Ideje.hr

O uspjehu radikalno desnog AfD-a u Njemačkoj Domagoj Novokmet razgovara s Tihomirom Cipekom, profesorom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Klasične podjele "lijevo-desno" više ne funkcioniraju, a velike stranke i dalje se bave prošlošću dok se oko njih rađa novi svijet, upozorava Cipek. Naš gost objašnjava kako je AfD od stranke neoliberalnih profesora postala najjača nova politička snaga u Njemačkoj, i što to govori o budućnosti demokracije u cijeloj Europi? Zašto je Warren Buffett u pravu kad kaže da klasna borba postoji, i buržoazija u njoj pobjeđuje? Kako to da je naslijeđe Istočne Njemačke i tako dalje živo?

Pretplatite se besplatno na naš kanal, tako ćete nas najlakše pronaći.

#AFD #Njemačka #TihomirCipek #IdejeHR #WarrenBuffett #UmjetnaInteligencija #KlasnaBorba #Europa #Rusija #Ukrajina #CDU

03:40 AfD od neoliberalnih profesora do najjače nove stranke

06:40 Isplati li se više ostati doma nego raditi

08:10 Glasaju li birači AFD-a protiv svojih interesa?

10:55 Zašto demokršćani gube birače

11:50 Istočna Njemačka – duboko konzervativno društvo

14:50 Kuda nas vodi to "miješanje" lijevog i desnog?

19:30 Novi svjetski poredak temeljen na sili, ne na pravu

20:25 Istočni Nijemci i sovjetska socijalizacija

22:55 Jesu li zapadne elite patronizirale istok?

28:40 Novi rascjep: globalisti protiv suverenista

30:00 AfD i koketiranje s nacizmom

31:45 Zapadni Nijemci su Amerikanci koji govore njemački

33:15 Meloni, PiS i prilagodba desnih populista

36:35 30% radnih mjesta će nestati

45:05 Poljski primjer: majke, popusti i "savršena igrališta"

50:30 Hoće li AFD na vlasti izgubiti čar, kao FPÖ u Austriji

Sunčana Glavak (HDZ) i Tonino Picula (SDP) analiziraju u razgovoru s Domagojem Novokmet godišnje obraćanje Ursule von der Leyen o stanju Europske unije. Od najave pridruženog članstva Kanade i odnosa prema umjetnoj inteligenciji, do onoga što je ostavila za kraj, spominjanja Ratka Mladića bez riječi "genocid", predsjednica Europske komisije protrčala je kroz mnogo relevantnih tema. No može li doista, i kako, Kanada postati pridružena članica Unije? Hoće li se spustiti kriteriji za nove članice nakon tolikog zastoja u proširenju? Mnogo je pitanja i nakon ovog govora ostalo bez odgovora.

Pretplatite se besplatno na naš kanal!#EuropskaUnija #StateOfTheUnion #UrsulaVonDerLeyen #SunčanaGlavak #ToninoPicula #HDZ #SDP #EuropskiParlament #Strasbourg #RatkoMladić #Genocid #Srebrenica #ProširenjeEU #Kanada #UmjetnaInteligencija #CrnaGora #Vučić #Rusija #Ukrajina #IdejeHR

01:55 Kanada i pridruženo članstvo

03:25 Trump i Mark Carney

05:35 Jedinstvo Europe i "trokut" koji nije pljeskao

08:00 Kohezijska politika i proračun EU

09:00 Sigurnost, Rusija i hibridne prijetnje

09:45 Umjetna inteligencija – prijetnja i prilika

13:10 Zašto von der Leyen nije izgovorila riječ "enlargement"

18:00 Uvjetno članstvo

19:00 Vučić i Rama: Srbija i Albanija "već sutra u EU"?

20:25 Ratko Mladić i riječ koju nije izgovorila

24:15 Sankcije Rusiji

Tea Radović iz Regionalnog industrijskog sindikata u razgovoru s Domagojem Novokmetom objašnjava položaj osobnih asistenata u Hrvatskoj. Riječ je o jednom od najslabije plaćenih i najfragmentiranijih sektora rada. Nevidljive i nezanimljive sustavu jednako kao i korisnici njihovih usluga, to su najčešće žene srednje i starije dobi ili umirovljenice koje za 800-900 eura mjesečno nadomještaju hrpu stvari koje država nije u stanju osigurati osobama s invaliditetom. Država uopće ne zna kolike su stvarne potrebe, no terenska procjena pokazuje da je pokrivenost manja od 16%. RIS-u sindikalno organiziranje asistenata nije prva nemoguća misija - oni su od samih početaka uključeni u priču o ITAS Prvomajskoj.

📍 Pratite Ideje.hr za više razgovora o radničkim pravima i socijalnim temama.

#OsobniAsistenti #RadničkaPrava #Sindikat #TheaRadović #Ideje

02:15 Što je Regionalni industrijski sindikat

02:35 Kako je sindikat ušao u priču o osobnim asistentima

06:10 Tko su osobni asistenti i što sve rade umjesto sustava

11:50 Fizička i psihička iscrpljenost asistenata

14:30 Što (ne) donosi najavljena reforma ove jeseni

19:30 Dvije klase asistenata – javni sektor vs. udruge

20:35 Ministar koji ignorira sindikat

26:35 Država bez vizije i plana

32:35 Priča o tvornici Itas Prvomajska

35:30 Perspektiva radničkih prava u doba umjetne inteligencije

Sarajevski novinar i direktor Media centra Sarajevo, Boro Kontić, gost je Domagoja Novokmeta nakon pokopa ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu. Kako se Srbija, ali i cijela regija, suočava s ratnom prošlošću?Gdje je uloga i odgovornost medija, obrazovnog sustava i intelektualaca? Kontić upozorava da su na događaju dominirali političari iz Bosne i Hercegovine, iz entiteta Republika Srpska, da je tamošnja javna televizija prenosila cijeli događaj, zbog čega joj je isključen signal u Federaciji BiH. Želeći pokazati koliko je politička situacija u BiH loša, Kontić kaže da prvi put u svom životu - neće izaći na izbore.

📌 Pretplatite se besplatno na Ideje.hr za nove razgovore o politici i društvu.

#IdejeHR #BoroKontić #RatkoMladić #Srbija #BosnaiHercegovina #RepublikaSrpska #Beograd #Balkan #Sarajevo #politika

fotografija na ilustraciji: Michael Büker

03:45 Tko je bio na pokopu

05:55 Presedan: genocid i državne počasti

09:00 "Hodom raka": korak naprijed, deset nazad

11:55 Paralela: 2026. i 1976.

14:00 Slučaj Austrije i Kurta Waldheima

19:15 Slom medija u regiji

22:13 Tabloidi i obrazovanje u Srbiji

28:25 Glasovi protiv u Republici Srpskoj

31:25 Izbori u BiH

AfD je na pokrajinskim izborima u Saskoj-Anhalt ostvario povijesnu, rekordnu pobjedu — stranci nedostaju samo tri mandata do apsolutne većine u pokrajinskom parlamentu. Gost Domagoja Novokmeta je novinar Deutsche Wellea Srećko Matić, koji se javlja izravno iz Magdeburga i analizira što ovi rezultati znače za CDU, kancelara Friedricha Merza, budućnost njemačke politike, te utjecaj Rusije i Donalda Trumpa na ovaj politički potres. CDU strahuje od raskola, a analitičari se pitaju kako će budući pokrajinski premijer Ulrich Zigmund, koji je izgradio imidž "čovjeka iz susjedstva" pomiriti očekivanja svog heterogenog glasačko tijela i radikalne ideje vlastite stranke.

📌 Pretplatite se besplatno na Ideje.hr kanale i ne propustite nove epizode.

02:15 Prve reakcije — Trump objavljuje izlazne ankete

03:35 Analiza rezultata

04:20 Mogući koalicijski scenariji i uloga BSW-a

06:00 Mogući prelasci CDU-ovaca u AfD

07:30 Prijeti li raskol CDU-a?

09:15 Tko bi mogao biti sljedeći kancelar?

13:40 Tko je Ulrich Siegmund i što je obećao biračima

17:35 Nostalgija za DDR-om

19:20 Kampanja "za normalne ljude" — Familienfest i Heimatrausch

20:45 Usporedba s Giorgijom Meloni

23:20 Pristupačan imidž vs. radikalni program

25:10 Utjecaj Rusije i pristup državnim tajnama

29:05 Promjene procedura kako bi se otežala vlast AfD-u

Politički analitičar Ivan Rimac u razgovoru s Domagojem Novokmetom komentira situaciju uoči najavljenog velikog ekološkog prosvjeda u Zagrebu. Zašto je baš Gospić izabran kao lokacija za ilegalno odlaganje opasnog otpada, i zašto su se građani cijele zemlje solidarizirali s Ličanima? Što se krije iza nervozne rekcije vladajućih, zašto je potpora HDZ-u na razini najgorih dana Karamarkova mandata, i zašto pogrešno misle da etiketiranjem prosvjednika mogu nešto postići?

📍 Pratite Ideje.hr za više razgovora o hrvatskoj politici i aktualnim temama.

#Gospić #IvanRimac #HDZ #Plenković #Prosvjed #HrvatskaPolitika

Fotografija na ilutraciji: Gospić je naš dom (Fb)03:00 Zašto je Gospić mobilizirao građane

09:15 Formula "malo ljudi, malo otpora"

14:45 HDZ-ova antikampanja protiv prosvjednika

19:50 Domoljublje: prava definicija

22:35 Gromoglasna šutnja Thompsona i branitelja

28:00 Reakcije zagrebačkog HDZ-a

31:15 Rasprave nema u Saboru, ima na cesti s građanima

40:20 Hoće li Plenković žrtvovati nekog ministra?

43:05 Politička odgovornost

47:35 Mračna politička taktika centralizacije

Karla Jelić, redateljica dokumentarnog filma "Tiha Misa" i dobitnica nagrade Srce Sarajeva na Sarajevo Film Festivalu, u razgovoru s Domagojem Novokmetom govori o fenomenu "molitelja" – organiziranom projektu koji se posljednjih godina širi hrvatskim gradovima. Bavili mso se poljskim vezama, političkim kontekstom, napadima i prijetnjama tijekom snimanja filma, slučajevima kada je policija štitila nasilnike umjesto novinarki i umjetnica, i širim kontekstom jačanja antirodnih pokreta u Europi. Redateljica se dotakla i generacijskog jaza u poimanju ženskih prava i pokreta "Nisam tražila" na Akademiji dramske umjetnosti.

📍 Pratite Ideje.hr za više razgovora o hrvatskom društvu, kulturi i aktualnim temama.#TihaMisa #KarlaJelić #SarajevoFilmFestival #Molitelji #ŽenskaPrava #Dokumentarac

ilustracija: insert iz filma "Tiha misa"

02:05 Tko su bili prvi molitelji

02:55 Uvjeti snimanja – od gerile do HAVC-a

04:15 Dvije godine promatranja: politička pozadina pokreta

05:40 Zašto je "poljski moment" toliko važan

06:20 Najupečatljiviji trenuci snimanja i sukobi na terenu

07:15 Split: kad je policija štitila napadače, a ne ekipu filma

08:00 Osijek i Koprivnica kao suprotni primjeri

09:40 Zašto ljudi ne prepoznaju politički karakter molitelja

11:05 Podijeljena crkva

12:40 Zašto je otpor teži u malim sredinama

21:15 Nisam tražila, Dalibor Matanić...

22:45 Generacijski jaz u shvaćanju ženskih prava

29:15 Podrška roditelja i obitelji

30:35 Hrvatska u europskom kontekstu antirodnih pokreta

35 godina nakon što su Hrvatska i Slovenija na isti dan proglasile neovisnost, jedna je danas znatno bogatija. Zašto, pitamo profesora Bogomira Kovača s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani. Slovenija izabrala postupnost tranzicije umjesto šok-terapije, kaže Kovač. I naši susjedi su imali svoju tajkunizaciju, no ona je bila drukčija od hrvatske, a najveći problem je to da se zemlja do danas je oporavila od velike međunarodne krize prije 15 godina. Kovač upozorava da nova kriza već kuca na vrata, a EU je dočekuje sa sistemskom greškom koju mi sa socijalističkom prošlošću bolje shvaćamo od zapada.

🔔 Ne propustite ni jednu epizodu - pretplatite se (besplatno) na naš YouTube kanal.

01:40 – Slovenija je 1990. imala najbolji start od svih postsocijalističkih zemalja

03:50 – Gradualizam vs. šok-terapija MMF-a

10:20 – Tajkunizacija: Tuđmanovih 200 tajkuna i slovenski ekvivalent

13:00 – Slovenija kao europski eksperiment

16:00 – Stagnacija produktivnosti — Slovenija 15% ispod prosjeka EU

20:30 – AI i nova tehnološka paradigma

22:30 – Financijska kriza dolazi 2026. ili 2027.

27:50 – Mi koji smo došli iz socijalizma bolje razumijemo grešku EU

31:20 – Policentrični svjetski poredak kao nova šansa za Europu

35:10 – Država blagostanja i pitanje na koje Europa nema odgovora

36:40 – Socijalna država kao garant socijalnog mira

Helmut Brandtstätter, zastupnik u Europskom parlamentu iz redova austrijske liberalne stranke NEOS i dugogodišnji novinar, gost je Domagoja Novokmeta u Strasbourgu. Autor knjige "Trump, Putin i njihove marionete" govori za Ideje.hr o Europi "stisnutoj" između SAD-a i Rusije, o ovisnosti EU-a o američkoj tehnologiji i potrebnom europskom odgovoru. Dezinformacijske kampanje koje dolaze i iz Rusije i iz SAD-a sve više utječu na Europu, zlorabeći slobodu govora, i također traže reakciju, smatra Brandtstätter. Pitali smo ga i u čemu je tajna uspjeha desnog populizma u Austriji i Njemačkoj, i kako bi odgovorio na krizu medija koja prijeti samim temeljima demokracije.

📍 Pretplatite se besplatno na naš kanal.

Fotografija na ilustraciji: EU

#EuropskiParlament #Strasbourg #NEOS #Austrija #Populizam #Dezinformacije

03:15 Kako funkcionira združeni napad ruskih i američkih dezinformacija

07:15 Ovisnost Europe o američkoj tehnologiji

08:40 Peter Thiel i "mračno prosvjetiteljstvo"

10:05 Umiru li europski mediji?

14:00 Novinarstvo u doba influencera

16:35 Zašto desni populizam pobjeđuje – Marine Le Pen i drugi primjeri

18:50 Njemačko iskustvo: AfD i opasnost nacionalizma

21:10 Austrijska iskustva

22:10 Razotkrivanje desnih populista

Dalija Orešković, zastupnica u Hrvatskom saboru, razgovarala je o otkrivenom opasnom otpadu s Domagojem Novokmetom nakon propale sjednice saborskog odbora, koja je trebala biti održana u Gospiću. Zašto je HDZ podcijenio bijes građana, kako je Gospić ciljano odabran kao lokacija za zbrinjavanje europskog toksičnog otpada, i zašto je Andrej Plenković "odlijepljen od stvarnosti"? Ovo mafija ne može ni na Siciliji, kaže Orešković koja smatra da priča ne smije stati na sanaciji. Ako se ne utvrdi kaznena i politička odgovornost, trovači će biti nagrađeni.

📍 Pretplatite se besplatno na naš kanal za više razgovora o hrvatskoj politici, društvu i aktualnim temama.

#Gospić #DalijaOrešković #HDZ #HrvatskiSabor #otpad #Plenković

02:30 Kako je izgledao ponedjeljak u Gospiću

06:05 Zašto je Gospić ciljano odabran i kako je HDZ podcijenio bijes građana

10:00 Kako vladajući pokušavaju omalovažiti građane i oporbu

23:20 Pravo domoljublje: zdravlje, voda, tlo i demografija

27:00 Prepoznaje li Plenković politički rizik za svoju vlast?

28:00 Treba li oporba po mađarskom receptu na ulice umjesto u Sabor

31:40 Hoće li biti prijevremenih izbora?

32:40 Kako spriječiti buduće žetone

U ovoj epizodi Ljetnih ideja Domagoja Novokmeta bavimo se pitanjem kakva je Hrvatska socijalna država i kome zapravo koristi gospodarski rast. Dr. Žilić postavlja pitanje smisla rasta bez rasta plaća, dok Jelena Ostojić razmatra kako će umjetna inteligencija promijeniti odnos radnika, poslodavaca i države. Slovenski kirurg dr. Brecelj objašnjava kako se brani javno zdravstvo od privatnih interesa, a nši sugovornici komentiraju u cheapflaciju, suvremeno beskućništvo i opasnost prevelikog oslanjanja na europski novac. Paško Bilić objašnjava pojam digitalnog suvereniteta koji ugrožava koncept velikih podatkovnih centara, a agroekonomist Ivan Malić govori o (ne)postojanju poljoprivredne strategije.

Pretplatite se na naš kanal, besplatno je.

00:15 Ivan Žilić – kakav nam rast zapravo treba

01:20 Jelena Ostojić – AI i budućnost rada

02:40 Erik Brecelj – kako obraniti javno zdravstvo

04:50 Iva Marčetić - beskućništvo i nesigurno stanovanje

07:05 Ivan Žilić - cheapflacija najviše pogađa siromašne

09:35 Zoran Aralica – dogovor rada i kapitala

11:40 Slavo Radošević – europski novac kao komplement, ne zamjena

14:00 Paško Bilić – digitalni suverenitet i podatkovni centri

16:50 Ivan Malić – poljoprivreda i (ne)postojanje strategije

19:00 Josip Lučev – mit o stranim investicijama

20:35 Vladislav Brkić – INA-MOL i energetska strategija

22:20 Marta Pedišić Buča - propast Brodarskog instituta

25:05 Jelena Ostojić – vrijeme radničkih borbi

Ljetne ideje Domagoja Novokmeta bave se stanjem hrvatske znanosti i visokog obrazovanja. Tvrtko Smital tvrdi da je najveći problem sustava upravo u ljudima kojima je povjerena odgovornost za njega. Tomislav Reškovac govori o tome kakvo bi obrazovanje trebalo razvijati kritičko mišljenje, dok novinarka Barbara Matejčić otkriva zabrinjavajuće podatke o šikaniranju romske djece u školama. Bivša ministrica Blaženka Divjak i Hrvoje Buljan razmatraju kako umjetna inteligencija mijenja obrazovanje i vrednovanje znanstvenika, a rektor Faričić upozorava na "tabličare" u sustavu napredovanja. Profesor Koprić iznosi iskustvo "ucijenjenih" fakulteta i programskih ugovora, Marija Brajdić Vuković upozorava na strah mladih znanstvenika, pogotovo žena, od posljedica javnog ukazivanja na probleme.

Pretplatite se na naš kanal, besplatno je.

00:20 Tvrtko Smital – Ministarstvo kao najveći problem hrvatske znanosti

02:15 Tomislav Reškovac – kakvi nam maturanti trebaju

04:35 Barbara Matejčić – šikaniranje romske djece u školama

06:25 Blaženka Divjak – obrazovanje mora biti ljudski teritorij

08:40 Hrvoje Buljan – AI i vrednovanje znanstvenika

10:15 Josip Faričić – problem "tabličara"

11:10 Tvrtko Smital – što s viškom nastavnika

12:40 Ivan Koprić – programski ugovori u teoriji i praksi

15:45 Mirjana Hruškar – (ne)kvalitetna nastava

17:15 Neven Budak – Bologna, reforma i "domobranski mentalitet"

23:45 Igor Štagljar – meritokracijom protiv korupcije

U ovoj epizodi Ljetnih ideja Domagoja Novokmeta donosimo presjek najvažnijih komentara naših gostiju politici Donalda Trumpa. Robert Barić ocjenjuje napad na Iran katastrofalnim potezom, dok Želimir Brala analizira hvatanje venezuelanskog predsjednika. Božo Kovačević objašnjava zašto Trump cilja Europsku uniju, a Iva Vukušić upozorava na dvostruke standarde prema Međunarodnom kaznenom sudu. Sugovornici iz SAD-a govore o otporu građana ICE-u, rizicima za izbore u studenom i ugroženosti državnog sustava. Profesor Kurelić propituje je li međunarodni poredak uopće bio pravedan, a profesor Lučev analizira posljedice povlačenja SAD-a iz trgovinskih sporazuma.

Fotografija na ilustraciji: Daniel Torok

Pretplatite se na naš kanal, besplatno je.

00:20 Napad na Iran – "gora katastrofa od Vijetnama" (Robert Barić)

02:25 Venezuela (Želimir Brala)

04:10 Zašto Trump napada Europsku uniju (Božo Kovačević)

05:15 Trump i Međunarodni kazneni sud (Iva Vukušić)

08:00 Otpor ICE-u – prosvjedi u Minnesoti (Fionnuala Ní Aoláin)

10:00 "Dark enlightenment" i akceleracionizam (Zoran Kurelić)

14:15 Trump kao Kaligula ili Neron (Nicholas Cull)

16:05 Scenariji opstrukcije izbora (Tim Modlin)

22:45 trgovinski sporazumi i povlačenje SAD-a (Josip Lučev)

24:35 NATO i članak 5 – mit ili stvarnost? (Želimir Brala)

27:15 Europa i američki izbori (Sandro Gozi)

28:00 Sjedinjene europske države (Božo Kovačević)

U ovoj epizodi Ljetnih ideja Domagoja Novokmeta donosimo presjek najupečatljivijih izjava naših gostiju o stanju hrvatske demokracije. Hrvoje Hribar upozorava na razaranje javnih institucija, Dragan Bagić analizira sukob pluralizma i monizma u hrvatskom društvu, a Hrvoje Klasić propituje kukavičluk hrvatske desnice u odnosu na prošlost. Bavimo se i radikalizacijom politike nakon susreta Plenkovića i Thompsona, fenomenom "žetona", ekonomskim temeljima demokracije, i napadima na kulturu i umjetnost o kojima su govorili Siniša Labrović i Oliver Frljić. Na četiri odluke Ustavnog suda koje su dugotrajno naštetile Hrvatskoj podsjetila je Zlata Đurđević.

Pretplatite se na naš kanal, besplatno je.

00:20 Hrvoje Hribar – je li Republika u opasnosti?

01:30 Dragan Bagić – pluralizam vs. monizam

04:10 Hrvoje Klasić – "kukavičluk" desnice

06:35 Berto Šalaj - susret Plenković–Thompson

11:20 Jaroslav Pecnik - fenomen "žetona"

13:00 Ivan Rimac – ekonomija, rad i demokracija

14:20 Jaroslav Pecnik - Zoran Milanović i odnos prema EU

18:50 Oliver Frljić - umjetnost i politika

22:40 Alan Uzelac – tajnost u izradi zakona

25:00 Zlata Đurđević - Ustavni sud o HYPO, INA-MOL, Bandiću...

33:15 Siniša Labrović - (be)smrtni političari

U okolnostima rasta troškova života, promjena na tržištu rada i sve izraženijih razlika među sektorima, pitanje pravednih, održivih i razvojno usmjerenih politika plaća postaje jedno od ključnih pitanja socijalnog dijaloga. Koliko rastu plaće u privatnom, koliko u javnom sektoru? Što za plaće znače kolektivni ugovori? Ima li Vlada RH politiku plaća? Postoji li prostor za rast plaća u privatnom sektoru?

U raspravi su sudjelovali:

- Matija Kroflin, glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja

- Izabela-Delfa Mišić, gospodarska savjetnica Nezavisnih hrvatskih sindikata

- Darko Šeperić, izvršni tajnik za javne politike, projekte i edukaciju Saveza samostalnih sindikata Hrvatske

- dr. sc. Viktor Viljevac, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

01:40 Viktor Viljevac – makroekonomska analiza plaća

06:30 Darko Šeprić – manipulacija neoporezivim dodacima

08:35 Matija Kroflin – izazovi u sektoru znanosti i visokog obrazovanja

11:30 Izabela Delfa Mišić – hrvatski radnik je "jeftiniji" od ostalih u EU

13:45 Viljevac – zašto plaće u privatnom sektoru nisu rasle previše

17:00 Mišić – promjena na tržišta rada

22:30 Kroflin – nova nejednakost i njezine dugoročne posljedice

31:55 Šeprić – poslodavci više ne mogu ucijenjivati

38:05 Kroflin - predizborna politikanstva

42:50 Viljevac – porezni viškovi

49:15 Mišić – onemogućavanje sindikalnog djelovanja

51:40 Šeprić – opstrukcija sindikata i pregovora

1:03:56 Kroflin - (ne)moć ministara u kolektivnom pregovaranju

1:11:52 Šeprić – strah od budućnosti, "portugalski scenarij"

Gost Domagoja Novokmeta je vizualni umjetnik Siniša Labrović, koji objašnjava zašto su umjetnici gotovo uvijek meta vlasti na konkretnim primjerima progona, laži i tihog gušenja kulture u Hrvatskoj. Od otkazanih festivala do ovisnosti umjetnika o državnom financiranju. Labrović povlači paralele s povijesnim progonima umjetnika, od Staljinovih čistki do nacističkog uništenja "izopačene umjetnosti".

🔔 Pretplatite se besplatno na naš kanal.

02:50 Je li umjetnik danas meta?

07:15 Progon umjetnika je pismo poslano cijelom društvu

09:40 Kriza vlasti i paranoja

11:00 Povijesne paralele – Staljinove čistke, nacistička "izopačena umjetnost"

13:10 Prijetnja smrću 2018.

14:00 Otkazani festivali i atmosfera sumnjičenja

16:10 Kultura laži – optužbe bez odgovornosti

18:00 Slučaj pjesnika Marka Pogačara

22:10 Ovisnost umjetnika o državnom financiranju

28:20 Kritika Milanovića

35:05 Obrazovanje i osviještenost o vremenu u kojem živimo

43:20 Umjetnost kao provokacija, ne "mir mrtvila"

45:25 Vjeruju li naši političari da su smrtni?

U novoj epizodi iz Strasbourga gostuje Michael Gahler, zastupnik CDU-a u Europskom parlamentu i izvjestitelj o Ukrajini. Gahler upozorava da su AfD i BSW emocionalni i politički saveznici Vladimira Putina - njihov utjecaj predstavlja stvaran rizik za Njemačku i EU. Osim o usponu njemačkih ekstremista, razgovaramo o tome što Ukrajina može očekivati u novim okolnostima, o Europi između Trumpa i Putina, o napetostima između Poljske i Ukrajine oko UPA-e, i situaciji u Mađarskoj i Francuskoj uoči idućih izbora.

🔔 Pretplatite se besplatno na naš kanal i ne propustite nove epizode.

01:50 Ključna poruka izvještaja o Ukrajini

03:05 Poljska i Ukrajina – spor oko UPA-e

04:35 Putin, NATO i odnos SAD–Europa

05:00 Europska obrambena ulaganja (800 mlrd €)

06:25 "Trump ne voli EU kao koncept"

09:00 Trgovinski dogovor s SAD-om i carine

10:05 Kina – pritisak između Putina i Trumpa

11:50 Mađarska nakon pobjede Petera Magyara

13:15 Francuska – Le Pen vs. Bardella

14:05 Strah od jesenskih izbora u Njemačkoj

16:00 AfD, BSW i rizik curenja osjetljivih informacija

17:00 Zašto rastu populisti

17:50 Društvene mreže i "mjehurići" mišljenja

20:00 Sirijski izbjeglice i tržište rada

Split i Zadar su europski prvaci po udjelu stanova u kratkoročnom najmu — čak do 10% stambenog fonda. U razgovoru snimljenom u Europskom parlamentu u Strasbourgu zastupnik Gordan Bosanac (Možemo!) otkriva Domagoju Novokmetu zašto Europa desetljećima zaboravlja da je stanovanje ljudsko pravo, kako financijalizacija guši tržište te kakav zakon o priuštivom stanovanju Europska komisija sprema za rujan. Zašto hrvatski model vlade Andreja Plenkovića uključuje samoubilačke mjere umjesto da slijedi npr. bečki model javnog stanovanja? Bosanac je komentirao i nova prava radnika migranata, kontroverzni "režim 28" i istragu koja je na europskoj razini otvorena protiv njemačkih radikala iz AfD i njihovih partnera.

Pretplatite se besplatno na naš kanal.

#EuropskiParlament #Stanovanje #Strasbourg #Bosanac

01:35 kako Europski parlament vidi problem stanovanja

02:15 španjolski lobi i teza da nedostaje stanova

04:15 nordijski model regulacije praznih stanova

04:40 rak rana kratkoročnog najma – Split i Zadar prvaci EU

07:40 prijedlog: gradnja stanova koji trajno ostaju javni

10:20 veliki investicijski fondovi i "catch-22" ulaganja

12:00 zašto se Europa uopće našla u ovoj krizi

14:30 analiza hrvatskog modela vlade Plenkovića

16:50 prava radnika migranata – 10 godina pregovora u EU

20:35 rizici "režima 28" – EU limited kompanije i radnička prava

23:45 istraga protiv AfD-a u Europskom parlamentu

27:09 Zeleni plan i pritisak njemačke autoindustrije

Hoće li građani doista morati blokirati autocestu da bi država konačno ispravila svoju grešku? Gospić se suočava s dvostrukom ekološkom prijetnjom: otkrivena je afera s minimalno 1300 kamiona opasnog medicinskog i plastičnog otpada nezakonito zakopanog u krškom tlu, tik uz izvore pitke vode koji opskrbljuju veći dio Hrvatske. Istovremeno, građani se bore protiv planirane tvornice litija, bez studije utjecaja na okoliš, u neposrednoj blizini grada.Gost Domagoja Novokmeta je Vjeko Bušić iz inicijative "Gospić je naš dom", koji otkriva propuste inspekcijskih tijela, prešućivanje analiza otpada te zahtjeve koje je inicijativa uputila premijeru Plenkoviću.

Pretplatite se besplatno na naš kanal.

#Gospić #Lika #EkološkaAfera #OpasniOtpad #Litij

02:20 što se dogodilo na lokaciji silosa u Gospiću

03:00 najmanje 35.000 tona opasnog otpada

05:30 prvi propust države – kako je otpad uopće prošao kontrolu

07:10 građani upozoravali godinama

12:10 koliko je otpad zapravo opasan

13:00 zašto se sanira samo 10% otpada

15:05 država skriva analize od građana

21:15 primjer Vjesnika – dokaz da je brža sanacija moguća

29:40 druga afera – najava tvornice litija u Gospiću

33:45 kako je investitor pokušao izbjeći studiju utjecaja na okoliš

43:10 pismo premijeru Plenkoviću

Njujorški filozofi Vishnya i Tim Maudlin uoči 250. obljetnice američke Deklaracije o nezavisnosti analiziraju koncentraciju moći u Trumpovoj administraciji, kult ličnosti Donalda Trumpa i strah od scenarija u kojem bi se jesenski izborni rezultati mogli osporiti pod izlikom "nacionalne krize." Treba li se više bojati Petera Thiela i ostalih propovjednika tamnog prosvjetiteljstva, ili američkih birača? Može li obrazovanje spasiti demokraciju, i zašto se američkoj desnici obija o glavu narativ kojim ljude poput Zohrana Mamdanija i Bernija Sandersa proglašavaju komunistima?

Pretplatite se na naš kanal - besplatno je.

03:35 – kako je Trump oteo 250. obljetnicu

05:05 – Kult ličnosti i "Versailles" stil Bijele kuće

07:50 – ideje Američke revolucije

10:50 – može li obrazovanje još spasiti demokraciju?

12:20 – kako je Amerika lako odustala od temeljnih vrijednosti

15:10 – neistine o "elitama s obje obale"

17:10 – "Dark Enlightenment" i manifest Alexa Karpa

22:00 – strah od Muska i Thiela ili od američkih birača

27:35 – inflacija i pritisak na kupovnu moć građana

28:45 – prekoračena crta: rat s Iranom

35:40 – tri scenarija za izbore u studenom

38:00 – SAVE Act: kako bi zakon mogao onemogućiti glasanje

45:10 – fenomen Zohrana Mamdanija u New Yorku

49:50 – zašto su europske ideje za SAD "komunizam"

Hoće li Aleksandar Vučić još jednom uspjeti pobijediti oporbu? Za Ideje govori Žarko Korać – bivši zamjenik premijera Zorana Đinđića i bivši potpredsjednik Skupštine Srbije. Korać analizira scenarij kojim se Vučić priprema zadržati vlast nakon najavljene ostavke, ulogu Ane Brnabić, kontrolu medija i klijentelizam koji drže sustav na okupu. Govori i o snazi i slabostima studentskog pokreta nastalog nakon tragedije na Novosadskom kolodvoru, podijeljenoj oporbi i odnosu Srbije prema Kosovu.

Pretplatite se na naš kanal i ne propustite nove epizode!

04:40 – Vučićev scenarij za izbore

06:20 – zašto Vučić i dalje ima podršku

07:55 – lažne diplome, klijentelizam i uloga crkve
13:05 – "Srpski svet", Republika Srpska i nasljeđe Miloševića
15:05 – problemi Studentske liste
17:20 – sudbina proeuropskih stranaka
27:30 – hoće li izbori biti regularni?
29:30 – problem (ne)govora o Kosovu
35:45 – Policija na fakultetu – presedan koji ni Tito nije dopustio

Ivan Malić, poljoprivredni analitičar i investitor, napustio je uspješnu IT karijeru da bi zaronio u jedan od najzanemarenijih sektora hrvatskog gospodarstva - poljoprivredu. Bez dlake na jeziku objašnjava zašto hrvatska poljoprivreda stagnira, tko su pravi krivci (i nije samo država), zašto OPG-ovi gube bitku s tržištem, i što znači razlika između "priče" i "industrije". Vladi poručuje da mora lupiti šakom u stol, a ima i savjet za poljoprivrednike u nevolji.

📌 Pretplatite se na naš kanal – besplatno je.

04:30 – Prije 100 godina proizvodili smo više

06:00 – Mit o "Bogom danoj" zemlji i zašto se ne trebamo najtecati s Ukrajinom

15:30 – Zašto ratari gube na pšenici umjesto da zarađuju na uljanoj repici

19:00 – "Spirala smrti" za ratare

22:30 – Uloga države: politika mora voditi promjenu

25:10 – Potreba za jeftinim kapitalom

33:00 – Energetska neintegriranost

36:00 – Neobrađeno zemljište i nacionalizacija

39:35 – Savjeti rataru i stočaru u problemu

42:45 – Savjeti onima koji tek kreću: tražite "priču", ne industriju

Hrvatska treba troje novih ustavnih sudaca. Proces je već kontaminiran, premijer Plenković inzistirao je na "vezanoj trgovini" između izbora predsjednika Vrhovnog suda i ustavnih sudaca, oporba poručuje da više nije spremna na pregovore. Pogledajte pregled dvodnevnog saborskog saslušanja kandidata i njihove stavove o najvažnijim temama, ali i o dosadašnjim presudama koje smatraju spornima.

📌 Pretplatite se na naš YouTube kanal – besplatno je.

01:30 – pravo na izbor i prigovor savjesti liječnika

04:10 – surogat roditeljstvo – slučaj djeteta iz Ukrajine

06:15 – CHF krediti

08:30 –ustaški pozdrav

11:50 – molitelji na trgovima

14:50 –Milanovićeva kandidatura

18:40 – sporne presude Ustavnog suda

23:25 – slučaj Thompson i dočeka rukometaša u Zagrebu

25:20 – Ustavni sud protiv sindikata

27:00 – suspenzija Obiteljskog zakona

32:35 – Suci koji su "promijenili stranu"

U Sloveniji je koalicija Janeza Janše i prije formiranja vlade usvojila Interventni zakon, koji odjednom zadire u deset različitih zakona, od radnog prava do mirovinskog i zdravstvenog sustava. Kritičari ga nazivaju "zakonom za raspad" jer uvodi porezne olakšice za najbogatije, dok istovremeno slabi temelje solidarnog financiranja socijalne države. Sindikati su uzvratili referendumom, a nova vlast pokreće osvetničke udare na njih. Na XI Saboru Sindikata znanosti razgovarali smo s Martinom Vuk, glavnom tajnicom Konfederacije sindikata javnog sektora Slovenije.

📌 Pretplatite se na naš kanal – besplatno je.

#sindikat #slovenija #janezjanša #interventnizakon #referendum #zdravstvenoosiguranje #kolektivniugovor #martinavuk #idejehr #ustavnisud

03:16 – olakšice za najbogatije

05:46 – zaobilaženje socijalnog dijaloga

07:49 – Referendum: kako funkcionira u Sloveniji?

10:30 – Sljedeći korak: Ustavni sud

11:18 – Zašto Slovenci ne žele u mirovinu

17:03 – Napad na sindikate po Orbanovom modelu

21:42 – Zašto se vlada boji sindikata?

23:47 – Rat parlamentarnim istragama protiv civilnog društva

25:27 – Uspjesi slovenskih sindikata: obavezna božićnica

Trump je potpisao sporazum s Iranom i proglasio to pobjedom. No Robert Barić, profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, smatra da je sporazum strateški poraz Amerike — možda najveći od Vijetnama.

Iran izlazi iz sukoba ojačan, na putu da postane dominantna sila Perzijskog zaljeva. Izrael ostaje sve izoliraniji. U isto vrijeme, Ukrajinci više ne ovise o američkoj pomoći i razvijaju potpuno novi model ratovanja dronovima vođenim umjetnom inteligencijom. Što Putin može ostvariti ovogodišnjom ljetnom ofenzivom? Može li Trump uopće još politički pritisnuti Kijev ili Moskvu? I što sve ovo znači za Europu koja se, kasno ali ipak, počela buditi?

📌 Pretplatite se na naš kanal – besplatno je.

#geopolitika #trump #iran #ukrajina #rusija

05:00 – Iran ojačan: od preživljavanja do regionalne dominacije

09:00 – Kraj globalizacije, proliferacija nuklearnog oružja i zelena tranzicija

15:10 – Izrael sve izoliraniji

21:30 – Zašto Ukrajinci više ne ovise o SAD-u

25:20 – Što realno može Rusija u ljetnoj ofenzivi?

29:00 – Ukrajinska nova strategija iscrpljivanja Rusije

32:30 – Logistička izolacija Krima dronovima

44:40 – Tko bi mogao naslijediti Putina?

11 godina od "velike migrantske krize" i 9 godina od pogibije djevojčice Madine Hussiny, Andrea Jelovčić iz Centra za mirovne studije govori o o stanju ljudskih prava izbjeglica i tražitelja azila u Hrvatskoj danas. Zašto je prošle godine samo 8 odraslih osoba od ukupno 15.000 zahtjeva dobilo međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj, kako birokratski sustav svakog tražitelja azila tretira kao osobu koja laže, kroz ispitivanja koja traju i po osam sati? Gošća je pročitala svjedočanstvo Vladislava Ariničeva, koji je nakon mirnog prosvjeda proveo više od 100 dana u detencijskom centru u Trilju. Tu je odluku hrvatski sud naknadno proglasio nezakonitom. Novi europski Pakt o migracijama i azilu, te nadolazeća uredba o povratcima uvode sustav sličan američkom ICE-u, s detencijom do 30 mjeseci za osobe koje nisu počinile nikakvo kazneno djelo.

📌 Pretplatite se na naš Spotify kanal – besplatno je.

#Hrvatska #Izbjeglice #LjudskaPrava #Azil #CMS #IdejeHr

02:45 – Pushbackovi i nesankcioniranje postupaka policije na granicama

04:30 – Najsmrtonosnija godina na Mediteranu u posljednjih 10 godina

09:30 – Kako birokratski sustav odbija zahtjeve za azil

14:25 – Slučaj Madine Hussiny i presuda Europskog suda

17:10 – Novi EU pakt o migracijama i Uredba o povratcima

19:00 – "Europski ICE"

19:30 – Svjedočanstvo Vladislava Ariničeva o detenciji u Trilju

32:5o – Govor mržnje i nasilje prema strancima (+57%)

Dr. Erik Brecelj bio je savjetnik donedavnog slovenskog premijer Roberta Goloba. Njegov tim želio je radikalno promijeniti slovensko zdravstvo i uveo je niz velikih promjena. Što će od svega toga ostati i hoće li dostupno javno zdravstvo preživjeti?

Pretplatite se na naš kanal i pratite nas na društvenim mrežama:

WEB: https://ideje.hr/

FACEBOOK: https://www.facebook.com/ideje.hr

INSTAGRAM: https://www.instagram.com/ideje.hr_podcast/

Kako sam kosovski ustav pridonosi političkoj nestabilnosti zemlje, zašto aktualni premijer Albin Kurti redovito dobiva uvjerljivu potporu birača, koliku štetu trpi Kosovo zbog rizika da u manje od dvije godine bude prisiljeno na četvrte parlamentarne izbore? Na ta i druga pitanja odgovara dopisnik Jutarnjeg lista iz Bruxellesa Augustin Palokaj.

Pretplatite se na naš kanal i pratite nas na društvenim mrežama:

WEB: https://ideje.hr/

FACEBOOK: https://www.facebook.com/ideje.hr

INSTAGRAM: https://www.instagram.com/ideje.hr_podcast/

Prof. Ruth Palmer s IE University u Madridu, suautorica knjige "Avoiding the News", govori o problemu izbjegavanja vijesti, generaciji Z koja krivnjom starijih nije dovoljno medijski pismena, ali i onome što mediji i novinari moraju napraviti kako bi očuvali nevoisne medije kao jamac demokracije i ljudskih prava.

Pretplatite se na naš i pratite nas na društvenim mrežama:

WEB: https://ideje.hr/

FACEBOOK: https://www.facebook.com/ideje.hr

INSTAGRAM: https://www.instagram.com/ideje.hr_podcast/

Što očekuje BiH nakon ostavke visokog predstavnika Christiana Schmidta u izbornoj godini? Politička analitičarka Ivana Marić nada se da će to tamošnje političare natjerati da konačno preuzmu odgovornost.

Pretplatite se na naš kanal i pratite nas na društvenim mrežama:

WEB: https://ideje.hr/

FACEBOOK: https://www.facebook.com/ideje.hr

INSTAGRAM: https://www.instagram.com/ideje.hr_podcast/

Iako izmjene Zakona o znanosti još uvijek čekamo, predsjednik Sindikata znanosti Tvrtko Smital upozorava da već sada znamo da one neće ni pokušati riješiti neke od ključnih problema.

Pretplatite se na naš kanal i pratite nas na društvenim mrežama:

WEB: https://ideje.hr/

FACEBOOK: https://www.facebook.com/ideje.hr

INSTAGRAM: https://www.instagram.com/ideje.hr_podcast/

Ima li hrvatsko društvo snage suočiti se s izazovima koji mogu odrediti njegovu budućnost? Na to pitanje na konferenciji "35 godina samostalne Hrvatske" odgovarali su pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, sociolog Dragan Bagić, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Danijela Dolenec, filozof Marko Vučetić i ustavni stručnjak Matija Miloš.

Pretplatite se na naš kanal i pratite nas na društvenim mrežama:

WEB: https://ideje.hr/

FACEBOOK: https://www.facebook.com/ideje.hr

INSTAGRAM: https://www.instagram.com/ideje.hr_podcast/

O problemima obrazovanja, političarima koji to ne razumiju, mladima kojima se uskraćuju prilike i izlazu iz te zamke, govori profesor filozofije Tomislav Reškovac. Jedan od autora kurikularne reforme smatra da škola mora barem pokušati oblikovati budućnost umjesto da joj se samo prilagođava.

Pretplatite se na naš kanal i pratite nas na društvenim mrežama:

WEB: https://ideje.hr/

FACEBOOK: https://www.facebook.com/ideje.hr INSTAGRAM: https://www.instagram.com/ideje.hr_podcast/

Kako se rađala hrvatska demokracija, tko je u tom procesu profitirao i gdje smo danas? Na konferenciji "35 godina hrvatske samostalnosti" o tome su govorili bivši ministri Željka Antunović, Mate Granić i Božo Kovačević, stručnjakinja za ljudska prava Marina Škrabalo i jedan od osnivača Sindikata znanosti Vilim Ribić. Panel je vodila novinarka i dugogodišnja urednica brojnih važnih medija Đurđica Klancir.

Pretplatite se na naš kanal i pratite nas na društvenim mrežama:

WEB: https://ideje.hr/

FACEBOOK: https://www.facebook.com/ideje.hr INSTAGRAM: https://www.instagram.com/ideje.hr_podcast/

Obnovljivi izvori nisu dovoljni, a fosilna goriva dolaze uz previše problema - možda je rješenje za sve veću globalnu potrebu za energijom u nuklearnoj fuziji. Kristina Tomić Luketić objašnjava zašto se diljem svijeta povećava interes za razvojem ove tehnologije, koje nam još prepreke predstoje, i hoće li interes globalnih tehnoloških tvrtki ubrzati njezin razvoj.

O prvoj godini nepopularnog njemačkog kancelara Friedricha Merza, dramatičnim anketama koje predviđaju izbornu pobjedu radikalno desnog AfD-a i mogućim scenarijima u slučaju pada ove vlade govori Srećko Matić, novinar Deutsche Wellea.

Pretplatite se na naš kanal i pratite nas na društvenim mrežama:

WEB: https://ideje.hr/

FACEBOOK: https://www.facebook.com/ideje.hr

INSTAGRAM: https://www.instagram.com/ideje.hr_podcast/

O tome kako je propao njegov angažman na Splitskom sveučilištu, o korupciji i lošem upravljanju u hrvatskoj znanosti govori Igor Štagljar, profesor Sveučilišta u Torontu. Razgovor je snimljen na konferenciji "35 godina hrvatske samostalnosti - znanost, demokracija, budućnost".

Pretplatite se na naš kanal i pratite nas na društvenim mrežama:

WEB: https://ideje.hr/

FACEBOOK: https://www.facebook.com/ideje.hr

INSTAGRAM: https://www.instagram.com/ideje.hr_podcast/

Francuski filozof i akademik Alain Finkielkraut govori o urušavanju Europe, budućnosti koju nam oblikuje umjetna inteligencija, ali i pritisku u kojem su se, između antisemitizma i Netanyahua, našli Židovi u cijelom svijetu.

Ako ne govorite francuski, svakako uključite titlove.

Pretplatite se na naš kanal i pratite nas na društvenim mrežama:

WEB: https://ideje.hr/

FACEBOOK: https://www.facebook.com/ideje.hr

INSTAGRAM: https://www.instagram.com/ideje.hr_podcast/

O projektu AI podatkovnog centra u Topuskom koji izaziva mnogo rasprava u javnosti, ali i o utjecaju takvih projekata u cijelom svijetu na države i društva, govori Paško Bilić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO).

Jedan od povoda za razgovor je i izvještaj o podatkovnim centrima i digitalnom suverenitetu koji je Bilić objavio s Valentinom Vučković, Tonijem Prugom i velikim brojem suradnika i istraživača, a koji je dostupan na poveznici:

https://kultura.irmo.hr/wp-content/uploads/2025/12/intermediate-STUDIJA_v08.pdf

O posljedicama Trumpove vlasti za SAD,a ili i za cijeli svijet, govorio je profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Zoran Kurelić. Svjetski poredak nepovratno je urušen, kao i velike američke stranke, no pitanje je treba li za njima žaliti. A što će se nakon Trumpa događati s MAGA pokretom i kakve planove imaju tehnološki moćnici koji ga financiraju?

O Hrvatskoj koja po međunarodnim ocjenama klizi u autokraciju, o šteti koju trpi pravosuđe jer nemamo predsjednika Vrhovnog suda više od godinu dana, i o kriterijima koje bismo morali primjenjivati pri izboru sudaca Ustavnog suda govori profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu Zlata Đurđević, članica saborskog Odbora za pravosuđe i predsjednica SDP-ovog Savjeta za pravosuđe.

O promjenama koje umjetna inteligencija unosi u sustav obrazovanja i znanosti govori bivša ministrica Blaženka Divjak. Na koje opasnosti smo se već davno morali pripremiti, i zašto nismo?

O novoj humanitarnoj akciji pokušaja proboja pomorske blokade Gaze govori kapetanica i pravnica Morana Miljanović, koja redovito sudjeluje i u akcijama spašavanja ljudi u pokretu na Mediteranu. Što zamjera državama i moćnicima zapada, i što građani tog istog zapada mogu promijeniti?

O umjetnoj inteligenciji i pravilima koja bi trebala upravljati njome moramo stalno razgovarati i stalno propitkivati, tvrdi odvjetnik i međunarodni stručnjak za pravo intelektualnog vlasništva Mladen Vukmir u razgovoru za Ideje.hr. Redistribucija sredstava koja će se zarađivati kroz AI servise u budućnosti bit će jedno od centralnih pitanja bliske budućnosti, a međunarodni sustav prava intelektualnog vlasništva - nematerijalne imovine općenito - bit će potrebno u cijelosti zamijeniti novim.

Predavačica na Sveučilištu u Kasselu Iva Marčetić komentira najnovije hrvatske pokušaje osiguranja priuštivog stanovanja, za koje kaže da nisu dovoljno promišljeni i dovoljno razvojni.

Ilustracija: Google Maps

Zašto su upravo održani izbori od povijesne važnosti, i to ne samo za Mađarsku? Zašto je Peteru Magyaru bila potrebna dvotrećinska pobjeda? Može li demontirati Orbanovu iliberalnu državu, i gdje je nestao ostatak oporbe? Na sva ova pitanja odgovara mađarski novinar Gabor Bodis.

O tome kako je Orban zarobio mađarske institucije pročitajte u ovom članku:https://ideje.hr/orbanov-prirucnik-za-demontazu-demokracije-bog-blagoslovio-madare/

Ilustracija: YouTube Magyar Péter Hivatalos

O hrvatskoj inflaciji, njezinoj strukturi i o sklonosti vlade da koristi tupe mjere umjesto nekih puno boljih razgovarali smo s Ivanom Žilićem s Ekonomskog Instituta u Zagrebu. Iza agregatnog podatka o 5 posto inflacije kriju se mnogo složeniji problemi.

Sandro Gozi je talijansko-francuski političar, državni tajnik u dvije talijanske vlade i aktualni francuski zastupnik u Europskom parlamentu. O nužnim reformama Europske unije i proširenju govorio je za Ideje u Bruxellesu.

Prednosti AI revolucije morali bi osjetiti svi, upozorava sociologinja Jelena Ostojić sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Umjesto toga, i ova se tehnološka revolucija pokušava iskoristiti za dodatno slabljenje položaja radnika.

Što su to SLAPP tužbe i zašto je Hrvatska na samom europskom vrhu po njihovom broju? Zakon o zaštiti osoba koje javno djeluju trebao bi zaštititi novinare, znanstvenike, aktiviste i građane, no samo je manjkava skica onoga što je trebalo biti napravljeno, kaže profesor Alan Uzelac s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Otkriće nove čestice na LHC-u, 80. dosad poznatog bariona, nije pomaklo granice fizike izvan domene Standardnog modela, ispričao je teoretski fizičar Davor Horvatić u razgovoru za Ideje.hr. Otkrivaju se dosad neviđene konfiguracije poznatih čestica, no nema eksperimenata koji bi mogli potvrditi - ili pobiti - nove teorije fizike.

Ima li EU snage za zajedničku vanjsku politiku? Kako se prilagoditi novom vremenu i novim međunarodnim odnosima a ne mijenjati Lisabonski ugovor? Mogu li se zemlje kandidatkinje približiti Uniji i prije ispunjavanja svih uvjeta? O europskim izazovima govore bivši ministri vanjskih poslova Vesna Pusić i Davor Ivo Stier.

Ovaj razgovor dio je serijala "Europski izazovi" koji uz podršku Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj realizira Sindikat novinara Hrvatske u suradnji s partnerskim medijima.

Rezultate upravo održanih izbora u Sloveniji komentira politički analitičar Aljaž Pengov Bitenc. Kako je jedna nespretna špijunska operacija istopila prednost lidera oporbe Janeza Janše, i zašto aktualni premijer Robert Golob, usprkos samo jednom zastupničkom mjestu više, ima mnogo više šansi za sklapanje parlamentarne većine.?

foto: gov.si

Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja i Ideje organizirali su okrugli stol o financiraju znanstvenih istraživanja u Hrvatskoj. U fokusu rasprave bila je Hrvatska zaklada za znanost, ključna institucija koja kroz svoje programe raspodjeljuje značajan dio javnih sredstava namijenjenih istraživanju. Tako utječe na razvoj istraživačkih karijera i smjer domaće znanosti. O kriterijima, procedurama, transparentnosti, poziciji mladih znanstvenika, suradnji s gospodarstvom i ostalim pitanjima raspravljali su: dr. sc. Tvrtko Smital (Institut Ruđer Bošković; Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja), prof. dr. sc. Ozren Polašek (Hrvatska zaklada za znanost), dr. sc. Marija Brajdić Vuković (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu), prof. dr. sc. Lea Skorin-Kapov (Fakultet elektrotehnike i računarstva, Sveučilište u Zagrebu) i dr. sc. Hrvoje Meštrić (Ministarstvo obrazovanja, znanosti i mladih).

Umjetna inteligencija koristi se u zdravstvu već više od pola stoljeća, no globalni uzlet popularnosti umjetne inteligencije doveo je do znatno veće dostupnosti resursa uz pomoć kojih se mogu razvijati nove aplikacije u zdravstvu. Voditeljica europskog huba za razvoj digitalnih inovacija u zdravstvu Anja Barešić za Ideje.hr objašnjava koje je trenutačno stanje AI u zdravstvu, koji su njezini potencijali i koja ograničenja.

O političkim žetonima, njihovim isprikama, niskim očekivanjima od naroda kod kojeg sve prolazi, Plenkoviću kao soft diktatoru i Milanoviću koji se ljuti jer je prokockao svoje šanse u EU razgovaramo s političkim analitičarem Jaroslavom Pecnikom.

Zašto je Orban sve agresivniji prema Ukrajini i prema EU, zašto prijeti Hrvatskoj? Koliko to ima veze s predstojećim parlamentarnim izborima u Mađarskoj, prvima koje bi u 16 godina, usprkos svim manipulacijama, mogao izgubiti? Marc Loustau, novinar i istraživač na Srednjoeuropskom sveučilištu, otkriva zašto se Orban toliko boji svog najnovijeg izazivača Petera Magyara.

U organizaciji zagrebačkog KIC-a o sudbini Name raspravljali su ekonomistica i arhitektica Marina Pavković, predsjednik Novog sindikata Mario Iveković i redateljica i politologinja Lana Kosovac. U kojim okolnostima je Nama propala, što je značila za grad, što se još može spasiti?

Kako bi trebao izgledati novi višegodišnji proračun EU? Treba li nam više subvencija i podrške domaćoj proizvodnji, ili manje regulacije? Treba li na fiskalna federalizacija i mogu li mali i manje razvijeni stradati u novim okolnostima? Na sva ova pitanja odgovaraju zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler (HDZ) i ekonomski analitičar Velimir Šonje.

Ovaj razgovor dio je serijala "Europski izazovi" koji uz podršku Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj realizira Sindikat novinara Hrvatske u suradnji s partnerskim medijima.

O američkom napadu na Iran, (ne)stabilnosti režima, proceduri izbora novog Vrhovnog vođe i ostalim posljedicama najnovijeg poteza Donalda Trumpa govori stručnjak za Bliski Istok, politolog Vedran Obućina.

Kandidat za rektora Zagrebačkog sveučilišta Ivan Koprić govori o svom programu i potrebnim promjenama, ali i o problemima Sveučilišta: atmosferi vojne uprave, pritiscima na dekane i nepovoljno Programskom ugovoru koji bi mogao destabilizirati fakultete.

Napominjemo da smo poziv za intervju uputili drugom kandidatu, aktualnom rektoru Stjepanu Lakušiću, ali se on zahvalio na ponudi.

Osuđeni seksualni zlostavljač Jeffrey Epstein i njegove sumnjive poslovne veze u Velikoj Britaniji najprije su zaljuljale čak i samog premijera Keira Starmera, a onda dovele i do uhićenja brata kralja Charlesa. Sve implikacije onoga što se do sada zna o britanskom kraku afere Epstein analizira novinar, analitičar i dugogodišnji savjetnik za strategiju BBC-a Tin Radovani. 

Mirjana Hruškar, predsjednica Akreditacijskog savjeta AZVO, tijela koje vrednuje kvalitetu hrvatskih studijskih programa, govori o problemima, pritiscima, otporu svih onih kojima transparentniji i bolji sustav visokog obrazovanja ne odgovara, ali i o promjenama koje su nužne.

Prije godinu dana na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji JD Vance šokirao je Europu. U sljedećih godinu dana dramatične promjene stizale su jedna drugu nevjerojatnim ritmom. Kako Europa danas zamišlja svoju sigurnost pitali smo zastupnika u Europskom parlamentu Tonina Piculu i komentatora Telegrama Gorana Redžepovića.

Ovaj razgovor dio je serijala "Europski izazovi" koji uz podršku Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj realizira Sindikat novinara Hrvatske u suradnji s partnerskim medijima.

Redatelj Oliver Frljić govori o svojim međunarodnim uspjesima i o različitim vrstama pritisaka u Hrvatskoj, Srbiji, Poljskoj i Njemačkoj. Zašto umjetnost nikad nije apolitična i zašto se najviše boji one umjetnosti koja tvrdi da to jest?

EU je nakon 25 godina pregovaranja uspjela dogovoriti trgovinski sporazum s južnoameričkim Mercosurom. Europski parlament poslao je u međuvremenu sporazum na sudsku provjeru pa ćemo njegovu primjenu pričekati još neko vrijeme. O Mercosuru, strahovima od posljedica za europsku ekonomiju, reakciji različitih zemalja na Trumpove pritiske, ali i "infaltilnim hrvatskim očekivanjima od stranih investitora" govori Josip Lučev s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

O odluci premijera i šefa HDZ-a Andreja Plenkovića da suprotno stavu grada Zagreba izigra propise i organizira doček rukometaša s Thompsonom govori politički analitičar Ivan Rimac. Plenković želi napakostiti stranci Možemo! jer ih se boji, a upada u probleme jer skreće na teritorij desnice, gdje drugi akteri uvijek mogu biti radikalniji od njega. zaključuje Rimac.

Dekan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu Vladislav Brkić komentirao je energetsku situaciju u Europi, regiji i Hrvatskoj. Ruska agresija, sankcije, ulazak Mola u Srbiju, stari problemi u Ini, istraživačka operacija u Kazahstanu... Kako svi ti elementi utječu na našu energetsku sigurnost?

Građani koji su spemni na -27 braniti susjede poslali su snažnu poruku cijelom svijetu, smatra profesorica Fionnuala Ní Aoláin sa Sveučilišta Minnesota. Nije ugrožena samo vladavina prava u SAD-u, problem je u poruci koja je poslana brojnim problematičnim državama u cijelom svijetu.

Nagrađivana slobodna novinarka Barbara Matejčić govori za Ideje o svom radu, suočavanju s ratnim zločincima, načinom na koji traga za temama, izazovima s kojima se bori svaki freelancer, ali i budućnosti novinarstva i demokracije.

Linkovi na nagrađivane projekte Barbare Matejčić:

Nagrađeni serijal o ratnom zločinu u Brčkom:https://www.portalnovosti.com/sirokokutni-kadar-smrti/ https://www.portalnovosti.com/negativi-s-predumisljajem/

Dokumentarac "Čuvar logora":https://hrti.hrt.hr/home?id=36870263-2015016000

Dokumentarac: "Uzrok smrti: granica"https://www.youtube.com/watch?v=HJYWHJh6WPk

Prije 20 godina počeo je u Hrvaskoj Bolonjski proces, koji je trebao osigurati modernije, kvalitetnije i brže visoko obrazovanje. Ništa od toga se nije ostvarilo, upozorava Neven Budak, koji je zajedno s velikim timom prije petnaestak godina pokušao reformirati hrvatsko obrazovanje.

Grenlandska kriza već je dugoročno odredila odnos SAD-a i Europe, smatra povjesničar i politički analitičar Tvrtko Jakovina, profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Trump je europske poruke razumio, ali ih ne smatra ozbiljnima, a pitanje je koliko je EU spremna zajednički odgovoriti. Dugoročno najgora posljedica jest poruka svim manjim i malim silama, ili onima koje misle da to jesu, da pokušaju napraviti isto. 

Kako će Kina nadoknaditi eventualni gubitak nafte iz Venezuele i Irana, je li zainteresiranija za napad na Tajvan nakon slučaja Maduro, koliko joj je naštetio trgovinski rat Donalda Trumpa? O svemu tome razgovaramo sa Zoranom Baković, dugogodišnjom izvjestiteljicom s Dalekog istoka za ljubljanski dnevnik Delo.

Zašto država ne prepoznaje dramatičnost problema s mentalnim zdravljem mladih? Zašto imamo samo jednu bolnicu za njih s nedovoljnim kapacitetom, zašto nema adekvatne prevencije? O tome, o surovim uvjetima odrastanja mladih, o bijegu u radikalizaciju, ali i o simptomima po kojima će roditelji znati da njihovo dijete treba pomoć, govori psihologica Nataša Jokić-Begić.

Trumpova operacija zarobljavanja predsjednika Venezuele Nicolasa Madura šokirala je svijet. O pravnim i političkim posljedicama tog poteza govori dugogodišnji diplomat, znanstvenik i politički analitičar Želimir Brala.

Hrvatski znanstvenici smatraju da ih političari koriste kao smokvin list, izbjegavaju javne istupe jer im donose nevolje, osjećaju se napušteno od svojih institucija i ne vjeruju da uspijevaju doprijeti do građana u vrijeme algoritama društvenih mreža. Veliko istraživanje na tu temu predstavlja MArija Brajdić Vuković s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, a njihov pregled dostupan je i na ovoj adresi:https://www.idi.hr/hr/projekti/znanstveno-kompetitivni-projekti/drustvena-odgovornost-i-profesionalna-etika-hrvatskih-istrazivaca

Što je Trump donio SAD-u a što ostatku svijeta, zašto Putin krivo procjenjuje Trumpove pobjede, na koji način Mercosur može postati i politički izazov za EU? Godinu koja se bliži svome kraju komentira diplomat, sveučilišni predavač i analitičar Božo Kovačević.

Što je obilježilo političku 2025. godinu u Hrvatskoj? Profesor Berto Šalaj sa Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu analizira posljedice poteza koje su vukli Plenković, Milanović, lideri oporbe, Marko Perković Thompson i mnogi drugi.

Nekad ih je bilo nekoliko stotina, nekad su mogli sami razviti projekt podmornice. Danas ih je ostalo 13, rade u nemogućim uvjetima, a umjesto božićnih darova najavljeni su im otkazi u siječnju. Državu ne zanimaju, iako stranci i dalje traže njihove usluge. O uništavanju Brodarskog instituta govori jedna od nekoliko preostalih znanstvenica Marta Pedišić Buča.

Umjesto da razrađuje kvalitetne projekte, Hrvatska je fokusirana samo na to da novac europskih fondova potroši. Zašto je to dugoročno vrlo opasno, pogotovo sada kad se EU okreće drugim prioritetima i kohezijsku politiku gura u drugi plan, objašnjava Slavo Radošević sa University College London.

O Trumpovoj Americi govori Nicholas J. Cull sa Sveučilišta Južne Kalifornije. Kako je američka vanjska politika postala prvenstveno alat za domaće potrebe, kako mladi reagiraju na promjene, može li sustav izdržati korupcijski pritisak i što bi mogli donijeti izbori sljedeće godine?

O razlozima zbog kojih je Europski parlament odbio prvi prijedlog višegodišnjeg proračuna EU i o tome zašto je važno da europska sredstva budu i dalje dostupna manje razvijenim regijama razgovarali smo sa Siegfriedom Mureșanom, potpredsjednikom kluba EPP-a u Parlamentu i šefom radne skupine EPP-a za proračun. Mureșan je komentirao i ruske hibridne napade na demokraciju u njegovoj rodnoj Rumunjskoj.

Povjesničar Hrvoje Klasić govori o odnosu Hrvatske prema antifašizmu, neiskrenosti hrvatske desnice koja se nije uspjela odmaći od antisrpstva, mladima koji ne znaju dovoljno o prošlosti i Plenkovićevom kockanju s budućnošću zbog želje da kontrolira kompletnu desnicu.

O pritiscima na Međunarodni kazneni sud, mračnoj slici svijeta ukoliko se uruši međunarodni pravni predak, budućnosti Europske unije i Hrvatskoj koja propušta prilike pozicionirati se na svjetskoj sceni govori Iva Vukušić, profesorica sa Sveučlišta u Utrechtu.

O hrvatskom proračunu za 2026. godinu, njegovoj realnosti, njegovoj pretjeranoj oslonjenosti na europska sredstva i onome što on donosi građanima razgovarali smo s Josipom Ticom, profesorom Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i predsjednikom Gospodarskog savjeta SDP-a. Propuštena je prilika da se sredstva iz europskog NPOO-a iskoriste za oporavak zemlje, tvrdi Tica.

Čak dva puta u manje od godinu dana sve su hrvatske arhitektonske institucije uputile otvorena pisma vlasti, tražeći da se zaštiti prostor kao javno dobro. O pismima, problematičnom novom Zakonu o prostornom uređenju, uvođenju prečaca za investitore, ali i slučaju Vjesnik kao primjeru problema, govori Mia Roth Čerina, predsjednica Udruženja hrvatskih arhitektata.

Otvorena pisma možete pročitati na ovim linkovima:

https://uha.hr/obracanje-zastupnicima-hrvatskog-sabora-zupanima-gradonacelnicima-i-nacelnicima-povodom-prijedloga-novog-zakona-o-prostornom-uredenju/

https://uha.hr/otvoreno-pismo-kome-ne-trebaju-natjecaji/

Vojnopolitički analitičar Robert Barić analizira za Ideje stanje na ukrajinskim bojištima, ruske planove i realne mogućnosti te ukrajinsku taktiku mijenjanja prostora za vrijeme. I Ukrajinu i Rusiju muči korupcija koja bi mogla odrediti rasplet ovog rata.

Iako je politički pragmatizam HDZ-a logičan, Plenković je napravio više grešaka, smatra sociolog i politički analitičar Dragan Bagić sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Upozorava da u Hrvatskoj danas treba braniti pluralnost društva i rješenje vidi u eliminaciji nejasnoća iz Ustava i zakona.

O novim pravilima za napredovanje hrvatskih znanstvenika, o višku visokoobrazovnih institucija i zagušenju nekim dvojbenim programima, o programskim ugovorima koji veliku odgovornost prebacuju na znanstvene institucije i o mnogim drugim vrućim temama iz znanosti govorio je predsjednik Rektorskog zbora, zadarski rektor Josip Faričić.

Što očekivati od Torcidinog prosvjeda, zašto mainstream Hrvatska okreće glavu kad stradavaju male skupine, zašto će najveća posljedica Plenkovićeve ere biti uništene institucije? Za Ideje.hr govori novinar i pisac Jurica Pavičić.

Politički analitčar Luka Ignac analizirao je upravo održane izbore u New Yorku, Virginiji, New Jerseyu i Kaliforniji. Što za Demokrate znači njujorška pobjeda muslimanskog useljenika iz Ugande, promotora priuštivog stanovanja kojeg Trump naziva komunistom? A što za demokraciju SAD-a znači javna potpora birača u Kaliforniji gerrymanderingu?

Uoči godišnjice pogibije 16 građana u padu nadstrešnice Željezničkog kolodvora u Novom Sadu, u godinu dana prosvjeda, osveti režima Aleksandra Vučića i političkoj budućnosti Srbije razgovarli smo s Dinkom Gruhonjićem, novinarom i profesorom Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Profesor Gruhonjić osobno je na meti srpskih tabloida, i kaže da je svjestan da je situacija vrlo opasna.

Zahvaljujemo N1 Srbija na ustupljenom materijalu.

Oporba se opustila nakon uspjeha na rujanskim lokalnim izborima, a Milei shvatio da je situacija opasna. Kontroverzni libertarijanski predsjednik države, koji ratuje protiv kulture i obrazovanja, na izborima za dio Kongresa i Senata pojačao je svoju parlamentarnu grupu. I dalje nema većinu, ali ima načina zaobići oporbu. Je li sada nezaustavljiv, pitali smo profesoricu Nikolinu Židek sa IE Universityja u Madridu.

Žele li nešto izboriti u pregovorima s Vladom, poslodavci se najprije moraju dogovoriti s radnicima, kaže Zoran Aralica s Ekonomskog instituta u Zagrebu. Upozorava da nas čeka dugo razdoblje inflacije koja je, kao i 80-tih, strukturna. Posljedica je loše i neinovativne strukture gospodarstva, a zbog nje se država, kao i čovjek koji mora raditi s povišenom temperaturom, odriče važnih ciljeva, i to na štetu građana.

Na koji način populisti i radikalni desničari ugrožavaju liberalnu demokraciju, zašto griješe konzervativci koji ih prihvaćaju za partnere, ali i zašto populiste ne treba isključivati ili zabranjivati? Profesorica švedskog Sveučilišta u Uppsali Anthoula Malkopoulou upozorava da su populisti izrasli na stvarnim problemima građana, i da se društva moraju uhvatiti u koštac s tim problemima. U međuvremenu, predlaže obavezno glasanje kao recept za ublažavanje pritiska desnih populista.

How do populists and radical right-wingers threaten liberal democracy, why are conservatives mistaken in accepting them as partners, and why populists should not be excluded or banned? Professor Anthoula Malkopoulou of Uppsala University in Sweden warns that populists have grown out of the real problems of citizens, and that societies must grapple with these problems. In the meantime, she suggests compulsory voting as a recipe for mitigating the pressure of right-wing populists.

S novim dekanom Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku Tomislavom Vinkovićem razgovarali smo o praznim studentskim klupama i mladima s drugih kontinenata koji bi htjeli u njih, poljoprivrednom biznisu bez prave financijske potpore i (ne)adekvatnoj državnoj reakciji na afričku svinjsku kugu.

Danas se u Europskom pralamentu čak dva puta glasalo o nepovjerenju Ursuli von der Leyen. Jednu je inicijativu pokrenula radikalna ljevica, a drugu radikalna desnica - ona ista na koju se njezina Europska pučka stranka sve češće oslanja kad želi progurati svoje ideje u Europskom parlamentu. Njemački zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu Daniel Freund upozorava na cijenu takvog pakta, govori o jačanju ekstremne desnice u Europi, objašnjava zašto smatra da je tjeskoba europljana bitan faktor rasta raznih ekstremista, i tvrdi da je na djelu kampanja blaćenja protiv organzacija civilnog društva, medija, sveučilišta i neovisnih institucija.

Novinarka i spisateljica Sofija Kordić javila se iz Praga s prvom analizom upravo održanih izbora na kojima je uvjerljivu pobjedu odnio populist i oligarh Andrej Babiš. Pojasnila je zašto su ljudi povjerovali Babiševim beskrajnim obećanjima, zašto ih dosadašnja vlast nije uspjela natjerati da se zabrinu za demokraciju, ali i zašto ne treba očekivati da se Babiš u potpunosti svrsta uz svog prijatelja Viktora Orbana.