim početcima, pa ni duboko u 19. st. nije bila ni srpska ni hrvatska. Spomenuta duhovna borba ponajprije je smjerala na osvajanje srednjovjekovlja kao isključiva vlasništva samo jedne od triju supostojećih zajednica. U 19. st. duhovni svijet bosanskih franjevaca zapljusnule su ideje proljeća naroda, ilirskoga pokreta, a i iskustva koja su donosili iz ugarske polovice Habsburške Monarhije ili Italije, miješajući se s naslijeđem Bosne Srebrene kao posljednje poveznice sa srednjovjekovnom Bosnom. Činjenica da su u svojim pisanjima za svoju zajednicu rabili ime Bošnjaci danas ponekad oživljava ideje o tome da bosanskohercegovački Hrvati zapravo nisu Hrvati ili barem da to nisu uvijek bili. Takve se ideje ukazuju na ograničenost dosega moderne historiografije, odnosno na činjenicu da u širokoj javnosti i dalje dominira primordijalna slika nacije kao oduvijek postojeće i suštinski nepromjenjive zajednice, pa se pojmovima kao što su Hrvat, Srbin ili Bošnjak pridaje jednako tako nepromjenjivo značenje. Stoga, ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama poslušati isječke iz zanimljivog predavanja naslovljenog „O bošnjaštvu bosanskih franjevaca u 19. stoljeću“ koje je 20. veljače 2025. na II. radionici za novinare i druge medijske djelatnike kao dio javnog djelovanja projekta CroFacta održao dr. sc. Rudolf Barišić s Hrvatskog instituta za povijest. CroFacta je projekt za provjeru točnosti informacija (tzv. fact--checking) u medijskom prostoru, koji provodi Leksikografski zavod Miroslav Krleža u suradnji s Hrvatskim institutom za povijest i Hrvatskim memorijalno-dokumentacijskim centrom Domovinskoga rata. Pokrenut je 1. rujna 2023. u sklopu mjere Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti - Uspostava sustava provjere medijskih činjenica i u cijelosti se financira kroz instrument Europske unije NextGenerationEU. Druga radionica u sklopu projekta bavila se je prijepornim temama hrvatske povijesti 19. i 20. stoljeća. Zainteresirani medijski djelatnici mogli tijekom dva dana čuti 11 zanimljivih predavanja o nekim od najkontroverznijih tema hrvatske povijesti koje često puni novinske stupce i medijski prostor u Hrvatskoj.Epizoda je premijerno emitirana 27. svibnja 2025. na HR3.

Hrvatsko-ugarska nagodba iz 1868. bila je prijelomni trenutak u modernoj hrvatskoj povijesti kojom je formulirana autonomija Hrvatske i Slavonije unutar Habsburške Monarhije. Ipak, Nagodba je sadržavala brojne pravne nejasnoće koje su omogućile središnjim, osobito mađarskim vlastima, značajan nadzor nad hrvatskim poslovima. Zbog toga je od samog početka bila poprište suprotstavljenih tumačenja – kao simbol hrvatske autonomije, ali i ograničenja. Ova nagodba dugo je bila predmet oprečnih historiografskih tumačenja, a u današnjoj emisiji s povjesničarom dr. sc. Brankom Ostajmerom ćemo pokušati rasvijetliti politički kontekst njezina nastanka, njen sadržaj, posljedice i dugoročni značaj za odnose Hrvatske i Ugarske u okviru Habsburške Monarhije.Epizoda je premijerno emitirana 20. svibnja 2025. na HR3.

Od srednjovjekovne Hrvatske do današnjih dana, Hrvati su imali značajne kontakte i interakcije s poglavarima Katoličke crkve. Kada su Hrvati prvi put došli u kontakt s papinstvom? Što za hrvatsku povijest znače pisma pape Ivana VIII. iz 879. godine? Kojeg je hrvatskog kralja okrunio papinski poslanik? Je li papa Inocent III. odgovoran za križarsko razaranje Zadra 1202. godine? Jesu li pape u Hrvatima vidjele „predziđe kršćanstva“? Kako su pape gledale na hrvatske nacionalne težnje u Habsburškoj Monarhiji? Koliki je bio utjecaj pape na priznavanje hrvatske neovisnosti krajem 20. stoljeća i kakav je bio odnos pape Franje prema Hrvatima – neka su od pitanja o kojima razgovaramo s dr. sc. Danielom Pataftom.Epizoda je premijerno emitirana 13. svibnja na HR3.

Hrvatski je sabor 2025. godinu proglasio godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva. Razlog tomu je činjenica da sačuvani povijesni izvori od 925. godine bilježe da se na čelu hrvatske ranosrednjovjekovne države nalazio kralj. Taj prvi hrvatski kralj bio je Tomislav i o njemu je unutar historiografije uistinu mnogo pisano. Osim toga brojni spomenici diljem lijepe naše svjedoče o važnosti kralja Tomislava u hrvatskoj prošlosti. Tijekom njegove vladavine zabilježeno je nekoliko važnih događaja poput zaustavljanja prodora Mađara prema jugu te Bugara prema zapadu. No, ključni događaj Tomislavove vladavine zapravo su bili crkveni sabori u Splitu održani 925. i 928. godine. Iako sazvani u svrhu rasprave o crkvenoj organizaciji, zaključci ovih crkvenih sinoda puno govore i o realnim dosezima hrvatskog vladara kao i prostiranju onovremenog hrvatskog kraljevstva. Važnost tih sabora prepoznata je i u historiografiji te se ove godine u svibnju organizira i veliki međunarodni skup pod nazivom „Početci kraljevstva. Splitski crkveni sabori, Tomislav i njegovo doba o 1100. obljetnici“. Stoga, u današnjim „Povijesnim kontroverzama“ razgovaramo o splitskim crkvenim sinodama i njihovom značaju za hrvatsku srednjovjekovnu povijest, a naš sugovornik je izv. prof. dr. sc. Ivan Majnarić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.Epizoda je premijerno emitirana 6. svibnja 2025. na HR3.

Knjiga „Razgovori s krvnikom“ Kazimierza Moczarskog nije samo svjedočanstvo o sudbini i zatvorskim danima dvojice nekadašnjih neprijatelja – njemačkoga nacističkog okupatora Jürgena Stroopa i poljskoga rodoljuba Kazimierza Moczarskog (koji jedan drugome u oči govore da su u ratu radili na međusobnoj likvidaciji), već i svjedočanstvo o tom kako se nacistička ideologija širila, kako su je rado prihvaćali i obični ljudi, i neobrazovani poput Stroopa, ali i obrazovani, te se pretvarali u beskrupulozne zločince koji ne prežu likvidirati stotine tisuća ljudi samo zato jer ih smatraju „nižom vrstom“, nedostojnima da žive zajedno. O važnosti te knjige i tomu što iz nje možemo naučiti razgovaramo s dr. sc. Slavenom Kaleom, prevoditeljem nedavno objavljenog hrvatskog izdanja „Razgovora s krvnikom“.Epizoda je premijerno emitirana 29. travnja 2025. na HR3.

Kako je i zašto Josip Jelačić postao ban 1848. godine? Je li točno da je prvi počeo koristiti hrvatsku trobojnicu? Kakva je bila njegova uloga u ukidanju kmetstva, kakva u ratu Hrvata i Mađara 1848.-1849. godine i kako je njegovo djelovanje utjecalo na hrvatski nacionalni identitet? O tome i brojnim drugim zanimljivim činjenicama o životu i djelovanju bana Josipa Jelačića, ali i o njegovom mjestu u hrvatskoj povijesti, razgovaramo s dr. sc. Arijanom Kolak Bošnjak.Epizoda je premijerno emitirana 22. travnja 2025. na HR3.

Načelo samoodređenja naroda razvijalo se kroz povijest, a ključnu ulogu u njegovoj modernoj formulaciji imao je američki predsjednik Woodrow Wilson koji je tijekom i nakon Prvog svjetskog rata snažno zagovarao pravo naroda na samoodređenje kao temelj za mir i stabilnost u svijetu. Zanimljivo je da je o tom načelu prije njega naširoko pisao i Vladimir Iljič Lenjin. Nakon Drugog svjetskog rata načelo samoodređenja smatralo se važnom sastavnicom međunarodnog prava te je sadržano u najvažnijim dokumentima međunarodne zajednice. Neodređenost i širina mogućih interpretacija pojma narod, određivanja samoga akta (samo)određivanja te povijesnog konteksta i danas izaziva kontroverze, pogotovo u kontekstu najnovijih globalnih političkih zbivanja. O razvoju tog načela, o tome kakvu je ono imalo ulogu u hrvatskoj povijesti te kakav je status tog načela današnjem međunarodnom poretku razgovaramo s dr. sc. Albertom Bingom.Epizoda je premijerno emitirana 1. travnja 2025. na HR3.

U današnjoj epizodi Povijesnih kontroverzi nastavljamo prošlotjedni razgovor o važnosti puta svile za razvoj predmoderne Europe, te o mletačkom trgovcu i pustolovu Marku Polu koji je u 13. stoljeću na prostorima Kineskog Carstva ostvario zamjetnu činovničku karijeru i o tome ostavio nam svoja sjećanja poznata pod nazivom Milijun. To putovanje bilo je onovremenim Europljanima toliko nevjerojatno da čak i danas neki smatraju da Polo zapravo nikad i nije bio u Kini. Naš sugovornik i dalje je dr. sc. Goran Đurđević, povjesničar i arheolog koji je dio svoje karijere proveo upravo u Kini.Epizoda je premijerno emitirana 15. travnja 2025. na HR3.

Europski kontinent već više od 2000 godina povezan je s prostorima Kine mrežom karavanskih putova poznatim pod imenom put svile. Stoljećima je trgovačkim karavanama upravo tim putem u Europu dolazila različita roba, ali i tehnološke inovacije te različiti intelektualni utjecaji. No tijekom povijesti malo je bilo putnika koji su čitav taj put prešli, što bi se reklo „u komadu“. Jedan od takvih bio je Marko Polo, mletački trgovac koji je na prostoru Kineskog Carstva čak ostvario i zamjetnu činovničku karijeru, te o svemu tome ostavio zapis poznat najčešće pod nazivom Milijun. Koliko je njegov boravak u Kini bio rijetka i zapravo nevjerojatna stvar, svjedoči i činjenica da i danas neki istraživači sumnjaju da je Polo uistinu bio u Kini. Stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o važnosti puta svile za gospodarski i kulturni razvoj Europe, koliko ta stara komunikacija ima veze s današnjom kineskom inicijativom Put svile, te o Marku Polu, mletačkom trgovcu čija životna priča i danas inspirira mnoge. Naš sugovornik je dr. sc. Goran Đurđević, znanstvenik koji je i sam živio i radio u Kini.Epizoda je premijerno emitirana 8. travnja 2025. na HR3.

Dana 20. i 21. veljače 2025. u prostorijama Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža održana je II. radionica za novinare i druge medijske djelatnike kao dio javnog djelovanja projekta CroFacta. CroFacta je projekt za provjeru točnosti informacija (fact--checking) u medijskom prostoru, koji provodi Leksikografski zavod Miroslav Krleža u suradnji s Hrvatskim institutom za povijest i Hrvatskim memorijalno-dokumentacijskim centrom Domovinskoga rata. Pokrenut je 1. rujna 2023. u sklopu mjere Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti (NPOO) Uspostava sustava provjere medijskih činjenica i u cijelosti se financira kroz instrument Europske unije Next GenerationEU. Druga radionica u sklopu projekta bavila se je prijepornim temama hrvatske povijesti 19. i 20. stoljeća. Zainteresirani medijski djelatnici mogli tijekom dva dana čuti 11 zanimljivih predavanja o nekim od najkontroverznijih tema hrvatske povijesti koje često pune novinske stupce i medijski prostor u Hrvatskoj. Stoga ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama poslušati dijelove predavanja jednog od predavača – dr. sc. Vladimira Geigera s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu. Tema njegovog izlaganja bila je „O (ne)utemeljenosti broja od „oko 100 000“ žrtava logora Jasenovac i njegovim zagovornicima“.Epizoda je premijerno emitirana 25. ožujka 2025. na HR3.

Iako je glotonim hrvatski potvrđen barem od 13.  st. (npr. u Vinodolskom zakoniku i Istarskom razvodu) te iako Hrvati imaju bogatu književnu baštinu, samobitnost se hrvatskoga jezika, kao jedna od ključnih odrednica hrvatskog identiteta, niječe ili relativizira već gotovo dva stoljeća. Isprva su razlog tomu bile pogrešne teze rane slavistike, a od sredine 19. st. te su teze postale pseudoznanstvenim temeljem posezanja susjednih naroda za hrvatskom jezičnom, književnom i kulturnom baštinom. Tako su srpski filolozi još od Vuka Stefanovića Karadžića u srpski jezični korpus nastojali uklopiti sve štokavce, neki i barem dio čakavaca, a dio je slovenskih filologa još od Jerneja Kopitara kajkavsko narječje držao sastavnicom slovenskoga jezika. Zbog bogate je književne baštine srpskim posezanjima najizloženije dubrovačko područje, a slična posezanje događaju se i sa bokeljskim i svebarskim odvjetkom hrvatske jezične kulture i književnosti. O toj temi u današnjoj emisiji razgovaramo dr. sc. Domagojem Vidovićem.Epizoda je premijerno emitirana 18. ožujka 2025. na HR3.

Na 7. kongresu hrvatskih povjesničara održanom u Osijeku od 25. do 28. rujna 2024. krovna tema kongresa bila je zemlja. Stoga je veći broj okupljenih povjesničara govorio upravo na tu temu interpretirajući pojam „zemlja“ u svojim konkretnim istraživanjima. Na tom tragu jedna od organiziranih sesija bavila se pitanjem percepcije teritorija u srednjovjekovnim državama Hrvatske, Bosne i Srbije. U radu sesije sudjelovala su četvorica povjesničara dr. sc. Neven Isailović, prof. dr. sc. Emir Filipović, doc. dr. sc. Luka Špoljarić i dr. sc. Krešimir Regan od kojih je svaki predstavio vlastitu interpretaciju viđenja srednjovjekovnog teritorija temeljem sačuvanih izvora i metodologije njihova istraživanja. U svojim izlaganjima dotakli su se različitih pitanja vezanih uz definiranje teritorija, vlasništva i upravljanja njime, kao i terminološkog definiranja pojedinih pojmova vezanih uz zemlju i teritorij. Stoga ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama poslušati dijelove njihovih predavanja.Epizoda je premijerno emitirana 11. ožujka 2025. na HR3.

Prošlo je gotovo punih osam desetljeća od završetka Drugog svjetskog rata koji je u Europi okončan kapitulacijom Njemačkog Reicha početkom svibnja 1945., dok su ratne operacije nastavljene na dalekom Istoku i okončane bezuvjetnom kapitulacijom Carskog Japana 15. kolovoza 1945., nakon što su 6. i 9. kolovoza bačene atomske bombe na japanske gradove Hiroshima i Nagasaki. Bilo je to razdoblje tzv. „totalnog rata“ koje je potrajalo punih šest godina popraćeno iznimno velikim ljudskim i materijalnim stradanjima, koncentracijskim logorima, velikim brojem ranjenih. Međutim, završetak rata nije značio i kraj ljudskih stradanja i patnji. Osim što je trebalo obnoviti ratom razrušene države, po pitanju ratnih zarobljenika situacija se stubokom promijenila. I dok su zarobljeni pripadnici vojnih snaga savezničkih sila oslobođeni, idućih se nekoliko godina ova problematika ogledala u odnosu prema velikom broju ratnih zarobljenika poraženih vojnih snaga Sila Osovine o čemu danas razgovaramo s povjesničarom dr. sc. Mariom Kevom.Epizoda je premijerno emitirana 4. ožujka 2025. na HR3.

Ove, 2025., godine obilježava se 1100. godina od održavanja crkvene sinode u Splitu, na kojoj su uređene jurisdikcijske ovlasti i hijerarhija Crkve u Hrvata. Na ta dva crkvena sabora održana 925. i 928. godine u Splitu, kako se može razaznati iz sačuvanih izvora, sudjelovali su i predstavnici svjetovnih vlasti pa i hrvatski vladar – kralj Tomislav, te su stoga ti sabori imali i obilježje državnoga zbora. No, kada dolazi do promjene tutule hrvatskog vladara, tj. je li 925. godine okrunjen prvi hrvatski kralj, i je li doista riječ o Tomislavu, o tome i dalje postoje prijepori u javnom prostoru, ali i u historiografiji. Stoga, u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o sačuvanim povijesnim izvorima koji govore o počecima hrvatske državnosti, titulama hrvatskih vladara i obilježjima njihove vlasti, a naša je sugovornica prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol, umirovljena redovna profesorica Sveučilišta u Zagrebu.Ova inačica razgovora o počecima hrvatske državnosti nije ranije objavljena zbog vremenskog ograničenja termina emitiranja emisije Povijesne kontroveze na Hrvatskom radiju. Ovaj bonus je integralna verzija razgovora u dužini od 82 minute i svojim sadržajem ne mijenja konačne zaključke iznesene u epizodi emitiranoj na HR3 25. veljače 2025.

Ove, 2025., godine obilježava se 1100. godina od održavanja crkvene sinode u Splitu, na kojoj su uređene jurisdikcijske ovlasti i hijerarhija Crkve u Hrvata. Na ta dva crkvena sabora održana 925. i 928. godine u Splitu, kako se može razaznati iz sačuvanih izvora, sudjelovali su i predstavnici svjetovnih vlasti pa i hrvatski vladar – kralj Tomislav, te su stoga ti sabori imali i obilježje državnoga zbora. No, kada dolazi do promjene tutule hrvatskog vladara, tj. je li 925. godine okrunjen prvi hrvatski kralj, i je li doista riječ o Tomislavu, o tome i dalje postoje prijepori u javnom prostoru, ali i u historiografiji. Stoga, u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o sačuvanim povijesnim izvorima koji govore o počecima hrvatske državnosti, titulama hrvatskih vladara i obilježjima njihove vlasti, a naša je sugovornica prof. dr. sc. Mirjana Matijević Sokol, umirovljena redovna profesorica Sveučilišta u Zagrebu.Epizoda je premijerno emitirana 25. veljače 2025. na HR3.

Kotač povijesti pokazao je da Jugoslavija kao višenacionalna državna zajednica nije bila uspješan politički, društveni, kulturni i gospodarski projekt. No, tijekom njezina trajanja središnje vlasti na više su načina pokušavale stvoriti i održati različite kohezivne spone koje bi državi dale teorijske i stvarne osnove, kao i okvire njezina postojanja i djelovanja. Jedan takav projekt bila je i Enciklopedija Jugoslavije, leksikografsko izdanje unutar kojeg se kroz dvije edicije pokušalo dati odgovore na sva ključna društvena i politička pitanja te sumirati različita znanja na južnoslavenskim prostorima. Drugo izdanje, zbog raspada jugoslavenske države, nikad nije dovršeno te je od planiranih 12 svezaka objavljeno samo prvih 6 (do slova K). Danas, nakon što Jugoslavije nema više od 20 godina, brojni problemi koji su morili onodobne vlasti i dalje nisu riješeni, te je zanimljivo razmotriti na koji način su pojedini ključni pojmovi i problemi razmatrani ili „gurani pod tepih“ u tom važnom leksikografskom projektu. Zbog toga je 2023. pokrenut bilateralni projekt „“Enciklopedija Jugoslavije” (1955-1990) između jugoslavenske i subjugoslavenske izgradnje nacije“ koji provode istraživači iz Hrvatske i Njemačke. Stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o Enciklopediji Jugoslavije, a naš sugovornik je dr. sc. Dino Mujadžević iz Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskome Brodu. Epizoda je premijerno emitirana 11. veljače 2025. na HR3.

Kakve su ljudske, materijalne i demografske posljedice Domovinskoga rata? Je li Domovinski rat bio građanski rat ili agresija jedne države na drugu? Kako mu pristupaju hrvatski povjesničari, politolozi i sociolozi, a kako inozemni autori? Može li se Domovinski rat uspoređivati s aktualnim ratom u Ukrajini? Odgovore na ta i brojna druga pitanja tražit ćemo u razgovoru s dr. sc. Andrianom Benčić Kužnar i dr. sc. Julijom Barunčić Pletikosić, urednicama knjige Domovinski rat i raspad Jugoslavije. Epizoda je premijerno emitirana 4. veljače 2025. na HR3.

Prvi svjetski rat i njegove posljedice važna su historiografska tema, a posljedice tog sukoba još uvelike određuju političke odnose u Europi i Svijetu. Na žalost u hrvatskoj historiografiji ova tema dugi niz godina bila je jednostavno zapostavljena, iako je tijekom posljednjih 10tak godina, zahvaljujući naporima strukovne Udruge 1914. – 1918., napravljen značajan iskorak u pogledu istraživanja različitih aspekata povijesti Prvoga svjetskog rata na hrvatskim prostorima. Udruga se ujedno i brine o obilježavanju mjesta sjećanja i važnih obljetnica vezanih uz povijest Prvoga svjetskoga rata. Stoga je 11. studenog 2024. u suradnji s Institutom društvenih istraživanja „Ivo Pilar i Hrvatskom institutom za povijest, a u povodu obilježavanja 110. godišnjice organiziran set predavanja s načelnom temom „Vojnici, zarobljenici i grobovi I. svjetskog rata“ na kojem su predavali Nikola Tominac, Filip Hameršak i Vijoleta Herman Kaurić. U današnjim Povijesnim kontroverzama poslušat ćemo dijelove iz tih predavanja. Epizoda je premijerno emitirana 28. siječnja 2025. na HR3.

Na 7. kongresu hrvatskih povjesničara održanom u Osijeku od 25. do 28. rujna 2024. već tradicionalno se održala velika sekcija posvećena metodologiji historije. Naziv sekcije ove godine bio je „Povijest i filozofija znanosti, historiografija i metodologija“, a uključivala je impresivnih 20 izlaganja u dvije sesije. Organizator sekcije bio je prof. dr. sc. Željko Dugac iz Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU u Zagrebu. Teme o kojima se raspravljalo unutar ove sekcije uključivale su pitanja uporabe digitalnih alata u povijesnim istraživanjima, otvaranje novih istraživačkih područja poput burgologije, kao i važnosti povijesti medicine i povijesti znanosti za razvoj povijesne znanosti i historiografije općenito. Stoga ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama poslušati dijelove predavanja jednog dijela izlagača unutar ove zanimljive sekcije.Epizoda je premijerno emitirana 7. siječnja 2025. na HR3.

Gotovo nema osobe u Hrvatskoj koja ne zna tko je bio Stjepan Radić. Poznata je njegova važna politička uloga u hrvatskoj povijesti prve polovice 20. stoljeća, kao i „legendarna“ izjava o „srljanju guski u magli“. Jednako tako, svima su poznati razlozi njegove smrti kao posljedice atentata u beogradskoj Skupštini. U svim njegovim političkim pothvatima vjerno ga je pratila njegova života suputnica Marija Dvořákova, koja se udajom za Stjepana Radića 1898. preselila u Hrvatsku iz rodnoga Praga. Nakon dolaska u Hrvatsku bavila se publicističkim i političkim radom i već tijekom života postala je iznimno popularna u hrvatskom narodu koji ju je jenostavno zvao Marženka. No, ratna zbivanja i promjene političkih okolnosti uzrokovale su da je Marija Radić postupno zaboravljena u širem javnom prostoru i sjećanjima. Upravo iz tog razloga, a u povodu 150. obljetnice njezna rođenja Hrvatsko-češko društvo, Klub studenata bohemistike, Klub studenata povijesti ISHA Zagreb i Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu organizirali su 28. listopada 2024. predavanje Marijana Lipovca i Brune Šagija u kojem su ova dvojica povjesničara podsjetila sve nas o tome tko je bila Marija Radić. Stoga ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama poslušati dijelove ovog zanimljivog predavanja. Epizoda je premijerno emitirana 31. prosinca 2024. na HR3.

Hrvatski narod je stoljećima plovio, trgovao, ali i ratovao ne samo Jadranom nego i brojnim drugim morima svijeta gradeći tako svoju bogatu pomorsku povijest. Posebno je u tom smislu bogato 19. st., kada se hrvatsko pomorstvo u sklopu Habsburške Monarhije uzdiglo do zenita. Vrijeme je to kada su hrvatski jedrenjaci bili uključeni u globalnu trgovinu, ploveći svim svjetskim oceanima participirajući tako u pomorskoj globalizaciji. Ovo stoljeće je i vrijeme kada se događa tranzicija s jedrenjaštva na parobrodarstvo, što je posljedica industrijske revolucije i izumâ koji su obilježili često nazivano „dugo“ stoljeće. Do Prvog svjetskog rata okončana je višestoljetna jedrenjačka plovidba, a snagu vjetra je zamijenila snaga pare uvevši nas u epohu fosilnih goriva. Bogatu hrvatsku pomorsku povijest 19. stoljeća otkrivamo u razgovoru s dr. sc. Mateom Bratanićem.Epizoda je premijerno emitirana 10. prosinca 2024. na HR3.

Moderne Olimpijske igre, ili kolokvijalno Olimpijada, danas su jedan od medijskih najpraćenijih događaja i vrhunski sportski spektakl. No, u antičkoj Grčkoj terminom olimpijada označavalo se razdoblje od četiri godine, što je zapravo bio razmak između dviju uzastopnih Olimpijskih igara. Koliko su Olimpijske igre bile važne u antičkom svijetu govori i činjenica da je grčki povjesničar Timej u svojim djelima početkom 3. st. pr. Kr. uveo računanje vremena prema olimpijadi. Olimpijske igre su se održavale u grčkome svetištu Olimpiji na Peloponezu u čast boga Zeusa, a tijekom igara održavani veliki sajmovi, potpisivani važni državni dokumenti, izaslanstva pojedinih grčkih polisa donosila su bogate darove. Štoviše, tijekom trajanja Igara proglašavano je primirje (ekeherija) između zaraćenih grčkih polisa kako bi svi koji žele mogli učestvovati u Igrama bez opasnosti od pogibije. Tako su Olimpijske igre imale važnu ulogu i u političkom i gospodarskom životu antičke Grčke. I u modernom svijetu s osnivanjem Međunarodnog olimpijskog odbora i obnovom Olimpijskih igara krajem 19. stoljeća ove sportske igre nisu mogle izbjeći utjecaj politike sve do suvremenosti. Stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o povijesti Olimpijskih igara i njihovom odnosu spram svjetske politike i nacionalnih politika, a naša sugovornica je dr. sc. Ana Popovčić iz Hrvatske olimpijske akademije. Epizoda je premijerno emitirana 3. prosinca 2024. na HR3.

U povijesti Imotskoga i Imotske krajine više je značajnih događaja, ali se malo koji po važnosti i dalekosežnosti može mjeriti s oslobođenjem Imotskog od osmanske vlasti 1717. godine. Zašto je taj događaj najznačajniji za povijest Imotske krajine? Kako je redefinirao nove geografske i upravne cjeline? Kakve veze ova bitka ima s pomicanjem hrvatskog nacionalnog imena s juga na sjever? O tim i brojnim drugim pitanjima razgovaramo s povjesničarem dr. sc. Markom Rimcem.Epizoda je premijerno emitirana 26. studenoga 2024. na HR3.

Srednji vijek često se percipira u javnosti kao mračno doba povijesnog razvitka; vrijeme neukosti, puno praznovjerja i nehigijenskih uvjeta, pa se i skovala sintagma „mračni srednji vijek“. Uvriježeno je mišljenje da je to istovremeno i doba vladavine patrijarhata, gdje se slavilo muško viteštvo, dok su žene bila stavljene u drugi plan i podčinjen položaj s dodijeljenim ulogama vezanim isključivo za obitelj i dom. Jednako tako, često se govori kako je u srednjem vijeku došlo do posvemašnjeg nazadovanja znanstvene misli i zaborava na tzv. svijetle uzore antike, koje je na svjetlo dana ponovo iznjedrilo doba humanizma. Sve u svemu, srednjovjekovno doba povijesnog razvitka, koje je obuhvaćalo gotovo 1000 godina europske povijesti, ispada kao nekakvo vrijeme nazadnjaštva i barbarstva. No je li to uistinu tako, je li u srednjem vijeku bilo i svijetlih primjera razvoja znanstvene misli i kulture, kakav je zapravo bio položaj žene u srednjovjekovnim društvima, te je li moguće razbiti te široko raširene stereotipe? Stoga ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama pokušati dati odgovor barem na neka od gore izrečenih pitanja, na primjeru života i rada jedne srednjovjekovne žene i znanstvenice – Trote iz Salerna; a naš sugovornik je dr. sc. Tomislav Matić iz Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu.Epizoda je premijerno emitirana 19. studenoga 2024. na HR3.

Što je to antifašizam? Je li to ideologija, pokret ili politika? Koja je veza antifašizma i komunizma? Što je to nacionalistički antifašizam? Koji su to antifašistički mitovi, a kakav je utjecaj antifašizma u popularnoj kulturi? Mogu li se suvremene autoritarne tendencije u nekim državama smatrati fašizmom? Postoje li danas antifašistički pokreti i kakav je njihov politički i društveni utjecaj? O tim i brojnim drugim pitanjima o antifašizmu iz povijesne i suvremene perspektive razgovaramo s povjesničarem dr. sc. Vjekoslavom Pericom.Epizoda je premijerno emitirana 12. studenoga 2024. na HR3.

Prisutnost i utjecaj Sovjetskoga Saveza u Istočnoj i Srednjoj Europi nakon Drugoga svjetskog rata odražavala se ne samo u političkoj nego i u brojnim drugim sferama društvenoga života. Sovjetska je era diljem Europe iza sebe ostavila i značajnu spomeničku baštinu. Što su komemorirali spomenici posvećeni Sovjetskome Savezu? Kako su političke promjene u Europi utjecale na takvu baštinu? Koje kontroverze prate proces tzv. kulturne dekolonizacije i kakva je uloga povjesničara i povjesničara umjetnosti u svemu tome? Koji spomenici u Hrvatskoj komemoriraju Sovjetski Savez i kakav je odnos Hrvatske prema spomeničkom naslijeđu vezanom za sovjetsku eru u odnosu na druge europske zemlje, neka su od pitanja na koja odgovore tražimo u razgovoru s prof. dr. sc. Zvonkom Makovićem i prof. dr. sc. Draganom Damjanovićem. Epizoda je premijerno emitirana 5. studenog 2024. na HR3.

U prošloj epizodi Povijesnih kontroverzi poslušali smo dijelove prvog plenarnog izlaganja održanog na otvorenju VII. kongresa hrvatskih povjesničara koji se od 25. do 28. rujna održao na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u organizaciji Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku, Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti, Društva za hrvatsku povjesnicu i Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu. Na kongresu je se okupilo gotovo 300 izlagača iz hrvatske i inozemstva koji su u svojim referatima na različite načine dotakli se pojma i ideje zemlje u hrvatskoj i svjetskoj povijesti. Na početku Kongresa održana su dva plenarna u izlaganja kojima su predavači ocrtali osnovne značajke zemlje i pojma zemlja u povijesti i historiografiji. U današnjoj epizodi poslušat ćemo izvatke iz drugog plenarnog izlaganja koje je održao prof. dr. sc. Hrvoje Petrić s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Naslov predavanja bio je „Zemlja kao ugroženi modrozeleni planet“.Epizoda je premijerno emitirana 29. listopada 2024. na HR3.

Ove godine od 25. do 28. rujna na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku u organizaciji Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku, Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti, Društva za hrvatsku povjesnicu i Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu održan je VII. kongres hrvatskih povjesničara s krovnom temom „zemlja“. Na kongresu je se okupilo gotovo 300 izlagača iz hrvatske i inozemstva koji su u svojim referatima na različite načine dotakli se pojma i ideje zemlje u hrvatskoj i svjetskoj povijesti. Na početku Kongresa održana su dva plenarna u izlaganja kojima su predavači ocrtali osnovne značajke zemlje i pojma zemlja u povijesti i historiografiji. Izvatke iz ovih predavanja poslušat ćemo u sljedeće dvije epizode Povijesnih kontroverzi. Prvo predavanje održao je dr. sc. Stanko Andrić, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju iz Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu. Naslov predavanja bio je „Ideja zemlje od božanstva i antičkog prapočela do modernih ideologija tla“.Epizoda je premijerno emitirana 22. listopada 2024.

Živko Kustić, grkokatolički svećenik, teolog i dugogodišnji urednik Glasa Koncila, svojim se pastoralnim i novinarskim djelovanjem prometnuo u oca modernoga katoličkoga novinarstva. Zbog svojeg je pisanja u vrijeme komunizma više puta i sudski proganjan. O životu i djelu tog glasovitog propovjednika, ali i kontroverzama koje su za njega vezale razgovaramo s Marinom Ercegom, autorom knjige Živko Kustić: Neustrašivi glas Crkve u Hrvata. Epizoda je premijerno emitirana 15. listopada 2024. na HR3.

Dubrovačka Republika bila je struktura dugog trajanja. Bez velikih potresa, promjena i ugroza sačuvala se u nepromijenjenom obliku čitav niz stoljeća. Prvo najčešće objašnjenje takve dugovječnosti bilo je vezano uz međunarodne okolnosti i vješt ekvilibrij dubrovačkih vlasti između glavnih nosilaca svjetske moći. Drugo je vezano uz stabilnost instituta vlasti i čvrstu strukturu republikanskog aristokratskog poretka. Svatko tko se bavio fenomenom Dubrovačke Republike isticao je ta dva elementa kao ključna. No, kako su dubrovačke vlasti gradile sliku o vlastitoj važnosti i važnosti Dubrovnika, tj. na koji se način prenosila informacija o važnosti pojedinih institucija vlasti i političkih događaja posebno je i važno pitanje za razumijevanje dugovječnosti Dubrovačke Republike. O svemu tome govorila je akademkinja Nella Lonza u svom predavanju održanom 15. svibnja 2024. u sklopu serije predavanja Znanost u žarištu u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a u današnjim Povijesnim kontroverzama poslušat ćemo izvatke iz tog zanimljivog predavanja.Epizoda je premijerno emitirana 8. listopada 2024. na HR3.

Ivan Meštrović vjerojatno je najpoznatiji hrvatski kipar, čija umjetnička djela krase reprezentativne i javne prostore mnogih gradova ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi i svijetu. Iako je potekao iz razmjerno skromne i mnogobrojne obitelji izvan velikih urbanih središta, vrlo rano uočen je njegov nesvakidašnji talent, a kroz formalno školovanje u Hrvatskoj i inozemstvu taj talent se brusio, te je već kao mladić bio pozivan izrađivati portrete osoba iz onodobnih elitnih krugova. Njegove iznimne kiparske sposobnosti i talent uočio je već 1902. godine veliki Auguste Rodin. Tijekom svog života Meštrović je živio i djelovao u različitim gradovima i državama, a naposljetku se skrasio na Sveučilištu Notre Dame u SAD. Život u vremenima promjene nekoliko državnih i političkih sustava odrazio se na njegovu umjetnost i teme koje se obradio u svojim djelima. Njegova djela danas se mogu pronaći u mnogim muzejima i krase javne površine brojnih europskih i vaneuropskih država. Ima li u tome kakve ideologije i kakav je bio Meštrovićev odnos prema svim tim raznolikim društvenim režimima u kojima je živio i djelovao, te je li stoga Meštrović hrvatski, jugoslavenski ili američki umjetnik, pitanja su koja i danas dijelom ostaju otvorena. Stoga u današnjim povijesnim kontroverzama razgovaramo o velikom hrvatskom i američkom kiparu Ivanu Meštroviću i njegovom odnosu prema ideologijama s kojima se susretao tijekom života, a naš sugovornik je doc. dr. sc. Filip Šimetin Šegvić s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Epizoda je premijerno emitirana 28. svibnja 2024. na HR3.

Kolera je akutna crijevna zarazna, karantenska bolest koja, u teškom obliku, u roku od nekoliko sati može uzrokovati dehidraciju i smrt. Uzrokuje ju bakterija Vibrio cholerae. Čovjek se obično zarazi pijenjem vode ili jedenjem hrane u kojoj se nalazi ta bakterija. Inkubacija je kratka, traje obično 24 do 48 sati. Bolest počinje naglo, s bezbolnim vodenastim proljevom. Smatra se da kolera potječe iz područja delte rijeke Ganges. Od 1817. bilo je 7 velikih pandemija, a prva, uzrokovana biotipom El Tor, počela je 1961. u Indoneziji pa se proširila po Aziji, a potom i u pojedinim dijelovima Europe, gdje je primjenom javnozdravstvenih mjera brzo zaustavljena. Tijekom 1970-ih proširila se na Afriku, a u 1990-ima na Južnu i Srednju Ameriku. Sporadični slučajevi kolere opisani su i u SAD-u. Tijekom 19. i 20. stoljeća kolera je u nekoliko navrata poharala i hrvatske prostore, a borba protiv te zarazne bolesti obilježila je i razvoj javnoga zdravstva. Stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o epidemijama kolere na hrvatskim prostorima, a naša sugovornica je izv. prof. dr. sc. Kristina Puljizević s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.Epizoda je premijerno emitirana 21. svibnja 2024. na HR3.

Epizoda je premijerno emitirana 7. svibnja 2024. na HR3.

Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu diči se najstarijim studijem povijesti u Hrvatskoj. Pokrenut 1874. godine u sklopu novo-osnovanog Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu. Sve do druge polovice 20. stoljeća bio je jedini studij povijesti u Hrvatskoj, koji su u većem broju pokretani tek 1990-ih i 2000-ih godina. Odsjek za povijest djelovao je tako bez prekida i u Austro-Ugarskoj Monarhiji, i prvoj Jugoslaviji, i Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, i drugoj Jugoslaviji, a sada djeluje u Republici Hrvatskoj i Europskoj Uniji u sve više globaliziranom svijetu. U sklopu Odsjeka od 1971. godine djeluje i Zavod za hrvatsku povijest, a kasnije se još osnivaju Centar za ekonomsku i socijalnu povijest, Centar za suvremenu hrvatsku povijest, Centar za komparativnohistorijske studije i Centar za interdisciplinarno istraživanje stare povijesti. Ove godine Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu obilježava 150. obljetnicu neprekinutog sveučilišnog studija povijesti, stoga u današnjim povijesnim kontroverzama razgovaramo o povijesti studija povijesti u Hrvatskoj, a naši sugovornici su prof. dr. sc. Zrinka Nikolić Jakus, pročelnica Odsjeka i doc. dr. sc. Filip Šimetin Šegvić s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Epizoda je premijerno emitirana 30. travnja 2024. na HR3.

Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu diči se najstarijim studijem povijesti u Hrvatskoj. Pokrenut 1874. godine u sklopu novo-osnovanog Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu. Sve do druge polovice 20. stoljeća bio je jedini studij povijesti u Hrvatskoj, koji su u većem broju pokretani tek 1990-ih i 2000-ih godina. Odsjek za povijest djelovao je tako bez prekida i u Austro-Ugarskoj Monarhiji, i prvoj Jugoslaviji, i Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, i drugoj Jugoslaviji, a sada djeluje u Republici Hrvatskoj i Europskoj Uniji u sve više globaliziranom svijetu. U sklopu Odsjeka od 1971. godine djeluje i Zavod za hrvatsku povijest, a kasnije se još osnivaju Centar za ekonomsku i socijalnu povijest, Centar za suvremenu hrvatsku povijest, Centar za komparativnohistorijske studije i Centar za interdisciplinarno istraživanje stare povijesti. Ove godine Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu obilježava 150. obljetnicu neprekinutog sveučilišnog studija povijesti, stoga u današnjim povijesnim kontroverzama razgovaramo o povijesti studija povijesti u Hrvatskoj, a naši sugovornici su prof. dr. sc. Zrinka Nikolić Jakus, pročelnica Odsjeka i doc. dr. sc. Filip Šimetin Šegvić s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Epizoda je premijerno emitirana 23. travnja 2024. na HR3.

Ivan Carpini (1180.-1252.), franjevac, diplomat i misionar opisao je 1247. događaje i narode koje je sretao za vrijeme putovanja i boravka kod velikog kana Mongolskog Carstva. Njegova Povijest Mongola koje mi nazivamo Tartarima prvi je pisani opis života i običaja toga nomadskog naroda koji je svojim osvajanjima uvelike izmijenio sliku Euroazije. Poslan je od pape Inocenta IV. u misiju kod velikog kana sa zadatkom da istraži sve o novoj svjetskoj velesili kako bi kršćani pokušali zaustaviti njezin prodor u Europu. Mongoli jesu osvojili veći dio Azije, ali srećom nisu više organizirali velike vojničke kampanje protiv Europe, pa nije bilo potrebe za korištenjem Carpinijevih saznanja o mongolskoj vojnoj moći. No, njegovi opisi mongolske zemlje, klime, ljudi, njihovih vjerovanja i običaja, povijesti Carstva i načina ratovanja najstariji su zapisi toga naroda koje imamo, a i danas su prvoklasan etnografski materijal. O Carpinijevu putovanju, opisu Mongola, kao i značaju toga djela za Europu srednjega vijeka razgovaramo s dr. sc. Mirkom Sardelićem.Epizoda je premijerno emitirana 16. travnja 2024. na HR3.

Tadija Smičiklas (Reštovo, 1. listopada 1843 – Zagreb, 8. lipnja 1914), povjesničar i političar, svojim je neumornim radom ostavio dubok trag u hrvatskoj povijesti „dugog“ 19. stoljeća. Sve do smrti obnašao je i važne znanstvene, kulturne i političke dužnosti, od dekana Mudroslovnog (Filozofskog) fakulteta u Zagrebu, rektora Zagrebačkoga sveučilišta, predsjednika Matice hrvatske, predsjednika Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (današnji HAZU) te zastupnika u Hrvatskome saboru. Ipak, njegova možda i ponajveća ostavština hrvatskoj kulturi i znanosti jesu njegova historiografska dostignuća. Smičiklas je autor prve znanstvene sinteze hrvatske povijesti, te urednik Diplomatičkoga zbornika Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije (Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae) u kojem su objavljene izvorne latinske isprave, temeljni dokumenti za proučavanje hrvatske povijesti od doseljenja Hrvata do 1399. O mjestu i ulozi Tadije Smičiklasa u hrvatskoj povijesti i hrvatskoj historiografiji razgovaramo s dr. sc. Filipom Šimetinom Šegvićem.Epizoda je premijerno emitirana 19. ožujka 2024. na HR3.

Hrvatski plemićki – velikaški rod Frankapana (ili Frankopana) u hrvatskoj povijesti, umjetnosti i kulturi zauzima iznimno i po mnogočemu nezaobilazno mjesto u dugom vremenskom luku od 12. do 17. stoljeća. U turbulentnom vremenu s početka 12. stoljeća i smjene dinastija na prijestolju Hrvatskog Kraljevstva, rod Krčkih knezova pojavljuje se na povijesnoj pozornici u okrilju mletačke uprave otokom Krkom. Knez Dujam, rodonačelnik knezova Krčkih, kasnijih Frankapana, kao i njegovi nasljednici upravljat će otokom u duždevo ime. U narednom razdoblju ovaj plemićki rod unutar sebe formira loze ili porodične ogranke koji će do kraja srednjovjekovlja upravljati velikim teritorijem ne samo na otoku Krku nego i na hrvatskom kopnu. Tijekom tog razdoblja izmijenit će i svoje izvorno rodovsko ime te ih od kraja 15. stoljeća više poznajemo kao Frankapane tj. Frankopane. Naposljetku frankapanska se državina od prvotnih teritorija Krka, Vinodola i Senja kasnije razdijelila na osam velikih gospoštija. Kroz nastupajuća stoljeća osim kao krčki, vinodolski, senjski, modruški, cetinski, slunjski, tržački – pripadnici ovoga vlasteoskog roda bili su i knezovi rapski, brački, hvarski, korčulanski, brinjski, drežnički, gatanski i požeški. Uz sve to duže ili kraće vrijeme upravljali su Splitom, Trogirom, Omišem, Rašporom, Krasom, Postojnom, Muggiom, Bihaćem i dr. Frankapani (Frankopani) su kao rezultat vlastitoga političko-društvenog djelovanja i kulturnih nastojanja na većini spomenutih mjesta, ali i šire od toga, ostavili iznimno bogatu umjetničku baštinu u svim njezinim vidovima te vrlo razvijenu pisanu kulturu koja je u svojoj osnovici dvojezična (na hrvatskom i latinskom) i dvopismena (na glagoljici i latinici). Stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o Krčkim knezovima ili Frankapanima, a naš sugovornik je izv. prof. dr. sc. Tomislav Galović s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a tijekom emisije poslušat ćemo i nekoliko izvadaka iz predavanja sa tribine „Kralj ne mogu, knez mi ne dostoji biti: velikaška obitelj Frankapani u hrvatskoj povijesti i umjetnosti“ koju je u svojim prostorijama organizirala Matica hrvatska 24. siječnja 2024. godine.Epizoda je premijerno emitirana 12. ožujka 2024. na HR3.

Hrvatski plemićki – velikaški rod Frankapana (ili Frankopana) u hrvatskoj povijesti, umjetnosti i kulturi zauzima iznimno i po mnogočemu nezaobilazno mjesto u dugom vremenskom luku od 12. do 17. stoljeća. U turbulentnom vremenu s početka 12. stoljeća i smjene dinastija na prijestolju Hrvatskog Kraljevstva, rod Krčkih knezova pojavljuje se na povijesnoj pozornici u okrilju mletačke uprave otokom Krkom. Knez Dujam, rodonačelnik knezova Krčkih, kasnijih Frankapana, kao i njegovi nasljednici upravljat će otokom u duždevo ime. U narednom razdoblju ovaj plemićki rod unutar sebe formira loze ili porodične ogranke koji će do kraja srednjovjekovlja upravljati velikim teritorijem ne samo na otoku Krku nego i na hrvatskom kopnu. Tijekom tog razdoblja izmijenit će i svoje izvorno rodovsko ime te ih od kraja 15. stoljeća više poznajemo kao Frankapane tj. Frankopane. Naposljetku frankapanska se državina od prvotnih teritorija Krka, Vinodola i Senja kasnije razdijelila na osam velikih gospoštija. Kroz nastupajuća stoljeća osim kao krčki, vinodolski, senjski, modruški, cetinski, slunjski, tržački – pripadnici ovoga vlasteoskog roda bili su i knezovi rapski, brački, hvarski, korčulanski, brinjski, drežnički, gatanski i požeški. Uz sve to duže ili kraće vrijeme upravljali su Splitom, Trogirom, Omišem, Rašporom, Krasom, Postojnom, Muggiom, Bihaćem i dr. Frankapani (Frankopani) su kao rezultat vlastitoga političko-društvenog djelovanja i kulturnih nastojanja na većini spomenutih mjesta, ali i šire od toga, ostavili iznimno bogatu umjetničku baštinu u svim njezinim vidovima te vrlo razvijenu pisanu kulturu koja je u svojoj osnovici dvojezična (na hrvatskom i latinskom) i dvopismena (na glagoljici i latinici). Stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o Krčkim knezovima ili Frankapanima, a naš sugovornik je izv. prof. dr. sc. Tomislav Galović s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a tijekom emisije poslušat ćemo i nekoliko izvadaka iz predavanja sa tribine „Kralj ne mogu, knez mi ne dostoji biti: velikaška obitelj Frankapani u hrvatskoj povijesti i umjetnosti“ koju je u svojim prostorijama organizirala Matica hrvatska 24. siječnja 2024. godine.Epizoda je premijerno emitirana 5. ožujka 2024. na HR3.

U hrvatskoj povijesti književnosti Ivana Brlić Mažuranić slovi kao hrvatski Hans Christian Andersen. Njene priče iza djecu dio su školske lektire i poznate gotovo svakom pučkoškolcu. Šegrt Hlapić, Gita, Bundaš, Regoč i Kosijenka i domaći dio su našeg djetinjstva na koje se često vraćamo u sjećanjima. S druge strane, javnost je puno slabije upoznata sa životom i djelom hrvatske pripovjedačice Jagode Truhelke čija proza za djecu joj je donijela status najznačjnije književnice za djecu između dva svjetska rata. Obje spisateljice u svom radu su posebnu pozornost obraćale na položaj žena u vremenu u kojem su živjele i o tome otvoreno pisale i diskutirale, no taj dio njihovih aktivnosti ostao je gotovo u potpunosti neistražen i nepoznat široj javnosti. Zbog toga je 22. studenog 2023. u Gradskoj knjižnici u Slavonskom Brodu organiziran Razgovor s povodom naslovljen Ženski intimni prostor Ivane Brlić Mažuranić i Jagode Truhelke, a u tom interaktivnom susretu razgovarale su dr. sc. Katarina Ivon sa Sveučilišta u Zadru, dr. sc. Dubravka Zima s Fakulteta Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Ana Rajković Pejić iz Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu. U današnjim Povijesnim kontroverzama poslušat ćemo dijelove toga zanimljivog razgovora o još uvijek kontroverznoj temi uloge žene u građanskom društvu.Epizoda je premijerno emitirana 20. veljače 2024. na HR3.

Hrvatska bratska zajednica osnovana je 1894. u starom gradu Allegheny, na području današnjeg sjevernog Pittsburgha, a nakon skromnih početaka izrasla je u jednu od vodećih fraternalističkih potpornih udruga u Americi, s preko 50 tisuća članova i imovinom vrijednom više od pola milijarde američkih dolara. To je ujedno najstarija, najbrojnija i financijski najjača organizacija hrvatskoga iseljeništva. Povijest Hrvatske bratske zajednice uvelike se podudara s poviješću hrvatskog naroda u Sjedinjenim Američkim Državama, a o toj povijesti i značaju te iseljeničke organizacije razgovaramo s dr. sc. Ivanom Tepešom.Epizoda je premijerno emitirana 13. veljače 2024. na HR3.

Na području nekadašnje austrijske Galicije, na samome početku Prvoga svjetskog rata, u ljeto 1914. godine, odigrala se jedna od najvećih i najkrvavijih bitaka Velikoga rata. Na bojišnici dugoj oko 500, a dubokoj oko 200 km, sukobile su se, prvo četiri, a zatim i pet ruskih i četiri austrougarske vojske s dodatnim pomoćnim snagama, a ukupno oko 4 milijuna vojnika, 2 milijuna konja i preko 8 000 topova s obje strane, borilo se u manevarskom ratu s jednim ciljem: potpunim uništenjem neprijatelja. Iako je bila jedna od prvih i najvažnijih bitaka rata, i iako je u njoj sudjelovao veliki broj Hrvata, u hrvatskoj historiografiji se o njoj sve donedavno gotovo i nije pisalo. O dramatičnom tijeku bitke, njezinim posljedicama, ali i ulozi Hrvata u njoj razgovaramo s vojnim povjesničarem Filipom Katanićem.Epizoda je premijerno emitirana 6. veljače 2024. na HR3.

Usmena povijest, koju neki autori smatraju prvom povijesnom disciplinom, služila je ranim povjesničarima kao jedan od glavnih načina prikupljanja spoznaja o povijesnim događanjima. Tukidid u svome djelu ‘‘Peloponeski ratovi” piše da je opisivao samo ono ‘‘o čemu sam nazočio ili o čemu su me drugi potanko obavijestili do najmanjih pojedinosti”. Sve do 19. stoljeća ovakav način rada povjesničara bio je uobičajen, međutim, tijekom 19. stoljeća historiografija se sve više okreće pisanim izvorima. Bila je to s jedne strane posljedica sve veće raširenosti pismenosti i pisanih dokumenata u novovjekovnim društvima, a s druge strane posljedica razvoja historiografije koja je tijekom 17. i 18. stoljeća razvila i usavršila metode kritike povijesnih izvora te prihvatila empiričku metodu u povijesnim znanostima utemeljenu prvenstveno na istraživanju pisanih izvora. Do ponovne pojave usmene povijesti dolazi u drugoj polovici 20. stoljeća najprije u američkoj i britanskoj, a zatim i u ostalim velikim historiografijama, nakon što se u historiografiji došlo do spoznaje o nedostatnosti tradicionalne, klasične ‘‘pripovjedne povijesti” usmjerene, prije svega, na istraživanje pojavne strane političke povijesti. S druge strane, uslijed takvih novih strujanja u povijesnim znanostima usmena povijest tijekom 1970-ih i 1980-ih zauzima sve značajnije mjesto u istraživanjima različitih aspekata društvene povijesti kao prvorazredna metoda za upoznavanje s povijesnom stvarnošću malih ljudi za koju su pisana svjedočanstva rijetka. Usmena povijest se prije svega koristi u rekonstrukciji povijesti odozdo (history from below) čiji subjekt promatranja su osobna iskustva i perspektiva običnih ljudi koji su do tada bili izvan interesa historiografije. Stoga u današnjim Povijesnim kontroverzama razgovaramo o usmenoj povijesti i njenoj primjeni u hrvatskoj historiografiji, a naš sugovornik je dr. sc. Domagoj Novosel.Epizoda je premijerno emitirana 30. siječnja 2024. na HR3.

Općina Majur smještena je na jugoistoku Sisačko-moslavačke županije. Graniči s općinama Sunja, Donji Kukuruzari i gradom Hrvatska Kostajnica. Općina obuhvaća područje 11 naselja u kojima živi 1.185 stanovnika. Mjesto je od 1921. do 1997. nosilo ime Kostajnički Majur, a od 1997. vraćeno mu je staro ime Majur. Ovaj prostor je do 16. stoljeća bio gotovo nenaseljen. Zbog stalnih osmanskih napada preko Une područje Majura je početkom 16. stoljeća novi obrambeni štit hrvatskog puka u borbi protiv Osmanlija. U svojem izvješću iz 1563. vrhovni zapovjednik Hrvatskih kraljevskih postrojbi Ivan Lenković spominje utvrde Svinicu i Mračaj. Utvrda Svinica srušena je 1560. godine. Drveni kaštel Mračaj pripadao je grofu Blagajskom, a čuvala ga je kraljevska vojska sve do 1559. godine, kada je srušen i spaljen. Padom Hrvatske Kostajnice 1530. i Hrvatske Dubice 1538. godine Osmanlije su osvojili cijeli ovaj prostor i držali ga sve do mira u Srijemskim Karlovcima 1699. godine. Od početka 18. stoljeća pa sve do 1871. godine Majur i ostala naselja nalazila su se u sastavu Vojne krajine. Uz vojnu upravu postupno se razvijao i civilni život. Početak školstva u ovom kraju datira od 1835 godine, kada je u časničkom stanu u Graboštanima počela nastava. U 19. stoljeću grade se i pojedini sakralni objekti poput kapele Sv. Mihovila, ili kapela u Svinici 1846. i Mračaju 1888. godine. Početkom 20. stoljeća 1913. godine, sagrađena je zgrada škole u Majuru. Stvaranjem Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca Općina Majur stagnira u razvoju. U to vrijeme Općina Majur, pripada kotaru Hrvatska Kostajnica. U razdoblju od 1945. do 1991. Majur se slabo razvija unatoč dobroj prometnoj povezanosti s Petrinjom, Siskom i Zagrebom. Općina Majur je ukinuta 1953. da bi bila ponovno osnovana 1997. godine. Početkom Domovinskog rata 1991. cijeli prostor općine je okupiran, razrušen i spaljen, stanovništvo prognano i pobijeno, a sve katoličke crkve porušene. Vojno redarstvenom akcijom “OLUJA” oslobođeni su Majur i cijela Banovina. Život se postupno vraća u Majur, a stambeni objekti su obnovljeni.Na inicijativu lokalne samouprave i načelnice Klementine Karanović, Hrvatski institut za povijest 13. studenoga 2023. organizirao je znanstveno-stručni skup „Općina Majur. Prostor, ljudi, baština, identitet“ na kojem su raspravljene različite teme iz prošlosti Majura i majurskog kraja. Stoga, ćemo u današnjim Povijesnim kontroverzama poslušati dijelove iz predavanja održanih na skupu.Epizoda je premijerno emitirana 23. siječnja 2024. na HR3.