Prvi glas

Amerikanci imaju američki san, ali možda ne valja podcjenjivati ni hrvatski. Jer, što je drugo nego put od prodaje sportske opreme preko pozicije savjetnika za digitalnu transformaciju do trajnog ulaska u državnu službu nego ostvarenje jednog lijepog karijernog sna? O čudnovatom slučaju Hinka Pavleca, fitness partnera ministra pravosuđa Damira Habijana, te kadrovskoj politici HDZ-a za Prvi glas govori novinarka Telegrama Silvana Menđušić.

AKCIJA GODINE PODRŽI NAS I PRETPLATI SE NA TELEGRAM ZA 29 EURA GODIŠNJE! 

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP379:

Kako je fitness partner ministra Habijana bez iskustva u IT sektoru osigurao trajni status državnog službenika u AZOP-u?Tko su kandidati iz sjene za čelno mjesto HRT-a i kakvu ulogu u izboru igraju stranačke radne skupine te brisanje biografija s mreža?Zašto se kompromitirani menadžeri poput Davida Sopte nakon smjena i kriznih situacija samo prebacuju na druge lukrativne državne funkcije?Zbog čega se rukovodeći kadrovi u državnim tvrtkama sustavno drže na privremenim šestomjesečnim v.d. mandatima?Je li trenutna kadrovska politika alat za održavanje apsolutne kontrole nad sustavom umjesto stvaranja profesionalnih uprava?

 

"Imam dojam da je Plenković u popravljanju štete neuspješan na način kakav nismo vidjeli u kriznom komuniciranju HDZ-a od 1991. godine do danas. On cijelo vrijeme ne brani okoliš u Gospiću, nego brani vlastiti ego te osobnu i stranačku poziciju“, ocjenjuje novinar 24sata i publicist Boris Rašeta.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP378:

Koliko je afera s ilegalno skladištenim opasnim otpadom u Gospiću ozbiljno uzdrmala Plenkovića i koje je sve komunikacijske pogreške premijer napravio?Kakva je ocjena njegova nastupa na Aktualnom prijepodnevu?Što je stvarni razlog osnivanja Znanstvenoga savjeta koji će analizirati izvještaje o otpadu?Kako reagira oporba i koja će stranka u ovoj aferi najviše profitirati?

Vojni analitičar Matija Blaće u Prvom glasu analizira modernizaciju Hrvatske vojske i najnoviju kupnju korejskog raketnog sustava Chunmoo K239 vrijednog 435 milijardi eura koji dolazi kao direktan odgovor na srpsku kupnju kineskih hipersoničnih raketa.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP377:

Zašto Hrvatska kupuje korejski raketni sustav vrijedan 435 milijuna eura?Je li ta nabava izravan odgovor na srpsku kupnju hipersoničnih kineskih raketa?Zašto Hrvatska nije dobila američke rakete ATACMS?Koliko će koštati istovremeno održavanje HIMARS-a i korejskog sustava?Je li tenk Leopard 2A8 spreman za bojište kakvo je pokazao rat u Ukrajini?Treba li nas čuditi što su Francuzi Rafale prodali i Srbiji?Koji je sljedeći veliki i neizbježan trošak Hrvatske vojske?

Povjesničar Dragan Markovina u Prvom glasu govori o tome kako je Srbija ratnog zločinca Ratka Mladića ispratila kao heroja, što to govori o stanju u susjednoj zemlji uoči izbora i kako je patrijarh SPC-a Porfirije od najpopularnijeg popa među zagrebačkim lijevim intelektualcima došao do toga da drži opijelo za balkasnog krvnika Mladića.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP376:

Zašto u Srbiji nikad nije bilo pravog suočavanja s ratnom prošlošću?Kako objasniti da je velikosrpski narativ danas jednako živ kao devedesetih?Ide li Mladićev pogreb na ruku Aleksandru Vučiću pred izbore?Zašto ni studentska opozicija nije spremna otvoreno osuditi Mladića?Hoće li Vučić priznati poraz ako ga izgubi?Zašto je patrijarh Porfirije, po Markovininim riječima, opasniji od samog Vučića?

Drama s toksičnim otpadom u Gospiću, a kako se svakog dana otkriva i na sve više lokacija u Hrvatskoj, postala je i prvorazredna politička kriza. Ne samo da je zbog otpada u Lici održan najveći prosvjed u Hrvatskoj ovog stoljeća, nego je i rejting HDZ-a, pa i autoritet premijera Plenkovića, već doživio ozbiljan pad. O svemu tome razgovarali smo s novinarom i političkim analitičarom tjednika Novosti Ivicom Đikićem.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP375:

Je li afera s otpadom u Gospiću najveća i najteža kriza vlasti Andreja Plenkovića od njegovog dolaska na vlast?Zašto je ona građanima i javnosti znatno konkretnija i opasnija od drugih financijskih i korupcijskih afera?Može li doći do pobune protiv Andreja Plenkovića i pokušaja njegovog rušenja iz samog HDZ-a prije redovnih izbora?Kakva je stabilnost vladajuće koalicije i postoji li opasnost da zastupnici ili partnerske stranke otkažu poslušnost Vladi?Ima li Andrej Plenković izlaznu strategiju te kakvi su izgledi HDZ-a da zadrži vlast i nakon sljedećih izbora?

 

"Hrvatska se trenutno nalazi usred najveće i najznačajnije političke krize za HDZ i premijera Andreja Plenkovića u proteklih deset godina. Za razliku od vanjskih šokova (poput potresa ili pandemije koronavirusa), koji za svaku vlast predstavljaju priliku da preuzme inicijativu i nametne se kao rješavatelj problema, ova je situacija izravan politički udarac na vladajuću strukturu”, kaže politički analitičar i profesor sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Dragan Bagić.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP374:

Prva anketa koja je u cijelosti obuhvatila vrijeme od izbijanja afere Gospić pokazala je značajan pad popularnosti HDZ-a. Je li vladajuća stranka u krizi?Po čemu je afera Gospić drugačija od ostalih?Što je Andrej Plenković krivo odigrao u slučaju ekocida u Lici?
Može li oporba iskoristiti momentum velikog prosvjeda?Zašto se na prosvjedu nije pojavilo pitanje političke odgovornosti?Može li prosvjed potaknuti unutarstranačke procese u HDZ-u te olakšati privlačenje birača oporbi na lijevom centru, kao i Mostu?Kakva je uloga glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića u aferi s opasnim otpadom?

Za vlast je afera specifična zbog kombinacije ključnih elemenata: izravne pogođenosti građana problemom, krivog modela upravljanja te krive i promašene procjene premijera. Bagić kao najizglednijeg Plenkovićevog nasljednika unutar HDZ-a koji može premostiti razlike prema konzervativnijem krilu i otvoriti vrata suradnji s Mostom vidi Gordana Jandrokovića. Iako je anketa pokazala, uoči subotnjeg prosvjeda, pad rejtinga vladajuće stranke, Bagić upozorava da oporba, unatoč masovnoj mobilizaciji građana, nema jasan odgovor što dalje.

Pobjeda krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) na izborima u istočnonjemačkoj pokrajini Saskoj-Anhaltu izazvala je potres na njemačkoj političkoj sceni i otvorila pitanje o budućnosti kancelara Friedricha Merza. "Uspjeh AfD-a teško je svesti na jedan uzrok, no izdvajaju se dva glavna faktora. Prvi je to što je stranka shvatila kako pridobiti povjerenje birača, kako im se obraćati, što im reći. Drugi, jednako važan faktor, jest slabost svih ostalih stranaka", kaže novinar Deutsche Wellea Srećko Matić, koji je izbore pratio na terenu u Magdeburgu. Velike njemačke stranke, kaže Matić, već dugo bilježe pad potpore: SPD kontinuirano gubi rejting, a CDU je u posljednjoj anketi pao ispod 20 posto na saveznoj razini, dok je AfD trenutačno najjača politička opcija u zemlji.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP373:

Što je bilo presudno za pobjedu AfD-a na izborima u Saskoj-Anhaltu?Je li agresivna kampanja protiv izbjeglica i migranata bila presudna za odluku birača na izborima?Koliko su ključne bile teme poput socijalne sigurnosti, mira u Europi i gospodarske politike, nepopularnost saveznog kancelara Merza te mobilizacija ranijih apstinenata?Jedna od točaka kojima je AfD pridobivao birače bilo je obećanje da će ograničiti broj stranaca, no može li stranka to i provesti?Mijenja li taj rezultat, kako je u utorak rekao kancelar Merz, cijelu Njemačku?Izbori su pokazali da je polovica birača odbacila tezu o AfD-u kao prijetnji demokraciji. Je li koncept tradicionalne izolacije krajnje desnice postao kontraproduktivan i služi li AfD-u samo kao dokaz da se „sustav” udružio protiv njih?Koliko je realan scenarij u kojem Friedrich Merz gubi podršku unutar vlastite stranke i suočava se sa smjenom?

*Ovu epizodu Prvog glasa sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions. Svi stavovi su isključiva odgovornost autora.

 

Saborski zastupnik MostaZvonimir Troskot, jedan od prvih političara koji je upozoravao na ekološku katastrofu u Gospiću, gostovao je u Prvom glasu nakon masovnog prosvjeda u Zagrebu zbog odlaganja opasnog otpada u Lici. Troskot govori tko je sve umiješan u ovu aferu, tko bi trebao odgovarati i zašto Most neće koalirati niti s HDZ-om, niti sa ljevicom.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP372:

Je li prosvjed protiv Vlade ispunio svoju svrhu?Zašto Troskot ovu aferu naziva unutarnjom agresijom i bioterorizmom?Kakva je uloga Hrvatske gospodarske komore i tvrtki poput Cezara, Kemistera i Termoklina?Zašto je USKOK odlučio objaviti izvješće nepovoljno za Plenkovića?Je li voda u Karlovcu i Lici sigurna za piće?Kako će afera utjecati na buduće potencijalne koalicije u koje bi ušao Most?Može li se otpad uopće vratiti onima koji su ga donijeli u Hrvatsku?

Kako se poslovi dobivaju u Hrvatskoj, postoji li uopće svijest o tome što je sukob interesa i koliko su isprepletene HDZ-ove veze na lokalnoj razini - sve to vrlo jasno pokazuju dvije priče o neobičnim poslovima tvrtke Cvjetko, u vlasništvu uglednog splitskog HDZ-ovca Vice Mihanovića. O njima za Prvi glas govori novinar Telegrama Denis Mahmutović.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP371:

Na koji je način tvrtka Cvjetko došla do posla u Dubrovniku i postoji li uzajamna pogodba s poslom u Splitskoj luci?Predstavlja li prijenos upravljačkih prava stvarno rješenje ili samo "kozmetički manevar" za izbjegavanje sukoba interesa?Kako je vrijednost ugovora za održavanje Žnjana skočila za više od četvrt milijuna eura u samo pet dana od potpisivanja?Mogu li se iznimna suša i kvarovi na navodnjavanju opravdano smatrati "nepredviđenim okolnostima" na Žnjanu?Kako funkcionira stranačka mreža zbrinjavanja i kadroviranja HDZ-a i njegovih partnera u Splitu?Kakve su političke posljedice svih ovih afera po trenutnu gradsku vlast u Splitu?

 

Telegramov kolumnist i urednik Jasmin Klarić u Prvom glasu uoči sutrašnjeg prosvjeda u Zagrebu govori o tome zašto Plenković ni sada, kada je pola Hrvatske bijesno zbog opasnog otpada u Gospiću nikoga nije smijenio i zašto je usporedbom s novosadskom nadstrešnicom samo dodatno pogoršao vlastitu poziciju.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP370:

Zašto Plenković još uvijek nije nikoga smijenio zbog afere s otrovnim otpadom u Gospiću?Je li dedramatizacija koju je premijer pokušao provesti uspjela ili mu se obila o glavu?Što znači Plenkovićeva usporedba Gospića s novosadskom nadstrešnicom?Zašto je DORH, odnosno Ivan Turudić objavio nalaze o zagađenju?Uspijeva li HDZ-ov narativ o prosvjedu kao "projugoslavenskom" doista prolaziti u javnosti?Koliko je ovo ozbiljan politički rizik za HDZ pred sljedeće izbore?Zašto Hrvatska i dalje nema glavnog državnog inspektora?

 

Izbori u maloj i ne pretjerano bogatoj njemačkoj pokrajini Saskoj-Anhalt nisu nikad dosad izazvali toliko pažnje kao oni koji će se održati ove nedjelje. Naime, ekstremno desni AfD prvi put ima priliku osvojiti vlast u nekoj njemačkoj saveznoj državi i time možda naznačiti i promjenu na razini cijele države. Za Prvi glas o tome govori bivši hrvatski ministar vanjskih poslova i bivši veleposlanik u Njemačkoj Miro Kovač.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP369:

Predstavljaju li izbori u Saskoj-Anhaltu i rast AfD-a početak velikih političkih promjena u Njemačkoj ili je riječ o izoliranom slučaju?Koji su glavni uzroci rasta popularnosti AfD-a i koliko na to utječe migrantska politika?Može li dolazak radikalne desnice na vlast u Njemačkoj ublažiti njihove stavove, kao što je bio slučaj s Giorgiom Meloni u Italiji?Je li opcija zabrane rada AfD-a ili održavanje "sanitarnog kordona" (izolacije stranke) učinkovita strategija za etablirane njemačke stranke?Kako se politička i ekonomska destabilizacija Njemačke može odraziti na Europsku uniju i širi europski kontinent?Može li se sličan scenarij jačanja desnice zbog migracijskih pitanja u budućnosti dogoditi i u Hrvatskoj?

*Ovu epizodu Prvog glasa sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions. Svi stavovi su isključiva odgovornost autora.

 

Bivši veleposlanik u Rusiji Božo Kovačević u Prvom glasu analizira stvarne razloge posjeta direktora CIA-e Moskvi i Putinova razmišljanja i planove za nastavak rata u Ukrajini.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP368:

Zašto je šef CIA-e John Ratcliffe iznenada posjetio Moskvu i što je zapravo poručio Kremlju?Je li Europa fakticki već u ratu s Rusijom?Jesu li realni ozbiljni mirovini pregovori Rusije i Ukrajine?Koji je Putinov plan za nastavak rata?Prijeti li Europi rizik od ruskog nuklearnog odgovora?Griješi li Europa u svojoj politici prema Rusiji?Hoće li Putin nakon ruskih izbora krenuti u novi val mobilizacije?Postoji li realan scenarij državnog udara protiv Putina?

"Kada ste organizator takvog prosvjeda, uvijek ste oprezni s procjenama. No, s obzirom na podršku iz cijele Hrvatske koju dobivamo, što od fizičkih osoba, što od srodnih udruga koje se u svojim sredinama bore s ekološkim problemima, jasno je da imamo strukturalni i sistemski problem kontrole i zbrinjavanja otpada", kaže uoči najavljenog subotnjeg prosvjeda Vjekoslav Bušić iz građanske inicijative "Gospić je naš dom".

 

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP367:

Građani Like su, ponavlja se iz incijative, dovedeni do samog ruba strpljenja. Što je cilj prosvjeda i koje zahtjeve ističu?Koliki odaziv građana organizatori očekuju?Koga građani smatraju najodgovornijim za slučaj Gospić?Koja je karika u lancu državnih institucija bila točka na kojoj se dogodio najveći propust?Bi li ministrica zaštite okoliša Marija Vučković trebala dati ostavku?Je li, kako navode vladajući, slučaj predimenzioniran?

„Čim se pojača intenzitet sukoba, cijena nafte odmah skoči za desetak dolara po barelu na robnim burzama, i to se istog trenutka prelijeva u potrošnju. Ako se intenzitet borbi smanji, cijena nafte pada,  ali se ne spušta jednako brzo kao što raste. Brže raste nego što pada”, kaže energetski stručnjak Igor Dekanić komentirajući novo povećanje cijena goriva. "Unatoč gašenju rafinerija, LNG terminal i Janaf daju nam stratešku prednost nad susjedima. No, pitanje je samo koliko Vlada još ima prostora u trošarinama ako proključa bliskoistočno ili ukrajinsko ratište", dodaje energetski stručnjak komentirajući novu spiralu poskupljenja goriva, Plenkovićev „test od 15 dana” te domet državnih intervencija u kriznim okolnostima.

PRVI GLAS IDE NA LJETNU PAUZU I VRAĆAMO SE 1.9. SVE NAŠE PROŠLE EPIZODE MOŽETE POSLUŠATIOVDJE.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP366:

Postoji li u Vladinim mjerama dodatnog prostora u trošarinama dođe li do ponovnog rasta cijena energenata?Kako se ocjenjuje energetska strategija Hrvatske u odnosu na susjedne zemlje poput Mađarske ili Slovenije?MOL kontrolira naftni biznis u Hrvatskoj, Mađarskoj, Slovačkoj, a uskoro potencijalno i u Srbiji preko Naftne industrije Srbije. Je li to zabrinjavajuće za hrvatske interese?Je li mreža energetskih stručnjaka u hrvatskim javnim poduzećima „urušena” u proteklih desetak godina političkim kadroviranjem?

 

„Mi se na Telegramu ne bavimo insinuacijama niti neistinama i objavljujemo priče koje su višestruko provjerene“, odgovorila je naša novinarka Dora Kršul na napad ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek. O ministričinim optužbama i aferi Geodezija nagrađivana Telegramova novinarka govori za Prvi glas.

PODRŽI NEOVISNO NOVINARSTVO I PRETPLATI SE NA TELEGRAM UZ 50% POPUSTA!

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP364:

Što je zapravo afera Geodezija i zašto je ponovno dospjela u središte javnosti?Jesu li poslovi 3D skeniranja kulturne baštine nakon potresa bili višestruko preplaćeni i što o tome govore dokazi prikupljeni tijekom istrage?Kakvu političku odgovornost snosi ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek za odluke koje je donosila i obranu cijelog projekta?Zašto je Ministarstvo kulture otežavalo pristup informacijama i kakvu je ulogu istraživačko novinarstvo imalo u razotkrivanju afere?Što priznanja dijela optuženika i daljnji tijek postupka znače za rasplet afere Geodezija i odgovornost svih uključenih?

 

U novoj epizodi podcasta Prvi glas Telegramov Jasmin Klarić analizira kako je postavljanje podzemnih spremnika za otpad kraj Trga bana Jelačića pretvoreno u novo poglavlje HDZ-ova kulturnog rata protiv zagrebačke vlasti.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP363:

Zašto je HDZ reagirao na podzemne spremnike za otpad usporedbom s uklanjanjem spomenika banu Jelačiću 1947. godine?Je li riječ o spontanoj reakciji ili smišljenoj političkoj strategiji?Koga zapravo HDZ pokušava uvjeriti ovom pričom o "komunistima"?Je li Most prirodan koalicijski partner HDZ-a nakon izbora?Zašto mediji nisu odoljeli klikabilnosti priče o spremnicima?Koje su zakonske i institucionalne dimenzije spora oko postavljanja spremnika?Zašto se o pukotinama na Pelješkom mostu i kazni zbog otpada kod Biljana Donjih gotovo uopće ne govori?

 

Ivan Čović, analitičar koji za Index piše o Ukrajini i vanjskoj politici u Prvom glasu govori o pozadini velike kadrovske čistke u Kijevu nakon masovnih prosvjeda u kojoj su otišla dvojica najvažnijih ljudi u borbi protiv ruske agresije, do tog trenutka žestoki rivali.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP363:

Zašto je Zelenski smijenio popularnog ministra obrane Mihajlo Fedorova usred rata?Kako je Fedorov ugrozio političku poziciju samog predsjednika?Zašto je smijenje šef vojskeOleksandr Sirski?Zašto je Mihajlo Drapati idealan kompromis za novog vrhovnog zapovjednika?Prijeti li Zelenskom opasnost da se ponovi scenarij kao sa Zalužnim?Može li ruska mobilizacija nakon izbora promijeniti tijek rata?Kakvi su realni ishodi mirovnih pregovora i sudbina Donbasa?

 

Direktor Hrvatske udruge turizma i bivši ministar turizma Veljko Ostojić za Prvi glas ocjenjuje dosadašnji tijek sezone i govori o apartmanima, hotelima i našoj turističkoj strategiji. Razgovaramo i o ekstremno niskim porezima na apartmanski smještaj i razlici između malih i većih iznajmljivača.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP362:

Kakva je dosadašnja ocjena turističke sezone?Zašto Njemačka i Austrija bilježe pad, a Italija se vraća na hrvatsko tržište?Jesu li hrvatske cijene smještaja, restorana i namirnica previsoke za goste?Zašto neka pića u hrvatskim dućanima koštaju više nego duplo skuplje nego u Italiji?Koliko bi hotelskog smještaja Hrvatska trebala imati, a koliko stvarno ima?Zašto u Hrvatskoj gotovo da nema greenfield hotelskih investicija?Prijeti li privatnom smještaju i vikendicama pad popunjenosti i cijena?

 

O neobično žustroj političkoj dinamici u vrijeme kad je ne bi trebalo biti u tolikom obimu - usred mandata aktualne Vlade i usred ljeta, za Prvi glas govori iskusni politički reporter N1 televizije Hrvoje Krešić.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP361:

Zašto na hrvatskoj političkoj sceni vlada neuobičajeno visoka nervoza unatoč ljetnoj stanci?Jesu li SDP i Možemo! uspjeli uzdrmati HDZ svojojm terenskom turnejom o "Plenkovićevoj inflaciji"?Zašto je Plenkoviću mihohod u Parizu bio toliko važan?Kako učestali odlasci članova i lokalnih dužnosnika utječu na percepciju i stabilnost SDP-a?Zašto Domovinski pokret pokušava ulaziti u teme vanjske politike (poput BiH) i kako na to reagira HDZ?Zbog čega Vlada i Ministarstvo kulture u aferi Geodezija ustraju na svojoj verziji priče unatoč priznanjima krivnje i radu EPPO-a?

 

Natječaj za izbor glavnog ravnatelja traje, kao što u medijima traje nagađanje o tome tko bi mogao biti dobitnik i što bi to značilo za odnose u vladajućoj stranci. O stanju na HRT-u za Prvi glas govorio je bivši novinar i urednik u toj kući, te sadašnji predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP360:

Je li na HRT-u još uvijek moguće govoriti o neovisnom i profesionalnom novinarstvu?Koliko je izbor glavnog ravnatelja HRT-a politički važan uoči budućih izbora?Krši li Hrvatska Europski akt o slobodi medija načinom izbora čelnika HRT-a?Zašto se novi Zakon o HRT-u priprema bez uključivanja novinarske struke?Kako politički utjecaj oblikuje informativni program javne televizije?Što bi trebalo promijeniti kako bi HRT ponovno postao stvarni javni servis građana?

 

Telegramov novinar i urednik Đivo Đurovićza Prvi glas o smjeni ukrajinskog ministra obrane Mihaila Fedorova koji je Ukrajini donio preokret u ratu stavljajući fokus na dronove i sukobu Fedorova sa starim generalima sovjetske škole. Što će ova smjena i sukob značiti za Zelenskog i Ukrajinu, a što nakon izbora u Rusiji planira Vladimir Putin?

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP359:

Zašto je Zelenski smjenio Fedorova?Tko je stvarni pobjednik sukoba Fedorov – Sirski?Postoji li korupcija iza pritiska vojnog establišmenta na ministra?Što ova kriza govori o zrelosti ukrajinskog društva u odnosu na Hrvatsku devedesetih?Hoće li Putinu sada biti lakše?Tko je odgovoran za probleme s mobilizacijom u Ukrajini?Hoće li Putin nakon izbora proglasiti mobilizaciju u Rusiji?

Španjolska je svjetski prvak bez mrlje, utakmica za treće mjesto bila je cirkus, Tuchel je okrhnuo svoju auru čovjeka koji vidi ono što drugi ne vide, Dalićeve medalje su jedno od najvećih nogometnih čuda u povijesti, a Josip Mišić bi morao dobiti poziv u reprezentaciju analizira u Prvom glasu jedan od vodećih domaćih sportskih analitičara Telesportov Mihovil Topić.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP358:

Kako je Španjolska osvojila naslov prvaka bez ijedne mrlje na cijelom turniru?Kako su Španjolci osvojili titulu onako kako i žive - zajedno?Je li Lamine Yamal doista razočarao ili je njegova uloga na terenu podcijenjena?Koja je Tuchelova odluka srušila Englesku u polufinalu protiv Argentine?Tko je danas najveći kandidat za Ballon d'Or nakon ovakvog Svjetskog prvenstva?Zašto dolazak Slavena Bilića neće izazvati potres u hrvatskoj svlačionici?Hoće li Josip Mišić dobiti poziv u reprezentaciju i zaslužuje li ga?Zašto Hrvatska godinama ima problem s razvojem krilnih igrača?

U bizarnoj objavi Željko Kerum tvrdi kako je novinar Telegrama naložio DORH-u i ostalim institucijama da ga progone što one i čine. Gost nove epizode Prvog glasa je upravo Denis Mahmutović, naš novinar za kojeg Kerum tvrdi da izdaje naloge institucijama. Razgovaramo o Kerumovim muljažama od Pršuta do Rogoznice i političkoj situaciji u Splitu.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP357:

Zašto je privezište u Rogoznici proglašeno ilegalnim i što Kerum sada mora učiniti?Kako je bespravna kapelica i dogradnje na Pršutu uopće legalizirana?Tko je referent koji je potvrdio da građevine postoje prije 2011., ključne godine za legalizaciju?Koliko dugo je Kerum stvarno na vlasti u Splitu i Dalmaciji i preko koga danas drži utjecaj?Postoji li scenarij u kojem bi splitsko Gradsko vijeće ostalo bez Kerumove većine?Što bi za Keruma i splitsku politiku značio eventualni pravosudni progon?U kakvom je stanju danas SDP u Splitu i tko od oporbe stvarno predstavlja prijetnju HDZ-u?

Od dolaska Plenkovića na vlast, razlika između proračunskih prihoda i rashoda konstantno je negativna, a stvoren je dug od oko 16 milijardi eura, što unutarnjeg, što vanjskog, tvrdi menadžer, poduzetnik i predsjednik stranke Republika Damir Vanđelić. Taj se novac, kaže, troši na kupovanje socijalnog mira, povećanje plaća u javnom sektoru i masovno zapošljavanje u državnoj administraciji.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP356:

Zašto vladine antiinflacijske mjere nisu uspješne?Koliko je dugoročno održiv rast izdvajanja za plaće iz državnog proračuna?Hoće li novi pravilnik o izboru čelnih ljudi u državnim poduzećima dovesti do profesionalizacije menadžerskog kadra u javnim tvrtkama?Što je krivo postavljeno u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO)?

Marko Perković Thompson je opet, već treći put pjevao u Zagrebu ove godine, nakon što mu je zbog ustaškog pozdrava zabranjen nastup u prostorima u vlasništvu grada. Prvo je Vlada zbog njega otela Gradu organizaciju dočeka rukometaša na Trgu bana Jelačića, pa su ga “prošvercali” kao izvođača na Hod za život, da bi prije nekoliko dana pjevao i na predstavljanju knjige Ivice Marijačića “Fenomen Thompson” u Kinu Studentskog centra. O tom predstavljanju i knjizi s podnaslovom “Ovo je istina o jedinstvenom čovjeku koji pjesmom brani Hrvatsku i svijet od srpskog fašizma” je u Prvom glasu govorio Telegramov novinar Matej Devčić.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP355:

Kakva je bila atmosfera na predstavljanju knjige o Marku Perkoviću Thompsonu – književna promocija ili svojevrsni koncert?Kako knjiga Ivice Marijačića objašnjava "fenomen Thompsona" i koje glavne teze iznosi o njegovoj ulozi u hrvatskom društvu?Zašto na predstavljanju knjige nije bilo više poznatih osoba iz političkog i javnog života, unatoč velikom interesu za Thompsona?Koliko je Thompsonov nastup u Kinu SC bio simbolična poruka da ipak može nastupati u Zagrebu, unatoč političkim prijeporima oko njegovih koncerata?Što aktualni val Thompsonove popularnosti znači za hrvatsku politiku i može li ponovno postati važan čimbenik u predizbornim kampanjama?Je li Thompson dosegnuo vrhunac svoje karijere ili se može očekivati novi val koncerata, pjesama i još veći utjecaj na javnu i političku scenu?

Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač u Prvom glasu govori o strateškim ciljevima Koalicije voljnih, odnosima moći u Europi, europskoj politici prema Rusiji, sukobu Plenkovića i Milanovića oko pariške parade i hrvatskoj vanjskoj politici.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP354:

Koji su strateški ciljevi Koalicije voljnih?Žele li Nijemci, Poljaci i Britanci uopće francusko vodstvo Europe?Hoće li Amerikanci ostati u Europi i pod kojim uvjetima?Tko će platiti veće izdatke za obranu - građani ili korporacije?Je li Hrvatska hibridna članica Koalicije voljnih?Šteti li sukob Milanovića i Plenkovića hrvatskoj vanjskoj politici?Treba li mijenjati Ustav da bi se izbjegla paraliza vanjske politike?

Vojni analitičar Goran Redžepović u Prvom glasu objašnjava zašto je primirje između Irana i SAD-a praktički mrtvo i tko zapravo kontrolira sudbinu Hormuškog tjesnaca. Poseban dio razgovora posvetili smo i ekskluzivi New York Timesa prema kojoj je bivši iranski predsjednik Mahmud Ahmadinežad bio vrbovan od strane Mossada te je upravo on trebao biti ključan čovjek za promjenu režima u Iranu.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP353:

Zašto je primirje između Irana i SAD-a propalo i što slijedi?Što je sporno u tumačenju članka pet Memoranduma o razumijevanju?Može li Amerika silom otvoriti Hormuški tjesnac za slobodnu plovidbu?Zašto je ovo jedan od najvećih geopolitičkih poraza Amerike?Kome najviše odgovara nastavak sukoba, a kome mir?Je li Mahmud Ahmadinežad bio suradnik Mossada?Ima li Izrael još uvijek šansu za promjenu režima iznutra?

Nakon ekskluzivnog intervjua koji je glavna europska tužiteljica Laura Kövesi dala Telegramovoj Dori Kršul uslijedila je iznimno nervozna reakcija premijera Andreja Plenkovića koji od EPPO-a očekuje - ispriku. U prvom glasu gostuje Dora Kršul koja govori o tri velike istrage EPPO-a u Hrvatskoj, Kövesi, Turudiću i Plenkoviću.

PODRŽI NEOVISNO NOVINARSTVO I PRETPLATI SE NA TELEGRAM UZ 50% PODRŠKE! 

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP352:

Zašto Laura Kövesi odbija komentirati Ivana Turudića?Što je EPPO otkrio u slučaju Gabrijele Žalac?Zašto je USKOK preuzeo slučaj Beroš od EPPO-a?Tko bi trebao odlučivati o sukobu nadležnosti između DORH-a i EPPO-a?Kako je Plenković reagirao na uključivanje EPPO-a u aferu Geodezija?Zašto ministar Habijan Kövesi ne želi dati dva nova tužitelja?Zašto Kövesi toliko živcira Plenkovića?

Ovu epizodu Prvog glasa sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions. Svi stavovi su isključiva odgovornost autora.

U jeku posljednje bitke Pantovčaka i Banskih dvora, predsjednik Republike Zoran Milanović izvukao je “nuklearnu prijetnju” - da bi mogao premijeru Andreju Plenkoviću oteti omiljenu igračku, predstavljanje Hrvatske na sjednicama Europskog vijeća. Iako Ustav jasno kaže da Hrvatsku tamo mogu, u skladu sa svojim ovlastima, predstavljati i predsjednik i premijer, praksa je takva da je u Bruxelles išao isključivo predsjednik Vlade. Dosad. O ovom odnosu i potencijalnom budućem sukobu za Prvi glas govorila je Telegramova novinarka Irena Frlan Gašparović.

Pitnaja na koja smo pokušali odgovoriti u EP351:

Planira li Zoran Milanović doista početi odlaziti na sjednice Europskog vijeća ili je riječ o samo još jednoj verbalnoj provokaciji i prijetnji upućenoj Andreju Plenkoviću?Je li u povijesti već bilo sličnih pokušaja i ambicija (poput onih Kolinde Grabar-Kitarović za vrijeme Milanovićeva premijerskog mandata)?Kako su takve situacije rješavale druge europske države (poput Rumunjske ili Češke)?Što je pozadina najnovijeg otvorenog sukoba između predsjednika i premijera – odnosno, kako je nedavni vojni mimohod u Francuskoj (pad Bastilje) i (ne)pozivanje na isti potaknulo eskalaciju svađe oko vojske i policije?Zašto je propao sustav koordinacije vanjske politike u Hrvatskoj i kako smo od nekadašnjeg strateškog konsenzusa oko ključnih ciljeva (ulazak u NATO i EU) došli do potpunog kolapsa komunikacije između Pantovčaka i Banskih dvora?

Ovu epizodu Prvog glasa sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions. Svi stavovi su isključiva odgovornost autora.

„U koroni je zbog opticaja veće količine novca došlo do inflacije, pa se nekretnina činila kao odlična investicija. Najgore što se dogodilo jest to da su stambene nekretnine, umjesto za život, postale predmet investicije. Kada tome dodate specifičnost masovnog turističkog najma 'po krevetu', izgubili smo ogroman broj nekretnina s tržišta. PodaciHEP-a i drugih institucija jasno pokazuju da je ogroman broj stanova u Hrvatskoj potpuno prazan“, kažeDubravko Ranilović, iskusan veteran hrvatskog tržišta nekretnina. U Prvom glasu Ranilović, dugogodišnji predsjednik Udruženja posrednika u prometu nekretninama pri HGK i vlasnik agencije za nekretnine, analizira tržište nekretnina koje nastavlja svoj paradoksalan tijek : cijene i dalje rastu, dok broj sklopljenih kupoprodaja bilježi pad četvrtu godinu zaredom.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP350:

Što se na tržištu nekretnina događa od rekordne 2022. godine?Zašto broj kupoprodajnih ugovora pada, dok cijene godišnje rastu između deset i 15 posto?Što bi moglo stajati iza naglog hlađenja tržišta?Ako se na tržištu trguje s manje nekretnina, kako prolaze luksuzne i skuplje nekretnine?Koliko su vlasnici rabljenih stanova nerealni u postavljanju prodajne cijene?Naziru li se u skorom razdoblju korekcije cijena na niže?

 

Novinar N1 televizije Hrvoje Krešić vratio se sa Svjetskog prvenstva u SAD-u i Kanadi te je za Prvi glas prokomentirao bizaranTrumpov poziv šefu FIFA-e Gianniju Infantinu, maksimalnu komercijalizaciju nogometa i trenutak kad je Amerika opet zavoljela samu sebe.

Pitnaja na koja smo pokušali odgovoriti u EP349:

Zašto je Trumpov poziv Infantinu samo kulminacija svega što gledamo u nogometu?Je li taj potez karikatura nečega što u nogometu već postoji?Kako vas na stadionima tjeraju da trošiteZašto Amerikanci sve otvorenije prihvaćaju nogomet?Je li broj beskućnika u američkim gradovima stvarno smanjen ili je riječ o privremenom uljepšavanju?Je li hrvatska obrana sama kriva za ispadanje od Portugala ili je presudila sreća?

 

Nakon što je Rusija na Kijev lansirala više od 400 dronova i projektila uoči NATO summita u Ankari, Telegramov novinar, urednik i kolumnist Đivo Đurović u razgovoru za Prvi glas govori o dvije opcije za nastavak rata i neizbježnoj europeizaciji NATO-a.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP348:

Je li masovni napad na Kijev uoči summita u Ankari slučajnost ili poruka Zapadu?Zašto Đurović tvrdi da napad zapravo pokazuje rusku slabost, a ne snagu?Što Amerika trenutačno želi postići u Ukrajini nakon neuspjeha s Iranom?Zašto Ukrajini najviše nedostaju Patriot rakete i može li se to riješiti na summitu?Hoće li NATO puknuti ili ide prema "europeizaciji" obrane kontinenta?Koje su dvije moguće opcije za rat u Ukrajini- mobilizacija ili zamrznuti sukob po korejskom modelu?Je li Putin ikada bio genijalni strateg, kako se dugo tvrdilo?

Ovu epizodu Prvog glasa sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions. Svi stavovi su isključiva odgovornost autora.

Dragan Markovina, povjesničar i Telegramov kolumnist u Prvom glasu govori o ključnim pitanjima izbora u BiH koji su na rasporedu u listopadu. Objašnjava zašto misli da je BiH "protektorat svijeta koji više ne postoji", koliko je realna opasnost novog sukoba u BiH i mogu li Bošnjaci opet svojim glasovima izabrati hrvatskog člana Predsjedništva.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP347:

Zašto je BiH "protektorat svijeta kojeg više nema"?Što znači odlazak visokog predstavnika bez nasljednika za funkcioniranje države?Koliko je realna opasnost od novog sukoba u BiH?Prijeti li Republika Srpska stvarnom secesijom?Kakve su šanse kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva?Postoji li razlika između kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva u politici prema Hrvatima?Koliko je Herceg-Bosna danas stvarnost na terenu, a koliko politička priča za mobilizaciju birača?

 

Telegramov vojni analitičar Goran Redžepović za Prvi glas upozorava kako se Srbija sve ozbiljnije naoružava. Za to vrijeme, u Hrvatskoj se vodi žestoka bitka oko toga čije uopće zapovijedi smije slušati načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP346:

Treba li se Hrvatska danas bojati vojne prijetnje iz Srbije?Zašto Srbija intenzivno modernizira svoje oružane snage i što time želi postići?U kojim područjima Srbija trenutno razvija najveće vojne prednosti u odnosu na Hrvatsku?Prati li Hrvatska dovoljno brzo promjene u modernom ratovanju, posebno razvoj dronova i elektroničkog ratovanja?Kako bi trebao funkcionirati lanac zapovijedanja u Hrvatskoj vojsci tijekom političkih sukoba između predsjednika i Vlade?Kada vojnik ili načelnik Glavnog stožera ima pravo odbiti zapovijed, a kada je dužan izvršiti je?

„Kada stvorimo jasne kriterije i javno objavimo svaki euro, riješit ćemo problem tajnih dogovora iza zatvorenih vrata”, najavljuje kardiokirurg dr. Josip Varvodić, kandidat za šefa HOO-a. Kao najveću boljku trenutnog sustava ističe potpunu netransparentnost i nedostatak kontrole unutar HOO-a.„Trenutna situacija je poražavajuća. Vjerovali ili ne, savezi danas uopće ne znaju koliko novca dobivaju drugi savezi. Podaci o dodjeli javnih financija nisu javno objavljeni. Svaki sportaš, trener i sportski djelatnik mora u svakom trenutku točno znati koliko dobiva bilo koji drugi savez.”

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP345:

Što je bila kardinalna pogreška bivšeg šefa HOO-a Zlatka Mateše?Koje bi prve poteze trebao napraviti HOO da bi poslovanje i distribucija sredstava bili transparentniji?Bi li HOO trebao sa savezima obaviti krizni menadžment? Koje su sistemske pogreške stvorile uvjete da se može dogoditi pljačka novca poput Pavlekovog izvlačenja 30 milijuna eura iz Hrvatskog skijaškog saveza?Postoji li sukob između loptačkih i manjih sportova?Koliki je utjecaj Vlade i premijera Plenkovića na HOO i odnos snaga u sportovima?

 

Telegramov novinar, urednik i kolumnist Jasmin Klarić u prvom glasu objašnjava pozadinu najžešćeg sukoba premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića u posljednje vrijeme. U pozadini je, kaže, isto što i uvijek posljednjeg desetljeća - nesmiljena grabež za moći.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP344:

Što je u pozadini novog sukoba Plenkovića i Milanovića?Je li načelniku Glavnog stožera Tihomiru Kundidu doista prijećeno smjenom i umirovljenjem ako ne pošalje vojsku?Tko zapovijeda vojskom u miru?Kakvu ulogu u priči igraju francuski lobi i velike vojne nabavke?Što se može dogoditi ako Kundid odbije ispuniti odluku ministra obrane?Je li parada u Parizu zaista samo protokolarno okupljanje?

 

Profesor na Institutu za međunarodne odnose u Kijevu Maksim Kamenjecki objašnjava što stoji iza sustavnih ukrainskih udara na Krim i zašto Putin bez obzira na gubitke ne može i ne želi stati.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP343:

Koji je strateški cilj ukrainskih udara na Krim?Preuzima li Ukrajina stratešku inicijativu u ratu dronovima?Može li unutarnji pritisak — naroda ili elite — natjerati Putina na povlačenje?Što Putin uopće zna o stvarnom stanju na bojištu?Koji su realni scenariji promjene vlasti u Rusiji?Može li Zapad ubrzati destabilizaciju Putinovog režima?Postoji li ikakva perspektiva mirovnih pregovora?

HRT-ov urednik i voditelj Dario Špelić analizira zašto su američko-izraelski napadi na Iran rezultirali "strateškom noćnom morom" za Izrael i zašto je Benjamin Netanyahu najskuplje platio savezništvo s Donaldom Trumpom.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP345

Je li Izrael nakon ovog rata u lošijoj strateškoj poziciji nego prije?Zašto je Trump zaustavio rat koji je Izrael smatrao ratom za egzistenciju?Što znači to da Iran sada izravno pregovara s SAD-om o stanju u Libanonu?Zašto Izrael desetljećima nema politički cilj koji bi okončao sukob s Palestincima?Što rat s Iranom znači za zaljevske zemlje i njihov odnos prema SAD-u i Iranu?Je li lideri iranskog režima uvjereniji u nužnost nuklearnog oružja nego ikad prije?

 

Prošle su skoro tri godine otkad je sad već bivši ministar financija Marko Primorac najavio novi pravni okvir za upravljanje državnim poduzećima, tako da u upravama i nadzornim odborima sjede ljudi izabrani na javnim natječajima. Prošle godine je konačno donesen i novi zakon, no najmanje do 1. siječnja 2027. godine u praksi se neće mijenjati ništa - jer Vlada još nije donijela uredbu kojom se uređuju nova pravila po kojima bi se provodila imenovanja. O tome je u Prvom glasu govorila Telegramova novinarka Irena Frlan Gašparović.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP341:

Zašto se u državnim tvrtkama i dalje provode privremena (V.D.) imenovanja bez javnih natječaja?Što bi se konkretno trebalo promijeniti primjenom novih pravila profesionalizacije?Je li realno očekivati da će vlada u finišu mandata prepustiti državne tvrtke struci?Kako je moguće da vlada ignorira saborska pitanja i rokove (slučaj Davida Sopte)?Kako u praksi izmjeriti rastezljive zakonske uvjete poput "dobrog ugleda"?Jesu li javni natječaji u Hrvatskoj stvarni ili služe samo za pokriće za ranije dogovorena imenovanja?

Marko Vešligaj, zastupnik SDP-a u Europskom parlamentu, upozorava da Hrvatska ulazi u novi financijski okvir EU-a s manje novca, zastarjelom administracijom i poljoprivredom koja već godinama tone.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP340:

Jesu li pregovori o novom proračunu EU-a zapeli i tko dobiva, a tko gubi?Koliko će Hrvatska imati manje novca u sljedećem financijskom okviru?Je li Hrvatska dobro iskoristila dosadašnja sredstva iz EU fondova?Što novi sustav temeljen na rezultatima znači za povlačenje sredstava?Hoće li poljoprivreda biti najveći gubitnik novog proračuna?Kakve su realne posljedice za hrvatske poljoprivrednike?Treba li EU uvesti nove poreze kako bi financirala proračun?

Sadržaj je realiziran uz financijsku potporu Europskog parlamenta, prema najvišim uredničkim standardima Telegrama. Iznesene informacije i stavovi isključiva su odgovornost autora.

Profesor Vedran Bilas, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu upozorava da tehnološki razvoj nije pitanje standarda, već nacionalne sigurnosti te Hrvatska na tom planu gubi dragocjeno vrijeme. „Hrvatska se drži po strani ključnih europskih procesa, poput inicijative „Odaberi Europu" (Choose Europe), i pasivno pristaje biti tehnološka periferija, za razliku od zemalja poput Poljske, Češke ili Slovačke”, kaže dekan jednog od najprestižnijih fakulteta u zemlji.

Pitanja na koja samo pokušali odgovoriti u EP339:

Je li Hrvatska doista "zemlja znanja" samo na razini političkih fraza?Zašto nije prihvaćen prijedlog o jačem razvoju veleučilišta i sveučilišta primijenjenih znanosti koja bi obrazovala stručnjake izravno za tržište rada uz znatno manja izdvajanja po studentu?Koja će radna mjesta najviše osjetiti učinak umjetne inteligencije?Zašto Hrvatska slabo koristi europske programe za širenje izvrsnosti (poput Obzora Europa)?Zašto prava tema hrvatskog obrazovanja ne smije biti samo to tko odlazi, već tko u Hrvatsku dolazi studirati i istraživati?

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Filip Novokmet u novom istraživanju u radu "Nejednakosti i izborni rascjepi u Hrvatskoj u razdoblju od 1990. do 2020. godine" s kolegama otkriva tko su stvarni gubitnici, a tko pobjednici trideset godina hrvatske tranzicije i za koga glasaju.

Pitanja na koja samo pokušali odgovoriti u EP338:

Koliko je Hrvatska ekonomski napredovala od 1988. do 2020.?Tko su dobitnici, a tko gubitnici tranzicije?Zašto ekonomski gubitnici tranzicije glasuju za desnicu umjesto za ljevicu?Kada i zašto su bogatiji birači okrenuli leđa HDZ-u i počeli glasovati za lijevi centar?Ima li itko na hrvatskoj političkoj sceni tko zastupa onih 30 posto gubitnika?Postoji li prostor za ekonomski populizam u Hrvatskoj i ima li za to komparativnih primjera?

Hrvatska prema istraživanju iz spomenutog rada od 1988. do 2020. Hrvatska je zabilježila prosječni realni kumulativni rast nacionalnog dohotka od 28 posto. Novokmet dodaje da su u istom razdoblju rasle i Slovenija i Austrija – pa je jaz prema tim zemljama ostao gotovo netaknut. Naš nacionalni dohodak po stanovniku i dalje je na svega sedamdeset pet posto slovenskog i manje od pedeset posto austrijskog.

Nova serija psovki Željka Keruma na račun našeg novinara Denisa Mahmutovića pouzdan je znak da je Telegram opet objavio priču o malverzacijama moćnog splitskog političara i poduzetnika. Ovaj put radi se Kerumovom luksuznom resortu Perla u Rogoznici, dio kojeg je sagrađen na - pomorskom dobru.

Pitanja na koja odgovaramo u EP 337:

Kako je moguće da je dio Kerumova resorta u Rogoznici izgrađen na pomorskom dobru?Kako su privatne osobe mogle kupovati, upisivati i koristiti zemljište koje je već bilo proglašeno pomorskim dobrom?Kako je moguće da su na pomorskom dobru upisane višemilijunske hipoteke?Kako su banke i institucije prihvatile nekretnine koje po zakonu ne bi smjele biti predmet privatnog vlasništva ni zaloga?Zašto državno odvjetništvo i druge institucije nisu spriječile ovakav razvoj događaja?Zašto je država kapitulirala pred Željkom Kerumom“?

Hrvatska je u spektakularnoj utakmici prvog kola Svjetskog prvenstva izgubila od Engleske 4:2, a o uzrocima poraza, taktičkim odlukama Zlatka Dalića i pozitivnim i negativnim stranama Hrvatske u izvanrednoj epizodi Prvog glasa razgovarali smo s Mihovilom Topićem, novinarom Telesporta i nogometnim analitičarom.

Pitanja na koja odgovaramo u EP 336:

Kako nas je promjena branjenja kornera dovela do katastrofe?Je li Dalićev neočekivani potez s Pašalićem i Sučićem na kraju ispao opravdan?Je li Modrić odigrao svoju najslabiju utakmicu za Hrvatsku?Zašto bi Martin Baturina mogao biti hit igrač prvenstva?Kakvu Hrvatsku možemo očekivati u nastavku skupine protiv Paname i Ghane?Jesu li razlike između "velikih" i "malih" reprezentacija sve manje?

 

„Iranski režim iz ovog sukoba izlazi ojačan, dok su Sjedinjene Države, unatoč pokušajima da dogovor prikažu kao veliku pobjedu, iz rata izašle slabije nego što su u njega ušle”, kaže profesor Goran Bandov uoči potpisivanja sporazuma između Sjedinjenih Država i Irana.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP335:

Što znamo o sporazumu i što se njime predviđa?Koliko je realno očekivati da će sporazum potpisan u Švicarskoj zaista dovesti do trajnog ukidanja sankcija i otvaranja Hormuškog tjesnaca, s obzirom na prethodnu povijest neuspjelih iransko-američkih dogovora?Koliko će sličiti sporazumu iz 2015. godine koji je sklopio Barack Obama, a koji je Donald Trump 2018. raskinuo nazivajući ga "najgorim dogovorom ikad"?Iranski predsjednik Masud Pezeškian nazvao je okvirni sporazum sa SAD-om "diplomatskom pobjedom Irana". Tko iz ovog rata izlazi s boljim rezultatom?Jesu li u pravu kritičari američkog predsjednika Donalda Trumpa kada kažu da je ovaj rat pokrenuo pogrešno, vodio ga nepromišljeno i uz otvoreno kršenje zakona, a da deklarativni ciljevi s početka rata nisu postignuti?Je li najveći Trumpov uspjeh, ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, zapravo samo povratak na predratno stanje ili lekcija Iranu da SAD posjeduje moćno ekonomsko oružje koje može ponovno upotrijebiti?Što Trumpova javna kritika upućena izraelskoj vojnoj taktici u Libanonu otkriva o promjeni odnosa snaga između Washingtona i Netanyahuove vlade. Je li riječ o stvarnom zaokretu ili samo o taktičkom pritisku radi zaštite mirovnog sporazuma s Iranom?

HDZ slavi 37. rođendan, a novinar, urednik i kolumnist Telegrama Jasmin Klarić u Prvom glasu analizira smer vladajuće stranke pod Andrejom Plenkovićem. U razgovoru tumači zašto Plenković deset godina pobjeđuje na izborima i zašto smatra da iza sebe ostavlja razrušene institucije. Analiziramo i dva aktualna politička trača - o preslagivanju većine i prijevremenim izborima.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP334:

Jesu li opravdane kritike da je Plenkovićev HDZ otišao desnije od Tuđmanovog?Zašto HDZ i Plenković kontinuirano pobjeđuju na izborima već deset godina?Koliko su europski novci pomogli HDZ-u da prikrije gospodarske probleme?Što Klarić smatra najvećom štetom Plenkovićeve vladavine?Zašto slučaj Beroš smatra najgorom afera u Hrvatskoj ovog stoljeća?Postoji li realna mogućnost preslagivanja većine u Saboru?Bi li prijevremeni izbori bili racionalan potez za HDZ?Mogu li SDP i Možemo pobijediti Plenkovića?

O mirovnom sporazumu koji su postigli SAD i Iran za Prvi glas govori je redovita profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Đana Luša. Premda je pretprio teške vojne gubitke Iran ovim sporazumom iz rata izlazi kao pobjednik, dok SAD i Izrael nisu pronašli odgovor na iransko zatvaranje Hormuškog tjesnaca, smatra naša sugovornica.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP333:

Što šezdesetodnevni Memorandum o razumijevanju između SAD-a i Irana znači za Donalda Trumpa?Je li Iran zapravo profitirao iz cijelog sukoba?Što se događa s iranskim nuklearnim programom i obogaćenim uranijem?Hoće li se Hormuški tjesnac stvarno otvoriti za promet i kada?Kamo idu zamrznuta iranska sredstva i najavljeni plan obnove?Zašto Libanon i izraelski napadi mogu srušiti cijeli dogovor?Ima li Trump ikakvu kontrolu nad Netanyahuom?

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučićizjavio je da razmišlja o podnošenju ostavke na mjesto predsjednika države i o kandidaturi za premijera, te da bi izbori mogli biti održani za tri do četiri mjeseca. O tome je li ta najava iskrena ili samo još jedan spin u nizu, tko bi mogao pobijediti Vučića i kakva je situacija sa studentskim pokretom i prosvjedima za Prvi glas govori Ana Lalić Hegediš, izvršna direktorica Nezavisnog društva novinara Vojvodine.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP332:

Može li se vjerovati Vučićevoj najavi izbora za tri do četiri mjeseca i njegovoj mogućoj kandidaturi za premijera?Zašto bi Vučić sada birao premijersku funkciju umjesto predsjedničke?Koliko je jaka stvarna podrška Vučiću i SNS-u prema dostupnim istraživanjima?Kakav je trenutni izgled opozicijske scene – hoće li postojati jedna ili više lista protiv SNS-a?Je li se studentski pokret politički profilirao kao desni i nacionalistički?Kakvo je trenutno stanje s prosvjedima u Srbiji – jesu li zamrli ili se nastavljaju?Mogu li izbori u Srbiji ikada biti pošteni dok SNS kontrolira institucije?

 

Kreće. Najveći show na svijetu, Svjetsko prvenstvo u nogometu počinje večeras u 21 sat, a čarolije Mundijala dotaknuo se i Prvi glas. O očekivanjima od prvenstva, hrvatske reprezentacije, o favoritima i onima iz sjene te o Zlatku Daliću smo pričali s novinarom Telesporta Ivanom Mlinarićem.

MEGA AKCIJA: NAJNIŽA CIJENA NA TELESPORT I TELEGRAM IKADA!

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP330:

Zašto je Svjetsko prvenstvo u nogometu i dalje najveći sportski događaj na svijetu?Kako će Hrvatska proći na ovom Svjetskom prvenstvu?Jesu li očekivanja od Hrvatske postala nerealno visoka nakon uspjeha 2018. i 2022.?Kako ocijeniti rad Zlatka Dalića i njegov odnos prema kritikama?Tko su najveći favoriti za osvajanje Svjetskog prvenstva i koje bi reprezentacije mogle iznenaditi?

 

Vojni analitičar Robert Barić u novoj epizodi Prvog glasa govori o potencijalnom napadu Rusije na Estoniju, o čemu govori i svjetski besteller upravo izdan u Telegramovoj nakladi "Ako Rusija pobijedi", autora Carla Masale. Barić detaljno objašnjava vojnu doktrinu i strategiju estonske vojske - plan je zaustaviti Ruse u potencijalnoj agresiji čak i ako se NATO ne uključi. Na kraju razgovora Barić uspoređuje hrvatsku i estonsku vojnu strategiju i poručuje: Mi nemamo nikakvu vojnu doktrinu, ni strategiju.

KNJIGU 'AKO RUSIJA POBIJEDI' CARLA MASALE NARUČITE OVDJE!

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP329:

Koliko je realan scenarij ruskog napada na baltičke države nakon završetka rata u Ukrajini?Što je estonski koncept totalne obrane i kako funkcionira u praksi?Koja je uloga Estonske obrambene lige i zašto je ključna za obranu zemlje?Kako Estonija planira zaustaviti ruski prodor dok ne stignu NATO pojačanja?Što Hrvatska nema, a Estonija ima — od strateških dokumenata do vojne doktrine?Zašto su Barjaktari već zastarjeli u trenutku kad smo ih kupili?Kako druge europske države socijaliziraju mlade za obrambenu funkciju i što Hrvatska radi po tom pitanju?

Politolog i teolog Vedran Obućina,dobar poznavatelj Irana i Bliskog istoka u Prvom glasa objašnjava stvarne motive i ciljeve najnovije eskalacije između Irana i Izraela, kao i perspektivu Trumpovih mirovinih inicijativa.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP328:

Je li Izrael udarima na Libanon pokušao sabotirati Trumpov mirovni sporazum s Iranom?Imaju li Amerika i Izrael dijametralno suprotne ciljeve u Iranu?Tko stvarno donosi odluke u Iranu?Zašto Revolucionarna garda živi od sankcija i što bi se dogodilo kad bi pale?Može li Iran odustati od kontrole nad Hormuškim tjesnacem kao dio dogovora?Što Netanyahuu znači poraz na izborima?Hoće li Iran nakon rata postati otvoreniji ili će Revolucionarna garda preuzeti potpunu kontrolu?

 

Urednik, novinar i kolumnist Telegrama Jasmin Klarić u Prvom glasu govori o pozadini žestokih političkih napada HDZ-a na Možemo.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP327:

Može li HDZ stvarno poentirati na aferi Hipodrom?Kako su se ti napadi HDZ-u vratili kao bumerang?Zašto su Tomašević i Možemo! tako dugo branili Kostu Kostanjevića?Je li kampanja SDP-a i Možemo! uspješna?Kako HDZ pokušava razbiti koaliciju SDP-a i Možemo?Što znači Hermanovo "Dobrodošli među kriminalce"?

Premijer Andrej Plenković je vidljivo sve nervozniji u javnim nastupima. Izvire li ta nervoza iz rezultata anketa, odnosa unutar stranke ili koalicije i znači li sve skupa da bi uskoro možda mogli i na izvanredne izbore? O ovim i drugim pitanjima smo u Prvom glasu razgovarali s kolumnistom 24 sata, Tomislavom Klauškim.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP326:

Postoji li realna mogućnost prijevremenih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj?Bi li Andreju Plenkoviću politički odgovaralo raspisivanje izbora prije isteka mandata?Kako bi eventualna recesija ili ozbiljnija gospodarska kriza utjecala na izborne izglede HDZ-a?Koliko je stabilna koalicija HDZ-a i Domovinskog pokreta te može li doći do njezina raspada?Ima li oporba danas veći koalicijski potencijal od HDZ-a za sastavljanje buduće Vlade?

 

Iran je iz rata s Amerikom izašao neporažen, a sada drži adut kojim će pokušati mijenjati globalnu geopolitičku scenu - kontrolu nad Hormuškim tjesnacem. Razgovaramo s Telegramovim urednikom i novinarom Đivom Đurovićem o tome zašto su pregovori između SAD-a i Irana zamrznuti, što Trump zapravo želi i može li uopće pronaći izlaz iz ovog rata.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP325:

Zašto je Trump, navodno, u telefonskom razgovoru izvrijeđao Netanyahua?Zašto su iranskо-američki pregovori suspendirani i tko ih je zaustavio?Koliko dugo Iran može financijski izdržati trenutačno stanje?Tko zapravo drži moć u Iranu - pragmatičari ili Revolucionarna garda?Je li Iran ratom dobio više nego što je mogao postići mirom?Može li Iran postati pol multipolarnog svjetskog poretka?Što će se s iranskim režimom dogoditi kad se rat završi?

Telegramov vojni analitičar Goran Redžepović za Prvi glas analizira najžešće ruske napade na Kijev od početka rata, stanje na bojištu i ciljeve nove ruske ljetne ofenzive ako ona uopće i krene.

Zaprati nas, slušaj svakog jutra i ostani informiran

Zašto Rusija masovno napada Kijev?Koji je cilj ciljanja kanalizacijske mreže u Kijevu?Može li Rusija uopće pokrenuti veliku kopnenu ofenzivu?Kako Ukrajinci izoliraju vojište jeftinim dronovima?Koja je uloga bivšeg šefa Googlea Erica Schmidta i AI-a u ukrajinskoj vojnoj strategiji?Je li incident s dronom u Rumunjskoj provokacija ili nesreća?Koliko još Rusija može izdržati ovakvim tempom gubitaka?

Prije točno deset godina, 1. lipnja 2016., zaustavljena je cjelovita kurikularne reforma, jedan od rijetkih pokušaja sustavne modernizacije hrvatskog obrazovanja. Na ulice Zagreba i drugih gradova tada su izašli tisuće građana pod sloganom "Hrvatska može bolje". Pokazalo se da, nažalost, nije mogla. Telegramova novinarka Dora Kršul u velikoj inventuri zaključuje: propustili smo desetljeće koje će Hrvatska teško nadoknaditi.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP322:

Što je dovelo do propasti kurikularne reforme 2016.?Što su ključne i mjerljive posljedice odstupanja od tog velikog projekta?Je li europski novac koji se ulaže u školstvo alat promjene i je li riječ o, kako se premijer hvali, reformi uvedenoj od bana Mažuranića?Što je donijelo zamjensko rješenje Škola za život? Zašto nikada nije provedena strateška odluka o devetogodišnjoj osnovnoj školi koja je zapisana još 2014.?Kakvo stanje znanja pokazuju PISA rezultati hrvatskih učenika u matematičkoj, čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti?Koliko je održiv sustav u kojemu broj učenika pada, dok istodobno broj nastavnika raste?Kako je moguće da se deset godina iz razreda prosječno nestala dva učenika, a broj nastavnika porastao je za više od 4.000, dok se istovremeno ravnatelji škola žale da ne mogu naći stručne nastavnike za STEM predmete?Kolabira li visoko obrazovanje pod teretom vlastitog nerealnog rasta?

Ekonomski analitičarDamir Novotny u Prvom glasu analizira novi antiinflacijski paket Vlade. Prvi je ovo put da Vlada svojim antiinflacijskim mjerama pokušava ukloniti sam uzrok inflacije, a ne samo pomoći građanima da se nose s posljedicama. Ovime je Vlada konačno priznala i razumijela da je svojom potrošnjom stvorila inflaciju.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP322:

Hoće li smanjenje državne potrošnje za 1.3 milijarde eura ugušiti inflaciju?Je li porez na ekstraprofit pravedan?Što znači rast nameta za paušalne obrtnike i iznajmljivače i hoće li to povećati sivu ekonomiju?Zašto Vlada nije imala hrabrosti uvesti moratorij na plaće u javnom sektoru?Je li ukidanje poreza na mirovine antiinflacijska mjera ili socijalna politika?Koliko je važna pozicija guvernera HNB-a otkad nismo monetarno suvereni?

Dok se glavni državni odvjetnik Ivan Turudić hvali povijesnim rezultatima i ažurnošću DORH-a, bivši predsjednik Vrhovnog suda Krunislav Olujić nudi radikalno drugačiju ocjenu. Prema njegovim riječima, pravosudni sustav je potpuno politiziran, devastiran nepotizmom i podređen interesima vladajuće stranke.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 321:

Koju ocjenu dobiva glavni državni odvjetnik nakon što se, izvješćujući o radu državnih odvjetništava, pohvalio rezultatima rekavši da je zaustavljen trend rasta neriješenih slučajeva?Što pokazuju potezi glavnog državnog odvjetnika prema šibenskom državnom odvjetništvu u slučaju drniškog ubojstva Kristijana Aleksića?Je li Turudićeva strategija masovnog traženja nagodbi s okrivljenicima u visokoprofilnim slučajevima, poput afere Hipodrom, dobar smjer?Koje bi prve poteze trebala povući nova predsjednica Vrhovnog suda Mirta Matić?Jesu li sudovi usko grlo pravosuđa?

 

Zašto je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević praktički do samog kraja branio prvookrivljenog u aferi Hipodrom, bivšeg ravnatelja Ustanove za upravljanje sportskim objektima Kostu Kostanjevića koji je ovog tjedna priznao krivnju za izvlačenje novca u aferi teškoj dva milijuna eura? Za Prvi glas o političkim posljedicama ove afere govori povjesničar i Telegramov kolumnist Dragan Markovina.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP 320:

Zašto je Tomašević toliko dugo branio Kostu Kostanjevića i unatoč svim priznanjima?Hoće li afera Hipodrom ozbiljno ugroziti Možemo! na nadolazećim izborima?Jesu li se birači ljevice "hadezeirali" — postali imuni na afere vlastite stranke?Može li Turudić voditi vjerodostojne istrage kad mu pola javnosti unaprijed ne vjeruje?Ima li ljevica uopće ambiciju za dubinsku reformu Hrvatske?

Petar Popović, izvanredni profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu u novoj epizodi Prvog glasa objašnjava zašto smatra da rat u Ukrajini nema kraja na vidiku, što Trump zapravo želi od mira, tko su pravi pregovarači iza kulisa - i zašto svijet poslije liberalnog međunarodnog poretka ne ulazi u novo Westfalsko doba, nego se vraća u 16. stoljeće.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP316:

Je li intenziviranje napada znak da se rat u Ukrajini bliži kraju ili još žešći nastvak?Koji su stvarni, dugoročni ciljevi Rusije – i je li Moskva doživjela stratešku katastrofu?Što je Trumpov "transakcijski mir" i po čemu se razlikuje od klasičnih mirovnih inicijativa?Tko zapravo pregovara u ime Amerike – država ili privatni interesi?Zašto usporedba Ukrajine s Korejom nije slučajna?Je li liberalni međunarodni poredak mrtav – i u koje doba ulazimo?

Proljetne prognoze Europske komisije za Hrvatsku nisu optimistične - veća inflacija i manji rast od ranijih procjena. Umirovljeni profesor emeritus Ekonomskog fakulteta u Splitu Željko Garača za Prvi glas analizira tko je zapravo kriv za inflaciju u Hrvatskoj, što Vlada može. a što ne može napraviti i kakva nas turistička sezona čeka u sjeni energetske krize i rata na Bliskom istoku.

VELIKA AKCIJA: GODIŠNJA PRETPLATA NA TELEGRAM ZA SAMO 29 EURA!

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP318:

Tko je odgovoran za visoku inflaciju — Vlada ili vanjski šokovi?Ima li Vlada uopće učinkovitih mjera za zaustavljanje rasta cijena?Jesu li dosadašnje antiinflacijske mjere bile pošteno kalibrirane?Što je stagflacija i zašto je najgori mogući ekonomski scenarij?Hoće li energetska kriza ugroziti turističku sezonu?Ima li apel ministra turizma da se snize cijene uopće smisla?

"Teško je govoriti o krivnji, jer pozadina cijelog slučaja seže daleko u prošlost, još od 1994., kada je počinio prvo ubojstvo", kaže ugledni zagrebački odvjetnik i nekadašnji sudac Branko Šerić komentirajući okolnosti tragične smrti 19 godišnjeg Luke Milovca.Godine 1994. Aleksić je ubio 22-godišnju Marijanu Sučević, no ubojica je pronađen tek nakon sedam godina kad se Aleksić sam pohvalio. "Mislim da je i tada već sustav zakazao. Bio je hodajuća bomba, samo je bilo pitanje kada će se izvući osigurač", ocjenjuje Šerić. "Treba znati i prepoznati opasnost. Čitav lanac je napukao: policija, državno odvjetništvo, sud u Šibeniku. Svi su zakazali."

VELIKA AKCIJA: GODIŠNJA PRETPLATA NA TELEGRAM ZA SAMO 29 EURA!

Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP317:

Kako je moguće da protiv Aleksića dvije i pol godine stoji potvrđen postupak zbog ilegalnog oružja i eksploziva, a sud u tom razdoblju nije sazvao nijedno ročište?Postoji li opravdanje da je taj slučaj toliko dugo stajao u ladici? Kako ga se nije moglo pronaći sedam godina, kada je izvršio brutalno ubojstvo djevojke koju je izbo sedamnaest puta?Gdje je u lancu odgovornost politike?Jesu li zatvorske kazne generalno preblage i jesu li za najteže slučajeve izrečene male kazne?Zašto hrvatski sudovi u praksi rijetko izriču maksimalne zatvorske kazne?Što bi značilo uvođenje doživotne zatvorske kazne?

Što stoji iza iza Penavine svađe s Plenkovićem, ima li naznaka da koalicija puca ili se radi samo o malom teatru iz kojeg neće proizaći ništa ozbiljno? Za Prvi glas govori novinar i urednik N1 televizije Hrvoje Krešić. Razgovaramo i o brutalnom odgovoru HDZ-ovom pobunjeniku Sokolu i epilogu priče oko Ustavnog suda.

Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP316:

Je li Penavina drama oko Bleiburga politički konstrukt ili stvarni sukob s HDZ-om?Kamo ide Domovinski pokret — prema izlasku iz koalicije ili novim izborima pod HDZ-ovim kišobranom?Zašto je Plenković tako brutalno reagirao na Sokola i što to govori o unutarstranačkoj dinamici HDZ-a?Je li Plenković nervozniji nego inače i što to znači za stabilnost Vlade?Koliko dugo još Milanović može biti Plenkovićeva crvena krpa?

 

Novinar TelegramaDenis Mahmutović, otkrio je kako je Željko Kerum godinama bespravno gradio na lokaciji svog restorana Pršut - od samog restorana do kapelice. U Prvom glasu Mahmutović govori o svim Kerumovim svinjarijama koje je recentno otkrio i ljudima koji su mu pomogli u tome.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP315:

Što je točno ilegalno izgrađeno na lokaciji restorana Pršut?Kako je Kerum uspio dobiti legalizaciju gradnje koja se vidi na satelitskim snimkama?Tko je Andrija Polić i zašto je potpisao spornu legalizaciju?Zašto je Kerum reagirao napadom na novinara koji ga je nazvao za komentar?Što se događa s Kerumovim projektom Perla u Rogoznici?Koliko je Kerum zapravo nedodirljiv u splitskoj politici i zašto?

Telegramov novinar, kolumnist i urednik Đivo Đurović u Prvom glasu govori o tome je li Ukrajina i kako preokrenula rat, što može napraviti Vladimir Putin i predstavlja li Rusija opasnost za Europu. Govorimo i o bestselleru Carla Masale 'Ako Rusija pobijedi', distopijskom romanu o ruskoj invaziji na Europu i mlakom odgovoru Zapada.

KNJIGU 'AKO RUSIJA POBIJEDI' KUPI OVDJE!

Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP314:

Je li Putin iskren kad kaže da se rat "privodi kraju"?Koliki su stvarni ruski gubici i što to znači za Kremlj?Zašto su dronovski udari usred Moskve politički potez, a ne samo vojni?Može li doći do puča ili Putinovog pada iznutra?Je li Rusija zapravo prevelika da bi se obranila od Ukrajine?Što bi se dogodilo da Rusija napadne Estoniju — bi li NATO reagirao?Je li veća prijetnja Europi Rusija s tenkovima ili Rusija s novčanicama za europske ekstremne desničare?Je li scenarij iz knjige 'Ako Rusija pobijedi' realan?

Američki predsjednik Donald Trump u Pekingu je dočekan s najvišim počastima, ali njegov domaćin Xi Jingping jasno poručuje Sjedinjenim Državam: Tajvan bi mogao biti povod za rat Amerike i Kine. Xi ne staje tu, nego u govoru na svečanoj večeri apostrofira: moramo izbjeći Tukidiovu zamku, kada uzlazeća sila ulazi u sukob s vladajućom. O odnosima SAD-a i Kine za Prvi glas govori Zorana Baković, dopisnica ljubljanskog Dela s dalekog istoka.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP313:

Je li Xijev govor o Tajvanu prava prijetnja ratom ili politička retorika?Mogu li Kina i SAD prevladati "Tukididovu zamku"?Mijenja li se kineska filozofija "svijet je dovoljno velik za obje sile"?Što znači Xijev zahtjev za "menadžiranim rivalstvom" i je li to uopće ostvarivo?Hoće li Kina pomoći Americi u rješavanju iranskog pitanja — ili joj više odgovara gledati kako Trump lomi zube na Teheranu?Gradi li Trump sustavnu strategiju okruživanja Kine — od Venezuele, Irana i Kube?

 

Predsjednik Mosta i saborski zastupnik Nikola Grmoja u Prvom glasu govori o jednom od najdramatičnijih dana u hrvatskoj politici i pravosuđu u posljednje vrijeme. Danas bi se u Saboru trebalo glasati o predsjednici Vrhovnog suda i sucima Ustavnog suda. Grmoja govori i o rejtingu Mosta, planovima za preuzimanje vlasti, EPPO-u i Ivanu Turudiću,ustašama i partizanima.

Pitanja koja smo postavili u EP312:

Zašto Most bojkotira glasovanje o Mirti Matić za predsjednicu Vrhovnog suda?Što piše u klasificiranom dokumentu koji, prema Grmoji, kompromitira Matić?Je li dopis Europske komisije oko EPPO-a i Turudića udarac za Plenkovića?Zašto Plenković tako žestoko štiti Turudića i što stoji iza toga?Ide li Hrvatska prema izborima bez kompletnog Ustavnog suda?Zašto je suradnja Mosta s lijevom oporbom zamrla i tko je za to odgovoran?Je li Most vječna oporbena stranka?

"Britanija je u emocionalnom grču i to nije Starmerova krivnja", kaže Tin Radovani, dugogodišnji strateg BBC-ja koji u Prvom glasu analizira aktualnu političku krizu koja trese Veliku Britaniju nakon katastrofalnih rezultata na lokalnim izborima. Britanski premijer Keir Starmer bori se za opstanak nakon što su deseci zastupnika Laburističke stranke zatražili njegovu ostavku. „Starmer je prije dvije godine stigao na vlast s najvećom parlamentarnom većinom u povijesti Britanije, a već za nekoliko mjeseci bio je najnepopularniji premijer. Zemlja koja u roku od tri-četiri mjeseca omrzne svakog od premijera nije nestabilna zbog tih premijera: ona je u emocionalnom grču", govori Radovani.

PRUŽITE NAM PODRŠKU: DOŽIVOTNA PRETPLATA NA TELEGRAM ZA 399 EURA!

Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP311:

Zašto Keir Starmer misli da je još uvijek siguran kao premijer iako ga sve veći broj laburističkih zastupnika poziva da odstupi s mjesta premijera?Tko su Starmeru potencijalni izazivači u stranci?Tko ima više šanse: Andy Burnham, gradonačelnik Manchestera, ili aktualni ministar zdravstva Wes Streeting?Koliko su lokalni izbori pokazali da nestaje tradicionalni politički dvostranački sustav?Je li nestabilnost na vrhu vlasti sada strukturni problem britanskog političkog sustava, a ne samo Laburističke stranke?Kako javnost reagira na ove igre prijestolja?

„Ovo je prvi put da Bruxelles ovako izravno i žestoko 'udara kontru' Plenkoviću na visokoprofiliranom slučaju", ocjenjuje Jasmin Klarić očitovanje u kojem Europska komisija pišući Sudu EU objašnjava zašto u slučajevima sukoba nadležnosti između DORH-a i EPPO-a, Ivan Turudić ne može o tom sukobu odlučivati. „Mjesecima su nas uvjeravali da je najnormalnije daIvan Turudić odlučuje o nadležnosti u sporu u kojem je njegovo vlastito tijelo jedna od strana. Sada se pokazuje da je stav Bruxellesa do zadnjeg zareza na strani oporbe i pravnih stručnjaka", kaže Klarić koji uz Doru Kršul analizira značaj ovog europskog dokumenta.

Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP310:

Je li Turudić smio uzeti slučaj Beroš od EPPO-a?Koji su argumenti Europske komisije koja je u pismu europskom sudu ustvrdila da se u slučaju Vilija BerošaDržavno odvjetništvo ne može smatrati nepristranim pravosudnim tijelom?Kako Komisija ocjenjuje ulogu Ustavnog suda za kojeg su ranije Vlada i Ivan Turudić u svojim očitovanjima tvrdili kako je nedopušteno da se uopće obraćaju sudu u Luksemburgu s pitanjima o usklađenosti hrvatskog zakona o EPPO-u sa samom Uredbom?Kako su na to pismo reagirali HDZ-ovi prvaci?Zašto glavna europska tužiteljica Laura Kövesi posebno ističe ove slučajeve u Hrvatskoj?

Tvrtko Jakovina, povjesničar i Telegramov kolumnist analizira strateške posljedice Trećeg zaljevskog rata i zaključuje da Iran, unatoč vojnim gubicima, iz sukoba izlazi s novom polugom kakvu nikad prije nije imao. Arhitektura Bliskog istoka potpuno se mijenja.

Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP309:

Je li Amerika doživjela strateški poraz koji se ne može popraviti?Zašto je kontrola Hormuškog tjesnaca postala važnija od vojnih rezultata?Može li iranski režim opstati — i što to znači za budućnost?Što raskol između UAE-a i Saudijske Arabije znači za arapski svijet?Ima li Trumpova pomorska blokada Irana šanse za uspjeh?Hoće li države morati pregovarati s Teheranom za prolaz Hormuzom?Može li se Hamasov napad iz listopada 2023. gledati kao početak jednog jedinstvenog sukoba?Je li trajni mir na Bliskom istoku na vidiku?

Povjesničar sa Sveučilišta Capital Normal u Pekingu Zvonimir Stopiću Prvom glasu objašnjava što se zapravo može očekivati od susreta Donalda Trumpa i Xi Jinpinga u Pekingu ovog tjedna, hoće li Iran biti centralna tema i idu li odnosi SAD-a i Kine prema konfrontaciji ili smirivanju.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti na EP308:

Što se očekuje od samita Trumpa i Xija i zašto je prvi propao?Ima li Kina snage i volje aktivno pomoći u rješavanju rata u Iranu?Je li Kina nakon iranskog rata geopolitički jača ili slabija u odnosu na SAD?Bi li Amerika vojno branila Tajvan ako Kina krene na njega?Kako Kina odgovara na Trumpov trgovinski rat i carine?Što znači činjenica da ne postoji nijedan važeći globalni nuklearni sporazum?

Danas umirovljena rektorica Sveučilišta u Zadru Dijana Vican još od ljeta 2024. godine ima USKOK-ovu optužnicu po kojoj je oštetila zadarsko sveučilište zbog nenaplate 200 tisuća eura jamstva firmi povezanoj s Josipom Pleslić (ex Rimac). Unatoč tome, Vican i dalje prima počasti i visoko kotira kod Andreja Plenkovića, o čemu za Prvi glas govori novinarka TelegramaDora Kršul.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP306:

Kako je moguće da osoba pod USKOK-ovom optužnicom i dalje profesionalno napreduje?Zašto optužnica protiv Dijane Vican još uvijek nije potvrđena nakon gotovo dvije godine?Je li primjereno da osoba pod takvim teretom obnaša jednu od ključnih funkcija u sustavu visokog obrazovanja?Kako je moguće da institucija koja je navodno oštećena dodjeljuje najviša priznanja istoj osobi?Kakvu ulogu u cijelom slučaju ima politika, odnosno odnos s Vladom i premijerom?Što ovaj slučaj govori o širem stanju vrijednosti i odgovornosti u akademskoj zajednici?

 

Jasmin Klarić, Telegramov urednik i novinar, objašnjava zašto je Plenković nakon četrnaest mjeseci blokade ipak popustio oko predsjednice Vrhovnog suda, što to zapravo za Ustavni sud i može li HDZ uspjeti u pokušaju predstavljanja oporbe kao rušilačkog elementa.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP305:

Zašto je HDZ nakon sedam blokada na odboru naglo promijenio kurs?Je li Plenković uspio izvući političke poene iz situacije u koju se sam uvukao?Stiže li reakcija zbog najavljene poruke Ustavnog suda?Može li oporba stvarno prihvatiti Plenkovićeva tri imena za Ustavni sud?Zašto će se natječaj za ustavne suce najvjerojatnije morati ponoviti?

Države koje uvode moratorije na izgradnju velikih podatkovnih centara čine to prvenstveno zbog pritiska na energetsku mrežu i ekološku održivost, dok neke zaključuju da se početna razvojna obećanja i pretpostavke često nisu pokazali do kraja točnima ili istinitima”, kaže dr. Paško Bilić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose odgovarajući na pitanje zašto neke države u SAD-u i neke u Europi ograničavaju izgradnju gigantskih podatkovnih centara.

 

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP305:

Zašto neke države u SAD-u i zemlje u Europskoj uniji, poput Danske uvode moratorije i ograničenja na projekte izgradnje podatkovnih centara?Što je u najavama građnje mega AI centra u Topuskom najslabija točka?Koliko iznose prosječne investicije takvih centara u Njemačkoj i zašto su ulaganja puno niža od onih najavljenih u Projektu Pantheon?Kako na zemljopisnoj karti svijeta ii Europske unije zgleda raster tih velikih podatkovnih centara, takozvanih hyperscalera?Koliko je realno očekivati da se i Hrvatska nađe na toj mapi?Jamče li veliki podatkovni centri ekonomski rast?

Telegramova novinarka Irena Frlan Gašparović u Prvom glasu objašnjava što se trenutno događa u Bruxellesu i u kojem će smjeru krenuti pregovori o novom višegodišnjem europskom proračunu za razdoblje nakon 2027. Za Hrvatsku je mnogo toga u igri.

Zaprati nas, slušaj svakog jutra i ostani informiran

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP304:

Hoće li EU proračun biti veći ili manji — i tko o tome odlučuje?Što manje europskog novca znači konkretno za Hrvatsku?Zašto je rasprava o "izvrsnosti vs. geografskoj ravnoteži" zapravo ideološka bitka za budućnost EU-a?Može li podrška Ukrajini doći u pitanje zbog proračunskih rezova?Što se događa s vladavinom prava kao uvjetom za isplatu fondova — posebno nakon Orbána?

Sadržaj je realiziran uz financijsku potporu Europskog parlamenta, prema najvišim uredničkim standardima Telegrama. Iznesene informacije i stavovi isključiva su odgovornost autora.

Profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu i predsjednica SDP-ova Savjeta za pravosuđe Zlata Đurđević analizira blokadu izbora ustavnih sudaca, premijerove napade na sudstvo. Odgoda glasanja o sucima Ustavnog suda za dva tjedna ne znači pauzu u političkoj igri, nego nastavak iste pod drugim uvjetima.

MEGA AKCIJA: ČITAJTE TELEGRAM CIJELU GODINU ZA SAMO 29 EURA!

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP303:

Kakvi su scenariji mogući nakon što je odluka o izboru tri suca Ustavnog suda scenariji  Ustavnog suda | HDZ zbog nedostatka dvotrećinske većine odustao od glasanja i odgodio sve za dva tjednaHoće li uskoro predsjednica Vrhovnog suda biti izglasana u Hrvatskom saboru?Je li premijerov komentar o sucu Goranu Selancu politički pritisak vlasti na pravosuđe?Treba li se Ustavni sud oglasiti o prijedlogu premijera da se izbor sudaca Ustavnog suda veže uz izbor predsjednice Vrhovnog suda?Koje su posljedice 14-mjesečnog pravosudnog vakuuma bez čelne osobe Vrhovnog suda?Na kojim se primjerima i slučajevima najbolje primjećuje erozija kontrolnih mehanizama te postoji li stvarna kontrola izvršne vlasti od strane zakonodavne i sudbene vlasti?Jesu li pretjerane ocjene dvije međunarodne institucije koje tvrde da Hrvatska klizi u autokraciju?

Senzacionalna najava velike američke investicije u data centar u Topuskom, teške 50 milijardi eura i šest tisuća radnih mjesta ne prestaje dijeliti hrvatsku javnost. Tome pridonosi ne samo epska magnituda projekta Pantheon, već i cijeli niz pitanja o njemu na koja još nema pravih odgovora. O svemu tome za Prvi glas govorila je novinarka Telegrama Silvana Menđušić.

MEGA AKCIJA: ČITAJTE TELEGRAM CIJELU GODINU ZA SAMO 29 EURA!

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP302:

Koliko su realne brojke koje se spominju oko investicije u data centar u Topuskom?Tko su stvarni investitori i korisnici (stanari) tog budućeg centra?Kolika bi bila stvarna korist za hrvatsko gospodarstvo i koliko bi radnih mjesta projekt dugoročno donio?Odakle bi se osigurala ogromna količina električne energije potrebna za rad centra?Može li hrvatska infrastruktura i administracija uopće podržati projekt takvih razmjera?Je li projekt najavljen preuranjeno i uz previše “hypea”, bez dovoljno konkretnih podataka?

"Sustav koji postoji omogućava da se u sportskim savezima može krasti”, kaže novinar 24sata Ivan Pandžićza Prvi glas.. Slučaj Vedrana Pavleka i 30 milijuna eura izvučenih iz Hrvatskog skijaškog saveza u jedanaest godina bio je okidač za sustavnu analizu načina na koji hrvatski sportski savezi troše — ili zloupotrebljavaju — javni novac. Pandžić opisuje modele izvlačenja novca najčešće kroz stavke „ostale usluge” ili „intelektualne usluge” u kojima se skrivaju fiktivne usluge, provizije bez pokrića, obiteljske tvrtke, luksuzni obroci na službenim karticama, ljetovanja i laptopi koji završavaju u privatnoj uporabi.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP301:

Što se u poslovnim knjigama raznih sportskih saveza krije u „crnoj rupi”, knjigovodstvenoj stavci „ostali troškovi”?Koje su sve kreativne modele izvlačenja novca koristili čelni ljudi u sportskim savezima?Je li Hrvatski olimpijski odbor, koji bi trebao nadzirati trošenje novca, istodobno i sudionik?U kojim su mutnim transakcijama zatečeni neki moćni HDZ-ovi političari?Što bi država mogla napraviti da rad i poslovanje budu transparentniji?Ima li ministar turizma i sporta rješenje i zašto ga ne želi upotrijebiti?

Telegramov urednik i kolumnistJasmin Klarić za Prvi glas govori o tome zašto su pregovori o izboru trojice preostalih sudaca Ustavnog suda faktički mrtvi i tko za to snosi odgovornost.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP300:

Zašto nema dogovora o izboru ustavnih sudaca?Je li Ustavni sud stvarno pet-pet ili HDZ ima prednost?Tko je kriv što institucije ne funkcioniraju?Koliko je važno tko kontrolira Ustavni sud?Je li prijedlog Centra za promjenu modela izbora sudaca korak naprijed?Zašto je Hajdaš Dončić uvukao Možemo! u ovu priču?

 

Đivo Đurović, Telegramov novinar i urednik za Prvi glas govori o tome zašto je Iran zatvaranjem Hormuškog tjesnaca postigao više nego što bi ikad mogao nuklearnim oružjem - i zašto iz ovog rata izlazi strateški jači, bez obzira na razaranje. Govorimo i o svjetskoj energetskoj krizi koju je prouzrokovao rat, a čije ćemo posljedice u cijelosti tek osjetiti.

VELIKA AKCIJA: ČITAJTE TELEGRAM CIJELU GODINU ZA SAMO 29 EURA!

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP299:

Koliko dugo će trajati energetska kriza čak i ako se Hormuz odmah otvori?Što se događa s opskrbom plinom i je li Europa u opasnosti?Hoće li doći do veće inflacije i recesije?Zašto je zatvaranje Hormuza moćnije oružje od nuklearne bombe?Je li Trump sam sebe stjerao u kut — i ima li izlaza?Što nam ovaj rat govori o budućnosti međunarodnog prava i geopolitike?

Goran Redžepović, vojni analitičar i Telegramov kolumnist, u novoj epizodi Prvog glasa objašnjava zašto Rusija u 2026. neće nametnuti mir Ukrajini po svojim uvjetima ni iz zraka ni na kopnu i kako je digitalizacija bojišta promijenila tijek rata pa je tako Ukrajina u ovoj godini vratila više okupiranog teritorija nego što ga je Rusija uspjela osvojiti.

VELIKA AKCIJA: ČITAJTE TELEGRAM CIJELU GODINU ZA SAMO 29 EURA!

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP298:

Zašto je ruska proljetna ofenziva stala i prije nego što se razvila?Može li Rusija nadomjestiti 35.000 vojnika koliko ih je izgubila u ožujku?Kako Ukrajina koristi umjetnu inteligenciju u dronovima i što to znači na bojištu?Određuje li AI sama ciljeve u Ukrajini?Kako je blokada Starlinka paralizirala rusku komunikaciju na frontu?Zašto Rusija ne može zaštititi vlastiti teritorij od ukrajinskih dronova?Što Putinu preostaje za ljetnu ofenzivu i odakle će mobilizirati vojnike?Vodi li sve ovo prema zamrznutom sukobu do 2027.?

Zoran Marinović, ratni fotoreporter koji je obišao Somaliju, Kongo, Siriju, Irak i Donbas, bio je u kontrolnoj sobi černobilske nuklearne elektrane — i kaže da to iskustvo ne bi ponovio. Za Prvi glas govori o Černobilskoj katastrofi, Pripjatu i četiri minute u zloglasnoj kontrolnoj sobi četvrtog reaktora u koji je ušao.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP295:

Što je nagrađivanog fotoreportera navelo na odlazak u Černobil?Kakav dojam ostavlja Pripjat danas, 40 godina kasnije?Koliko je bilo teško uopće ući u kontrolnu sobu reaktora četiri?Kako danas izgleda ta kontrolna soba?Zašto je odlazak u Černobil događaj koji više nikad ne bi ponovio?Zašto je ovaj događaj još uvijek obavijen tajnama i sumnjama?

 

Sindikalni prosvjed za veće plaće i mirovine održan prošlog vikenda u Zagrebu digao je prilično prašine - od onih koji su zadovoljni odazivom, do onih koji ističu nerealnosti sindikalnih zahtjeva. Novinarka Faktografa Gabrijela Galić, koja godinama prati sindikalnu scenu, za Prvi glas govori o prosvjedu, ali i o jednom motivu za njega koji je uglavnom svima promaknuo.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP296:

Koliko su zapravo uspješni sindikalni prosvjedi u Hrvatskoj i što uopće znači “uspješan” prosvjed?Može li izlazak sindikata na ulicu doista promijeniti politiku Vlade prema plaćama i kolektivnom pregovaranju?Jesu li zahtjevi za prosječnom plaćom od 2200 eura realni bez rasta produktivnosti?Tko je zapravo odgovoran za rast produktivnosti – radnici ili poslodavci?Koliko su rast siromaštva među radnicima i rizik od siromaštva među umirovljenicima stvarni problem današnje Hrvatske?

TeologDalibor Milas analizira najžešći sukob svjetovnog lidera i Vatikana još od Napoleona i objašnjava zašto mu je drago što je došlo do ovog okršaja pape Lava XIV. i američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP295:

Je li Trumpova AI slika kao Isusa blasfemija?Zašto je Trump obrisao post i što to govori o njemu?Može li sukob s papom Trumpa koštati gubitak izboraJe li Pentagon stvarno pritiskao Vatikan?Što je J.D. Vance htio postići kad je papi držao lekciju o svetom Augustinu?Smije li papa uopće govoriti o ratu i politici?Kakav je papa Lav XIV. u usporedbi s Franjom?

 

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca, analizirao je trenutnu poziciju domaćeg gospodarstva istaknuvši kako najcrnji ekonomski scenariji, unatoč ratnim sukobima na Bliskom istoku, trenutno nisu vjerojatni. Prognoze se temelje na pretpostavci da će spomenuti sukob ostati relativno kratkotrajan, što bi trebalo spriječiti globalne poremećaje širih razmjera. Ipak, geopolitička previranja korigirala su očekivanja o inflaciji, pa se procjenjuje da će njezina godišnja stopa iznositi oko 5 posto, što je nešto iznad prošlogodišnjih razina, ali i dalje znatno ispod kritičnih stopa zabilježenih tijekom energetske krize 2022. godine. Stojić napominje da su cijene većine energenata i sirovina na svjetskom tržištu trenutno višestruko niže u odnosu na krizne vrhunce.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP294:

Koliko je Hrvatska ranjiva na šokove izazvane ratom na Bliskom istoku?Očekuje li se dramatično ubrzanje inflacije?Što je osnovno gorivo inflacije u Hrvatskoj?Što nam o zdravlju ekonomije govori činjenica da je država postala najpoželjniji poslodavac?Bi li Vlada trebala revidirati odluku o ukidanju olakšica za zapošljavanje mladih koja je rezultirala padom stope zaposlenosti mladih?Koje su ključne preporuke Hrvatske udruge poslodavaca?

Redoviti profesor na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Mirko Bilandžić upozorava da rat s Iranom nije završen i da je ključni adut sada u rukama Teherana - Hormuški tjesnac. Bilandžić citira efektnu usporedbu - 50 godina svjetskih ekonomskih sankcija nije skršilo Iran, a 15 dana iranskih ekomskim sankcija destabilizira svjetsku ekonomiju.

OGROMAN INTERES ZA TELEGRAM PRETPLATU - AKCIJA ISTJEČE USKORO!

Ključna pitanja na koja epizoda odgovara EP293:

Je li Trump stvarno blizu kraja rata ili samo igra na nepredvidivost?Tko je stvarni pobjednik rata – SAD ili Iran?Zašto je Hormuški tjesnac postao centralno pitanje sukoba?Može li Iran dobiti sigurnosna jamstva od Amerike i Izraela?Ulazimo li u novu fazu “tankerskog rata”?Tko zapravo profitira – Kina, Rusija ili nitko?

Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač komentirao je pobjedu Pétera Magyara na mađarskim izborima i što ona znači za Hrvatsku, ali i za širu europsku i geopolitičku sliku. "Hrvatska bi pobjedu mađarske oporbe trebala iskoristiti prije svega za rješavanje dugogodišnjeg spora oko upravljanjaInom", smatra Kovač. Prema njegovu mišljenju, politički dogovor jedini je put naprijed. „Hrvatska nikada nije bila dovoljno uporna u zaštiti vlastitih interesa. „Mađari su čuvali svoj interes, što je razumljivo. Mi nismo."

 

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP292:

Što velika pobjeda Pétera Magyara koji je u pobjedničkom govoru najavio primjenu odnosa prema susjedima znači za Hrvatsku?Kakve će odnose novi mađarski premijer njegovati sa susjedima?Koliko će za gospodarsku stabilizaciju biti važan brzi pristup zamrznutim milijardama iz EU fondova?Koje će se promjene unijeti u odnosu prema Rusiji te hoće li Mađarska zadržati pragmatičnu vanjsku politiku?Što govori najava da Magyar ne podržava ubrzano pristupanje Ukrajine EU-u i zadržava čvrst stav o migracijama, koji su dva ključna stupa politike Viktora Orbana?

Mario Mažić, osnivač Inicijativa mladih za ljudska prava u Prvom glasu govori o dijalogu o operaciji Oluja i temama iz Domovinskog rata nakon što je udruga koje je član primila prijeteću kuverte i našla se na udaru ministra branitelja Tome Medveda. Mažić govori o programu Inicijative mladih kojim pokušavaju približiti suprotstavljene narative o ovoj akciji.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP291:

Zašto je inicijativa nastala i što se promijenilo od ulaska Hrvatske u EU?Zašto se o Oluji i dalje ne može otvoreno govoriti u Hrvatskoj i Srbiji?Što znači “zid šutnje” oko druge perspektive Oluje?Zašto Mažić tvrdi da HDZ ima problem s ovom temom?Kako izgleda program “Kad kažeš Oluja” i tko sudjeluje?Je li reakcija Ministarstva branitelja politička zloupotreba institucija?Može li dijalog mladih spriječiti buduće konflikte?

Misija Artemis 2 u kojoj su ljudi prvi put nakon više od pola stoljeća letjeli do Mjeseca, okončana je ovog vikenda sretnim povratkom četvero astronauta. O tome zbog čega je toliko dugo trebalo da se čovječanstvo vrati na najbliže nebesko tijelo i što slijedi razgovarali smo s hrvatskim astronomom i velikim popularizatorom znanosti Antom Radonićem.

Pitanja koja smo pokušali odgovoriti u EP290:

Zašto je trebalo više od 50 godina da se, nakon programa Apollo, ljudi vrate Mjesecu?Što sad slijedi u programu Artemis i kad bi astronauti mogli opet hodati na površini najbližeg nebeskog tijela?Zbog čega je uspostava stalnih baza na Mjesecu važna za buduće misije prema Marsu?Zašto je Mjesec važan kao korak prema budućim ljudskim misijama na Mars?Koja je uloga Europe u misiji Artemis?Zašto se u javnosti i dalje pojavljuju teorije zavjere o svemirskim misijama i kako se znanstvenici nose s tim skepticizmom?

Reporter i urednik N1 televizije Hrvoje Krešić u izvanrednoj epizodi Prvog glasa objašnjava što nakon velikog izbornog poraza Viktora Orbana može napraviti Peter Magyar, gdje će odmah udariti, koliko duboko može razmontirati Fideszovu državu i možemo li u unutarnjoj i vanjskoj politici očekivati drastične rezove.

Pitanja koja smo pokušali odgovoriti u EP289:

Hoće li Peter Magyar odmah krenuti u smjene ljudi koje je postavio Fidesz?Može li stvarno razmontirati Orbanov državni aparat ili će sustav pružiti žestok otpor?Koliko su birači različitih svjetonazora u Magyaru upisali vlastita očekivanja?Znači li ova pobjeda i potpuni vanjskopolitički zaokret prema Bruxellesu?Hoće li Mađarska odustati od Orbanove igre s Rusijom?Mogu li se promijeniti odnosi s Hrvatskom i hoće li nestati simbolika “velike Mađarske”?Treba li oko MOL-a i energetike očekivati išta bitno novo?

„U pitanju su bili sati”, kaže novinarka Indexa Ana Raić opisujući birokratsko-pravosudni vakuum u kojem je Vedran Pavlek, bivši moćnik hrvatskog skijanja, uspio pobjeći iz Turske u Kazahstan. "Potrebno je vrijeme da tjeralica prođe kroz sustav. Od ročišta za istražni zatvor do upisa u Interpolove kanale prolaze sati, nekada i dani. Pavlek je tu prazninu iskoristio čim mu je zahtjev za zatvor bio 'nad glavom'. Iz Turske, koja nudi letove na sve strane, jednostavno je nestao“, objašnjava Raić.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP288:

Kako je Pavlek mogao otići iz Turske u Kazahstan?Zašto Turska nije postupila po međunarodnoj tjeralici?Tko se sve nalazi na Pavlekovu popisu i tko je sve bio plaćen?Jesu li sve te isplate išle u gotovini?Kako su sporne fakture alarmirale istražitelje?Koji je bio modus operandi isplata fantomskim tvrtkama s kojima USKOK povezuje Pavleka?Tko je provodio revizije i kako je moguće da je novac iz Hrvatskog skijaškog saveza nestajao deset godina, a da to nitko nije primijetio?Zašto obitelj Kostelić još nije progovorila?

Svjetsko gospodarstvo postalo je taoc Iran zbog odluke Donalda Trumpa da krene u rat na što je Teheran odgovorio zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, ključnog morskog prolaza svjetske energetike. U novoj epizodi Prvog glasa bivši ministar gospodarstva i Telegramov kolumnist Goranko Fižulić govori o svjetskoj i hrvatskoj ekonomiji nakon krhkog primirja u Iranu.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP287:

Je li Hormuški tjesnac i dalje realno blokiran?Je li ovo najveća strateška pogreška SAD-a nakon Drugog svjetskog rata?Hoće li cijene nafte trajno ostati visoke?Dolazi li novi val inflacije i skuplje hrane?Što čeka Hrvatsku u turističkoj sezoni?Zašto pravi udar na standard dolazi tek na jesen?Ima li država uopće alate da zaštiti građane?

Trump nije imao ni ulaznu ni izlaznu strategiju, ovo je rezultat diletantske politike, kaže bivši veleposlanik Božo Kovačević u novoj epizodi Prvog glasa komentirajući primirje nakon rata u Iranu. Kovačević analizira politike Amerike, Irana, Izraela i Kine na Bliskom istoku.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP286:

Je li SAD uopće znao što želi postići u ratu s Iranom?Zašto je Trump “riješio problem koji je sam izazvao”?Tko je stvarni gubitnik primirja – Trump ili NetanjahuJe li Iran nakon rata jači ili slabiji?Zašto bi naplata prolaza kroz Hormuz bila udar na međunarodno pravo?Kako je rat dugoročno oslabio Ameriku i ojačao Kinu?Ulazi li svijet u fazu veće nestabilnosti i novih sukoba?

Telegramov kolumnist i urednik Đivo Đurović u izvanrednoj epizodi Prvog glasa secira kraj i epilog 40-dnevnog rata Amerike i Izraela protiv Irana i tvrdi: Iran je dobio što je htio, a Amerika se povukla bez ijednog riješenog problema.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP285:

Je li Iran stvarni pobjednik ovog rata, unatoč golemim vojnim gubicima?Što je Trump htio postići napadom na Iran, a što je na kraju stvarno dobio?Je li američki cilj bio rušenje režima u Teheranu i zašto taj plan nije uspio?Koliko je Iran nakon svega i dalje opasan zbog balističkog i nuklearnog programa?Zašto je Hormuški tjesnac ispao važniji od svih bombi koje su pale?Što ovaj rasplet znači za Saudijsku Arabiju, Zaljev i američki utjecaj na Bliskom istoku?

*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projektaMedia Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

 

Malo koji parlamentarni izbori u nekoj zemlji Europske unije su čekani s ovakvim interesom kao odmjeravanje u Mađarskoj ove nedjelje. Ostanak ili odlazak s vlasti Viktora Orbana, pionira moderne autokracije, prati se s ogromnim interesom i u Europskoj uniji, i u SAD-u, i u Rusiji. Kampanju i potencijalne poslijeizborne rasplete za Prvi glas je analizirala novinarka Telegrama Irena Frlan Gašparović.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP284:

Kako specifičan i složen mađarski izborni sustav utječe na mogućnost predviđanja konačnog izbornog rezultata?Koliko su pouzdane i politički nepristrane ankete koje se objavljuju uoči mađarskih parlamentarnih izbora?Koliku ulogu u kampanji Viktora Orbána ima rat u Ukrajini i retorika stabilnosti nasuprot „eksperimentiranju” s novom vlašću?Može li antikorupcijska kampanja oporbe i nezadovoljstvo ekonomskom situacijom potaknuti birače na političku promjenu?Što bi se moglo dogoditi nakon izbora – hoće li eventualna pobjeda oporbe doista značiti preuzimanje vlasti ili bi institucionalne prepreke mogle blokirati promjene?

*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projektaMedia Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

 

Lavina medijskih rasprava o sudbini Hajdukova stadiona zahvatila je posljednjih tjedana javnost snagom kakvu Maroje Mrduljaš, docent na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu i koautor hvaljene serije "Betonski spavači", kaže da nije očekivao. "Da ste mi to pitanje - obnova ili rušenje Poljuda - postavili prije dva mjeseca, rekao bih da je to neka šala", napominje Mrduljaš, i dodaje: sa stajališta struke i zdravog razuma, rušenje jednostavno nije opcija.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP283:

 

Hoće li se novi stadion graditi na Brodarici, ili će na Poljudu uslijediti rušenje starog i gradnja novog zdanja na istom mjestu?Kako bi izgledala procedura skidanja zaštite kulturnog dobra?Je li izgledan scenarij u kojem se Poljudu skida zaštita kulturnog dobra i što bi to podrazumijevalo?Je li Poljud kao nogometni stadion već postao nepopravljivo nefunkcionalan i je li moguća ikakva sanacija?Tko snosi odgovornost za desetljeća nemara koji su do ovoga doveli?Stoje li usporedbe s drugim stadionima, poput Wembleyja ili Maksimira?

*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projektaMedia Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

 

Dok američki predsjednik Donald Trump ponavlja mogućnost potencijalnog američkog povlačenja iz NATO-a, bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH i predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a upozorava na pukotine u Savezu, sigurnosne izazove u susjedstvu i nužnost hitne modernizacije domaće protuzračne obrane. „Iako je Europa vojno snažna, bez američkih kapaciteta u strateškom prijevozu, satelitskom izviđanju i preciznom oružju, nastao bi veliki tehnološki jaz. "Sama retorika kojom se Sjevernoatlantski savez naziva „tigrom od papira“ nanosi nepopravljivu štetu onome što je srž saveza – povjerenju u Članak 5. o kolektivnoj obrani. ”, kaže admiral Robert Hranj.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP282:

Obistini li se najava američkog predsjednika Donalda Trumpa o izlasku Sjedinjenih Država iz Sjevernoatlantskog saveza — kakva bi bila pozicija „ostatka ostataka“ NATO-a?Može li se Europa obraniti bez podrške Amerike?Hrvatska temelji svoj koncept obrane prvenstveno na savezništvu u NATO-u i EU-u. Je li se Hrvatska previše oslonila na članstvo u NATO-u — je li se i opustila? Koliko je trusno neposredno okruženje Hrvatske i sugerira li političku nestabilnost? Je li u regionalnoj utrci u naoružanju Srbija najveća prijetnja nakon kupovine ofenzivnih balističkih projektila?

*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projektaMedia Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Telegramov vojni analitičar Goran Redžepović u novoj epizodi Prvog glasa objašnjava zašto zajednički sastanakZorana Milanovića i Andreja Plenkovića jest dobar signal, ali i zašto Hrvatska i dalje nema jasnu obrambenu logiku, nego skupe političke nabave.

ČITAJTE TELEGRAM CIJELU GODINU ZA SAMO 29 EURA!

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP281:

Zašto je sastanak Milanovića i Plenkovića važan?Što je stvarni problem hrvatske modernizacije vojske?Zašto kupujemo oružje bez strategije?Kako bi Hrvatska trebala razmišljati ako NATO oslabi ili se raspadne?Je li kupnja tenkova Leopard uspjeh ili promašaj?Što je pogrešno, a što dobro u svim našim vojnim kupnjama?

*Telegram sudjeluje u inicijativi koju podržava Open Society Institute – Sofia i sufinancira Europska unija u okviru projektaMedia Resilience. Stavovi i mišljenja izneseni u ovom materijalu pripadaju isključivo autoru/autorima i ne odražavaju nužno stavove Europske unije, Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA) ili Open Society Institute – Sofia (OSIS). Europska unija, EACEA niti OSIS ne mogu se smatrati odgovornima za njih.