Viza

U VIZI govorimo o prosvjedima diljem Europe; u Francuskoj, Belgiji, Portugalu, Italiji i Albaniji. Podrobnije o francuskim prosvjedima razgovarali smo s bivšim diplomatom i dopisnikom iz Pariza Mirkom Galićem. Najavljujemo izbore u Srbiji. Vladajuća Srpska napredna stranka i njezin kandidat za premijera Aleksandar Vučić imaju najozbiljnijeg protivnika otkad su prije 14 godina preuzeli vođenje države. Govorimo i o ambicijama BiH za približavanje NATO-u. Iz Sarajeva se javio dopisnik Ivan Katavić. Deset godina nakon Brexita čini se da Otok ponovno skreće na put približavanja uniji, pa možda čak i novog zahtjeva za članstvom. Urednica: Ivanka Zorić

Donosimo najnovije u diplomatskom sukobu na relaciji Kijev-Washington. Burne su reakcije iz Njemačke o posjetu bivšeg kancelara Putinu za njegov rođendan. Govorit ćemo i o svjetskim sukobima u Saudijskoj Arabiji te što se događa između Eritreje i Etiopije. Najavljujemo glavne teme Europskog vijeća. Kako Bosna i Hercegovina napreduje u iskorištavanju sredstava iz Plana za Zapadni Balkan i zašto ne. Promjena izbornog zakona u Italiji - za stabilniju političku situaciju ili potez vladajućih da lakše ondje i ostanu? Urednik: Braslav Bradić

Je li opravdan optimizam koji se osjeća nakon izbora u Bosni i Hercegovini i što za Hrvate u toj zemlji znači da napokon imaju svoju predstavnicu u predsjedništvu BiH. Što je donio sastanak na vrhu MED 9? Zašto su Francuski učenici i studenti na ulicama? Zašto su nezadovoljni španjolski građani, gdje je premijer Pedro Sanchez raspisao prijevremene izbore? Kako se i zašto Europa priprema za hibridne napade? Koliko su realne ideje britanskog premijera o povratku Ujedinjenog kraljevstva u Europsku uniju? Urednica: Jelena Mikovčić

Ovog tjedna deseti su opći izbori u BiH. U prvom planu kampanje su nacionalne teme. S terena se javio dopisnik Ivan Katavić. I Srbija se priprema za izbore, i to prijevremene. Glavna bitka bit će između Aleksandra Vučića i studentske liste, nastale iz dvogodišnjih studentskih protesta. Kineski predsjednik Xi Jinping, uz veliko zanimanje javnosti posjetio je Washington. Na Bliskom istoku hutisti i dalje napreduju u svojoj misiji kontrole ključnog tjesnaca Bab el-Mandaba. Umjetna inteligencija i dalje se navodno odmetnula te napada strane vlade. Švicarska neutralnost neće se postrožiti - rekli su na referendumu građani te zemlje. Za kraj: političke poruke pape Lava XIV. Urednica: Ivanka Zorić

Na marginama jesenskog zasjedanja opće skupštine UN-a New Yorku potpisan je sporazum SAD-a, Danske i Grenlanda koji bi trebao smiriti napetosti nakon prijetnji Trumpa da će preuzeti Grenland. EU i Kanada pripremaju pravni okvir za tješnje partnerstvo koje je Ursula von der Leyen najavila kao pridruženo članstvo uniji. U Njemačkoj su na izborima u dvjema saveznim državama kršćanski demokrati kancelara Merza pretrpjeli težak poraz, osobito u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju gdje nisu uspjeli niti prijeći izborni prag. Nakon posljednjih vojnih operacija, jemenski hutisti postaju sve veća prijetnja prometu Crvenim morem. Govorimo i o završnici predizborne kampanje u BiH. Urednica: Jelena Maštruko

Analiziramo godišnji govor Ursule von der Leyen o stanju unije. Donald Trump uzburkao je duhove u Ujedinjenom Kraljevstvu riječima da bi volio vidjeti "Ujedinjenu Irsku". Doma, u SAD-u njegova je popularnost na dosad najnižoj razini, samo sedam tjedana uoči izbora za Kongres. Velika Britanija pak, krenula je u novi politički obračun s Izraelom. Hutisti su blokirali crvenomorski tjesnac Bab el-Mandeb. I za kraj donosimo priču o upozorenjima da bi umjetna inteligencija mogla izbrisati ljudsku vrstu. Urednica: Ana-Bella Leikauff

Što znači pobjeda krajnje desne stranke AfD u Saskoj-Anhaltu? Treba li očekivati uspjeh desnice i na izborima u Francuskoj? Kako je "najdesnija" talijanska premijerka od kraja II. svjetskog rata srušila rekord? Kako se Španjolska vlada nosi s migrantskim problemom. Bavimo se i ukrajinsko-ruskim ratom, ali prije svega počinjemo događanjima u regiji, pogrebom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Urednica: Ivanka Zorić

Potpisivanje Memoranduma o razumijevanju pozdravljaju svi osim Izraela. Nezadovoljstvo i frustracije pljušte gotovo iz cijelog političkog spektra. Izraelski premijer zasad ne želi jasno pokazati svoje stajalište o dogovoru i time ugroziti odnos s američkim predsjednikom koji u njegovom smjeru, već neko vrijeme, šalje oštrije poruke. Mirovni sporazum, ali i sam Donald Trump bili su u središtu pažnje na skupu G7. Donosimo kako najveća svjetska gospodarstva pristupaju gorućim sukobima. Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa koji je dosad ustrajavao na jednodnevnim summitima, zbog kako ističe, složenosti geopolitičkog konteksta, sazvan je dvodnevni sastanak na vrhu Europske unije. Više o tome govori dopisnik iz Bruxellesa Tihomir Vinković. Emmanuel Macron i Friedrich Merz žele biti motor europske integracije i jačanja europske suverenosti. Ali u praksi, taj motor ne funkcionira baš najbolje. Posebno loš signal odaslan je nakon gašenja zajedničkog obrambenog projekta FCAS. Detalje ima naš dopisnik Srećko Matić. Ukrajina i Moldavija u ponedjeljak su službeno počele pregovore o članstvu s Europskom unijom otvaranjem prvoga pregovaračkog klastera na sastanku u Luksemburgu, što se smatra ključnim korakom za ulazak Kijeva i Kišinjeva u zapadne političke strukture unatoč ruskim nastojanjima da ih zadrži u svojoj interesnoj sferi. Južnokorejsko gospodarstvo jedan je od najboljih primjera industrijalizacije 21.st. Jedna od strateških industrija je brodogradnja koju smo provjerili na terenu. Urednik: Braslav Bradić

Potpisivanje Memoranduma o razumijevanju pozdravljaju svi osim Izraela. Nezadovoljstvo i frustracije pljušte gotovo iz cijelog političkog spektra. Izraelski premijer zasad ne želi jasno pokazati svoje stajalište o dogovoru i time ugroziti odnos s američkim predsjednikom koji u njegovom smjeru, već neko vrijeme, šalje oštrije poruke. Mirovni sporazum, ali i sam Donald Trump bili su u središtu pažnje na skupu G7. Donosimo kako najveća svjetska gospodarstva pristupaju gorućim sukobima. Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa koji je dosad ustrajavao na jednodnevnim summitima, zbog kako ističe, složenosti geopolitičkog konteksta, sazvan je dvodnevni sastanak na vrhu Europske unije. Više o tome govori dopisnik iz Bruxellesa Tihomir Vinković. Emmanuel Macron i Friedrich Merz žele biti motor europske integracije i jačanja europske suverenosti. Ali u praksi, taj motor ne funkcionira baš najbolje. Posebno loš signal odaslan je nakon gašenja zajedničkog obrambenog projekta FCAS. Detalje ima naš dopisnik Srećko Matić. Ukrajina i Moldavija u ponedjeljak su službeno počele pregovore o članstvu s Europskom unijom otvaranjem prvoga pregovaračkog klastera na sastanku u Luksemburgu, što se smatra ključnim korakom za ulazak Kijeva i Kišinjeva u zapadne političke strukture unatoč ruskim nastojanjima da ih zadrži u svojoj interesnoj sferi. Južnokorejsko gospodarstvo jedan je od najboljih primjera industrijalizacije 21.st. Jedna od strateških industrija je brodogradnja koju smo provjerili na terenu. Urednik: Braslav Bradić

Kroničnu političku nestabilnost Bosne i Hercegovine ističe i neuspjeh Vijeća za provedbu mira, PIC-a, da izabere novoga visokog predstavnika u prvom pokušaju, nakon što je ostavku dao Christian Schmidt. Neizbor je razotkrio i duboki diplomatski raskol između SAD-a i vodećih europskih država. Nije samo riječ o neslaganju o kandidatu za Schmidtova nasljednika nego i o strateškom smjeru zemlje, kaže naš dopisnik iz Sarajeva Branislav Vrbić. Crna Gora će do 2028. godine postati dvadeset i osma članica Europske unije, što je dostižan i ostvariv cilj. To su dosad najjasnije poruke koje su sa sastanka čelnika Europske unije - zapadnog Balkana, održanoga prošlog tjedna u Tivtu, poručili predsjednici Europskog vijeća i Komisije Antonio Costa i Ursula von der Leyen. No, Zagreb je postavio osam uvjeta Podgorici za zatvaranje triju pregovaračkih poglavlja. Koliko je članstvo Crne Gore do 2028. godine sigurno, pitali smo u Tivtu novinara podgoričkih novina Vijesti Sinišu Lukovića, koji prati crnogorsko približavanje Uniji te odnose s Hrvatskom. Rusko-ukrajinski rat ušao je u novu fazu, koju donose promjene naoružanja i taktike, što je potaknulo Volodimira Zelenskog na slanje dvaju ključnih pisama. U pismu američkom predsjedniku Donaldu Trumpu izrazio je zabrinutost zbog zastoja u isporuci zapadnog oružja, ističući da obrana od balističkih raketa ovisi isključivo o SAD-u. Istodobno, ruskom čelniku Vladimiru Putinu poslao je izravan poziv na sastanak o završetku rata, što je Moskva glatko odbila. No, postoje i tajni izravni neslužbeni kanali komunikacije između Kijeva i Kremlja. Za VIZU iz Kijeva govori profesor Maksim Kamenjecki. Sastanak čelnika nuklearnih sila Kine i Sjeverne Koreje, Xi Jinpinga i Kim Jong Una potvrdio je strateško partnerstvo dviju zemalja. Bio je to prvi posjet kineskog predsjednika Pjongjangu u sedam godina, a dogovoreno je širenje suradnje u trgovini, poljoprivredi, građevini i tehnologiji. Kina je dosljedna u svojoj diplomaciji, a Peking postaje stjecište globalne politike. Peking ima redovite konzultacije i službene susrete i s Seulom kako bi dvije države potpuno obnovile i stabilizirale odnose. Južna Koreja je jedna od predvodnica u obrambenoj industriji u današnjemu zaraćenom svijetu, u kojem je utrka u naoružanju nemilosrdna. Tehnologije se razvijaju golemom brzinom, a među proizvodima koje nudi su i vlastiti borbeni zrakoplov te sustavi za borbu protiv dronova, kao i samohodna vozila i helikopteri. Dok Europska unija nastoji što brže i učinkovitije provoditi svoje inicijative za 800 milijardi eura ulaganja u obranu sljedeće četiri godine, kako bi se omogućilo državama članicama i obrambenoj industriji da bolje odgovore na sve veće sigurnosne izazove, stvari u praksi zajedničke obrambene politike zapinju. Posljednji primjer je odustajanje Berlina od izrade borbenog zrakoplova s Parizom. Detalje donosi naš njemački dopisnik Srećko Matić. Urednik: Goran Ivanović

Usprkos najavama američkog predsjednika Donalda Trumpa da će vrlo brzo donijeti konačnu odluku o pregovorima s Iranom, njegove odluke još nema. No pregovori s Teheranom se nastavljaju, potvrdio je američki državni tajnik Marco Rubio, unatoč upozorenjima Teherana da bi nastavak pregovora mogao biti doveden u pitanje zbog izraelske kopnene ofenzive u Libanonu. Dok se svakodnevni napadi na Ukrajinu i teritorije u Rusiji ili Ukrajini pod ruskim nadzorom nastavljaju, a Rusija najavljuje i novu eskalaciju - službeno definiranu kao sustavni odgovor, njemački je kancelar Friedrich Merz izašao s inicijativom da se Ukrajini, koja je imala, kako kaže, nerealne ambicije već prvog dana sljedeće godine pristupiti EU, da kao znak političke potpore poseban status u pristupnome procesu do ispunjavanja svih uvjeta i završetka pregovora. Mađarski premijer Peter Magyar već u prvim tjednima na vlasti trudi ispuniti predizborna obećanja - provesti reforme, popraviti odnose s Bruxellesom, odmrznuti europski novac, te demontirati politički sustav koji je 16 godina gradio njegov prethodnik Viktor Orban. U 3 tjedna posjetio je Poljsku, Austriju i Njemačku, te u glavnom belgijskom gradu dogovorio deblokadu europskih fondova, ali pod uvjetom provođenja traženih reformi. Rumunjska i Moldavija dijele povijest, govore istim jezikom i baštine istu kulturu, ali su povijesno često koračale različitim političkim putovima. Posljednje poruke predsjednika dviju država, Maje Sandu i Nikušora Dana, vratile su viziju zajedničke države u središte europske politike, istodobno moguće otvarajući Pandorinu kutiju na europskom kontinentu. Je li riječ o diplomatskom manevru kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji pri savladavanju suvremenih geopolitičkih zapreka ili o ponovnom nastanku zajedničke države na istoku Europe? Rusija pojačava pritisak na Armeniju uoči parlamentarnih izbora koji se ponajprije promatraju kroz geopolitičku prizmu jer usred napetosti s Kinom i ratova na Bliskom istoku i u Ukrajini zapad traži novi prometni koridor kroz Južni Kavkaz. Ankete predviđaju pobjedu aktualnog premijera Nikola Pašinjana koji se zbog gospodarske ovisnosti o Rusiji oprezno okreće prema zapadu. Tjedan je Amazone. Brazilski projekt promicanja partnerstva u održivim i zelenim projektima. Nekoliko takvih projekata predstavljeno je u Zagrebu. Brazil se posebno diči svojim modelom socijalnog biogospodarstva koji spaja očuvanje šuma kroz poljoprivredno poslovanje lokalne zajednice. Taj pristup uključuje autohtono stanovništvo, obiteljska gospodarstva čak uz proizvodnju uvezenih kultura, poput kave, koje su ključne za brazilsko gospodarstvo. Urednica: Jelena Maštruko

Pregovori između Sjedinjenih Država i Irana krenu bolje pa stanu, pa se međusobno napadaju unatoč primirju, pa blokiraju blokadu i onda opet u krug. Velike stvari najavljivane su za protekli vikend, međutim od svega ponovno ništa. Početkom tjedna Amerika je čak bombardirala iranske ciljeve, ali Iran ostaje u mirovnim pregovorima. Američko ministarstvo pravosuđa podiglo je optužnicu protiv bivšeg kubanskog predsjednika Raula Castra. Tereti ga se za rušenje dvaju civilnih zrakoplova 1996., kad je obnašao funkciju ministra obrane. Zrakoplovima su upravljali članovi američke nevladine organizacije Hermanos al rescate čiji je vođa kasnije priznao da ga je obučavala CIA. I dok Donald Trump to naziva velikim danom i dodaje da eskalacije neće biti jer se Kuba raspada, iz Havane poručuju da je optužnica politički manevar bez ikakve pravne osnove. Najave moguće vojne operacije na Kubi, kao i nedavna iznenadna američka vojna operacija u Venezueli, ponovno su u fokus dovele Monroovu doktrinu. Trumpova administracija još od prvog mandata govori o oživljavanju te povijesne američke politike iz 19. stoljeća kojom se nastojao oblikovati odnos prema Latinskoj Americi, ali i velikim silama. Razgovarali smo s našim bivšim kolegom i urednikom Vize Draženom Kordom. Upadi dronova po Europi već su poznata pojava. Na posebnom su udaru zemlje Baltika. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozvala je na jače sustave za borbu protiv dronova i ranog upozoravanja duž istočnog krila NATO-a koji će ojačati obranu novim korpusom. U Vilniusu se o svemu razgovaralo nepunih tjedan dana poslije zračne uzbune zbog koje su svi građani morali u skloništa. Oružane snage Njemačke u idućim bi godinama trebale postati najjača konvencionalna vojska Europe; to je barem cilj kancelar Friedricha Merza. I zato Bundeswehr, pod dojmom ruske agresije na Ukrajinu, ulaže milijarde eura u novo oružje i opremu. Od tog posla najviše će profitirati Rheinmetall, koji je u ovom trenutku 50 najvrjednija tvrtka po tržišnoj kapitalizaciji. O boomu poslovanja, ali i rizicima ubrzanog rasta ove tvrtke, više u prilogu dopisnika iz Njemačke Srećka Matića. U Beogradu je prošli vikend održan još jedan u nizu prosvjeda protivnika Aleksandra Vučića u organizaciji studentskog pokreta. I na ovom okupljanju zahtjevi su bili održavanje izvanrednih izbora i demokratizacija zemlje, no iz prvih naznaka njegovog političkog programa čini se da studentski pokret želi pad Vučića, ali ne i promjenu njegovih politika. Urednik: Braslav Bradić

Zatišje pred buru - tako je američki predsjednik opisao primirje u ratu s Iranom. Teheran i Washington međusobno se optužuju za zastoje u pregovorima, no nakon što su razmijenili oštre prijetnje novim sukobima, američki je predsjednik Donald trump ipak na svojoj društvenoj mreži objavio da odgađa napade koji su bili planirani za utorak. Izraelski su mediji tijekom vikenda javljali kako se Sjedinjene Države i Izrael intenzivno pripremaju za mogući nastavak neprijateljstava. Prema izvješću, moguće su i kopnene operacije radi zauzimanja ključnih naftnih izvoznih terminala na otoku Harku u Perzijskom zaljevu te preuzimanja procijenjenih 440 kilograma uranija obogaćenog do 60 posto koji posjeduje Iran. Koje su opcije na stolu i ima li pomaka u pregovorima pitali smo vojnog analitičara, profesora na Fakultetu političkih znanosti, Roberta Barića. Donald Trump je nakon posjeta Kini rekao da se predsjednik Xi obvezao uskratiti vojnu opremu Iranu. Analitičari se pitaju i je li Trump Kini ponudio i neke ustupke, osobito kad je riječ o Tajvanu. I sam Xi je rekao da je za Kinu Tajvan najvažnije pitanje - te je upozorio da bi pogrešni američki koraci prema Tajvanu mogli dovesti od izravnog sukoba Washingtona i Pekinga. Kineski je predsjednik razgovarao i s ruskim kolegom, Vladimirom Putinom, koji je u Peking stigao nakon Donalda Trumpa. Kao i američkog predsjednika, i ruskog je čelnika protekla dva dana u Pekingu pratilo veliko gospodarsko izaslanstvo. Ne smiruju se napetosti između Kube i SAD-a. Nakon što je portal Axios objavio, pozivajući se na tajne obavještajne podatke, da je Kuba nabavila više od 300 bespilotnih letjelica i počela planirati napade i na američku bazu u zaljevu Guantanamo i na instalacije na Floridi, kubanski ministar vanjskih poslova rekao je da SAD očito priprema izgovor za moguću vojnu agresiju. Europska unija postigla je, nakon 10 mjeseci pregovora i unutarnjih sukoba, privremeni dogovor o ukidanju uvoznih carina na američku robu, kako bi se napokon proveo trgovinski sporazum sa SAD-om i izbjegle nove carine kojima je ponovno zaprijetio Donald Trump. Što je točno dogovoreno, pitali smo našeg dopisnika iz BruxellesaTihomira Vinkovića. Zbog katastrofalnih rezultata vladajućih laburista na upravo održanim lokalnim izborima u Ujedinjenom Kraljevstvu, manje od dvije godine od osvajanja znatne većine u parlamentu, laburistička je vlada u krizi. Premijer Keir Starmer vlast je osvojio obećanjem da će donijeti stabilnost i završiti desetljeće političkog kaosa, a sad se našao usred njega. Sve više laburističkih zastupnika zahtijeva njegovu ostavku, vlada mu se osipa, a preokrenuta je i odluka da se njegov najvjerojatniji protukandidat Andy Burnham ne smije kandidirati na parlamentarnim izborima. Najdugovječniji slovenski političar, 68-godišnji Janez Janša, predložen je u parlamentu za mandatara nove vlade, a glasovanje je najavljeno za sutra. Prijedlog je potpisalo 48 zastupnika, što znači da bi Janša trebao imati većinu za sastavljanje svoje četvrte vlade od 2004. godine, kada je prvi put preuzeo ključeve premijerskog ureda. No, samo je jedan mandat odradio do kraja, a pitanje je što će biti i s potencijalnom četvrtom vladom, s obzirom na to da će zapravo biti manjinska. Urednica: Jelena Mikovčić

Dok u Iranu traje krhko primirje, upravo će ta zemlja i situacija u Hormuškom tjesnacu biti glavna tema dugo pripremanog i najavljivanog posjeta Donalda Trumpa Kini. A kako se sve ono što se događa u Iranu odražava na samu Ameriku? Cijene goriva na američkim crpkama divljaju, povjerenje u Bijelu kuću ubrzano kopni, a unutar nekoć monolitnog pokreta MAGA otvaraju se prve ozbiljne pukotine i sve to nakon američkog napada na Iran. O tome i smo razgovarali s kolumnistom portala Telegram, Đivom Đurovićem. U Velikoj Britaniji premijer Keir Starmer prolazi kroz zonu velikih turbulencija. Već načet zbog skandala oko imenovanja prijatelja Jeffreya Epsteina, Petera Mandelsona na mjesto veleposlanika u SAD-u, sad ga je dočekao i potop laburista na prošlotjednim lokalnim izborima. U Bosni i Hercegovini došlo je do promjene, no one u međunarodnom smislu. Dosadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt podnio je ostavku. Uoči odlaska podnio je i posljednje izvješće pred Vijećem sigurnosti UN-a. Nakon trodnevnog zatišja koje je zatražio Vladimir Putin zbog održavanja parade u Moskvi povodom Dana pobjede, napadi na Ukrajinu su se nastavili. U Zagrebu je pak održano predstavljanje knjige pod nazivom Uninvited, u hrvatskom prijevodu Kad zakucaju na vrata. Djelo je to 25 autora koji pišu o ruskoj okupaciji Ukrajine. Među njima je i novinarka Valentina Fedorčuk s kojom smo razgovarali o opasnostima u okupiranom Hersonu i što se tamo događa. U Zagrebu je ovoga tjedna boravio patrijarh Aleksandrije i poglavar koptske pravoslavne crkve, papa Tawadros drugi. 118. nasljednik svetoga Marka na Aleksandrijskoj stolici jedan je od najvažnijih duhovnih vođa kršćana na Bliskom istoku, a za Hrvatski radio ističe koji je cilj njegova dolaska u Hrvatsku. A upravo Aleksandriju u Egiptu prošlog je vikenda posjetio francuski predsjednik Emanuel Macron nakon čega se uputio u prijestolnicu Kenije, Nairobi. Tamo je naime održan sastanak na vrhu afričkih čelnika pod sloganom Afrika naprijed, a cilj mu je bio jačanje gospodarskih i političkih odnosa Francuske s afričkim državama i to u trenutku kada Pariz pokušava obnoviti svoj utjecaj na kontinentu. Za kraj donosimo priču iz najmanje zemlje afričkog kontinenta, Gambije. Urednica: Ana-Bella Leikauff

Je li kraj rata u Iranu napokon na vidiku - ključno je pitanje koje se sve glasnije postavlja nakon što je jučer američki predsjednik Donald Trump najavio završetak pregovora, a američki portali se raspisali kako je dogovor vrlo blizu. Zbog posljedica rata, američku operaciju u Iranu kritiziralo je nekoliko europskih čelnika, među njima posljednjih dana i njemački kancelar Friedrich Merz. To je dovelo do zaoštravanja odnosa između njega i Donalda Trumpa, koji je zbog toga zaprijetio povlačenjem američkih vojnika iz Njemačke. O toj temi prilog je pripremio naš dopisnik iz Njemačke, Srećko Matić. Koliko uopće i gdje Amerikanci imaju vojne baze, koji je njihov značaj i kojom se logikom otvaraju ili zatvaraju? Američki predsjednik Donald Trump nije zadovoljan europskim reakcijama na sukob s Iranom - optužuje nekoliko europskih partnera da odbijaju bilo kakvu vojnu ili logističku podršku operacijama koje Washington vodi u Hormuškom tjesnacu protiv Irana. No, nije zadovoljan ni primjenom trgovinskog dogovora s Europskom unijom i optužuje europski blok za kršenje trgovinskog sporazuma, koji je dogovoren prošle godine u Škotskoj. O tome smo razgovarali s našim dopisnikom iz Bruxellesa, Tihomirom Vinkovićem. Bili smo u Armeniji, na sastanku na vrhu Europske političke zajednice. Unija produbljuje odnose s Armenijom od početka slabljenja ruskog utjecaja na tu zemlju zbog zauzetosti ratom koji vodi protiv Ukrajine, pa je tako i organiziran najveći politički skupa od osamostaljenja Armenije. Urednica: Jelena Mikovčić

Naša ekipa je bila u Dubrovniku na sastanku na vrhu Inicijative triju mora gdje je naglasak bio na gospodarskoj suradnji, a donosimo i razgovor s visokim političkim dužnosnikom iz ureda predsjednika Poljske, zemlje suosnivačice inicijative. Usred naftne krize o rata u Iranu Ujedinjeni Arapski Emirati napuštaju OPEC, što bi moglo imati dugoročne posljedice. Bruxelles i Washington slažu se u osudama iranskog režima, ali ne i u načinima za njegovo obuzdavanje. Iz Bruxellesa se javio Tihomir Vinković. Je li Kuba doista, nakon Irana, sljedeća meta Bijele kuće? Analiziramo sa stručnjakinjom za Latinsku Ameriku, Lidijom Kos Stanišić. Urednik: Goran Ivanović

Primirje u Iranu je produljeno, no izlazak iz krize još se ne nazire. U Hormuškom tjesnacu ponovno su napadnuti komercijalni brodovi, njih tri, te su dva zaplijenjena. Donald Trump tvrdi da je Iran financijski poražen i da očajnički želi otvoriti tjesnac dok američke snage i dalje blokiraju iranske luke. Istodobno, Ukrajina je pokrenula tranzit ruske nafte kroz naftovod Družba koji je s radom, oštećen u ruskom napadu, prestao u siječnju, a nakon te vijesti veleposlanici zemalja Europske unije odobrili su ključan zajam Ukrajini od 90 milijardi, kao i 20-i paket sankcija protiv Rusije. A kako pokrenuti protok nafte Hormuškim tjesnacem i osigurati brodski promet nakon završetka rata, razgovarali su u Parizu predstavnici više od 40 država. Jučer su ti razgovori nastavljeni u Londonu, na razini ministara obrane, a SAD nisu pozvane ni na jedan od tih sastanaka. Što se time želi pokazati i kakvu je poruku Donaldu Trumpu poslao njemački kancelar Friedrich Merz, iz Berlina javlja Srećko Matić. A rat u Iranu zaoštrio je odnose Washingtona i Svete stolice. Otvoreni verbalni sukob Donalda Trumpa i pape Lava četrnaestog dočekan je velikim kritikama na račun američkog predsjednika. O tome smo razgovarali s teologom Daliborom Milasom. Klatno na slovenskoj političkoj sceni se ponovno okreće na desno prema čelniku Slovenske demokratske stranke Janezu Janši, kojem se smiješi četvrti premijerski mandat u višedesetljetnoj političkoj karijeri. Iako je dosadašnji premijer koalicijske vlade lijevog centra Robert Golob tijesno pobijedio na parlamentarnih izborima prošli mjesec, veći koalicijski potencijal pokazuje Janša, koji će po svemu sudeći okupiti sve stranke s desnim predznakom. Dinamiku političkih odnosa u Sloveniji u svjetlu sasvim izvjesnog povratka na vlast jednog od najdugovječnijih predsjednika neke stranke u Europi - Janše. Za VIZU je svoj komentar dao urednik Subotnjeg magazina u ljubljanskom Delu, Ali Žerdin. Nakon velikog poraza Viktora Orbana na mađarskim izborima, Bruxelles je odahnuo, vjerujući kako blokade i inat te zemlje članice odlaze u povijest. No, olakšanje nije dugo trajalo- nove glavobolje europskom mainstreamu mogao bi zadati pobjednik bugarskih parlamentarnih izbora, dosadašnji bugarski predsjednik Rumen Radev koji je pomeo političke protivnike i dobio oko 45 posto glasova birača. Time bi se napokon mogla okončati dugogodišnja politička nestabilnost u zemlji, no raste zabrinutost zbog proruskih stajališta budućeg bugarskog premijera koji se izričito protivi vojnoj pomoći Ukrajini i zagovara dijalog s Moskvom. A iz Europske komisije stigla je najava da do daljnjega Srbiji neće isplaćivati sredstva iz europskih fondova zbog odbijanja srbijanskih vlasti da sluša preporuke i ne primijeni sporne takozvane Mrdićeve zakone o pravosuđu kojima se omogućuje veći upliv vladajućih u pravosudne odluke. O tome je kakva je situacija u Srbiji, za VIZU je govorio profesor sociologije na novosadskom sveučilištu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas. U Dubrovniku se idućeg tjedna održava sastanak Inicijative 3 mora, a uz političku razinu imat će i onu gospodarsku pa na poslovni forum stiže 1400 sudionika. O tome kako je inicijativa nastala, te kakvo je njezino značenje, za VIZU je govorio veleposlanik Poljske, zemlje koja je uz Hrvatsku suosnivačica inicijative, Pavel Červinski. Urednica: Ana-Bella Leikauff

Rat u Iranu ušao je u novu fazu. Na snazi je dvotjedni prekid vatre između SAD-a i Irana. Počeli su pregovori, a stupila je na snagu potpuna američka pomorska blokada iranske obale. Prema dostupnim informacijama, u pregovorima je Iran, u zamjenu za prekid blokade, ponudio suspenziju nuklearnih aktivnosti na pet godina, naglašavajući svoje pravo na civilni nuklearni program nakon tog razdoblja. SAD inzistira na moratoriju od 20 godina na sve aktivnosti obogaćivanja uranija kao uvjet za trajno ukidanje sankcija. O pregovorima SAD-a i Irana razgovarali smo sa stručnjakom za Bliski istok Vedranom Obućinom. Iako predsjednik Trump tvrdi da je kraj rata, kojeg je na Bliskom istoku pokrenuo prije 47 dana, pri kraju, ni domaća ni svjetska javnost mu ne vjeruje. Od njega se odmiču neki Republikanci i mnogi nekadašnji apologeti MAGA pokreta, a u Kongresu su se pojavili ozbiljni pozivi za opoziv. Najviše je zgražanja međutim izazvao njegov verbalni napad na Papu te objava umjetnom inteligencijom generiranog prikaza na kojem Trump utjelovljuje Isusa. Najvažnija europska vijest proteklih dana bila je politički pad Viktora Orbana i premoćna pobjeda Petera Mađara. Promjena je toliko velika da se uspoređuje s padom komunističke Mađarske. Analitičari ističu da Orbán nije pao zbog ideologije, već zbog loše ekonomske situacije i zasićenja njegovom dugogodišnjom vladavinom. Što je do dramatičnog obrata dovelo i kako je on izgledao s terena u Budimpešti, donosi naš Goran Ivanović. Tko je zapravo Peter Magyar? Donosimo profesionalni razvoj i politički uspon lojalnog Orbanovog pristaše koji ga je na kraju srušio. Kineski predsjednik Xi Jinping po prvi put se u gotovo 10 godina sastao s predvodnicom tajvanske oporbe i čelnicom stranke Kuomintang, Cheng Li-wun. Sastanak je prije svega politička poruka jer Peking pokušava utjecati na tajvansku unutarnju politiku i oblikovati buduće odnose s odmetnutim otokom kojeg smatra svojim teritorijem. I za kraj najavljujemo veliki međunarodni politički i poslovni skup u Hrvatskoj. Naime, za dva tjedna u Dubrovniku će se održati skup na vrhu inicijative 3 mora te veliki poslovni forum s više od tisuću sudionika. Kako je uopće došlo do pokretanja inicijative 3 mora, je li opravdala očekivanja i kakva je njezina budućnost, za VIZU govori jedna od pokretačica te inicijative, bivša predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović. Urednica: Ivanka Zorić

Četrdeset dana nakon pokretanja američko izraelskih napada na Iran, i sat i pol prije isteka Trumpova ultimatuma kojim je prijetio brisanjem cijele civilizacije koja bi se trebala prema njegovim prijetećim i nediplomatskim riječima vratiti u kameno doba, američki je predsjednik objavio privremeni prekid vatre na dva tjedna. Rezultat je to pakistanskoga posredovanja koje je predložilo plan o prekidu vatre na dva tjedna uz istodobno otvaranje Hormuškoga tjesnaca za plovidbu brodova, koja će se, kako to poručuje iranski šef diplomacije Abas Arakči, koordinirati s iranskim oružanim snagama. I Bijela kuća i Teheran, očekivano su, prekid vatre proglasile su svojom pobjedom, a izraelski premijer Netanyahu je objavio da se primirje ne odnosi na Libanon, dok istodobno nisu prestali ni izraelski napadi na Iran. U svojem ultimatumu Iranu predsjednik Trump je zaprijetio da će izbrisati cijelu jednu civilizaciju, na koju su Iranci izuzetno ponosni zbog višetisućljetne bogate povijesti i kulture koju baštine od starovjekovnog Perzijskog carstva. Ono je u Starome je vijeku povijesno jedno od najmoćnijih i najvećih carstava, koje je dominiralo područjem Bliskog istoka i šire od 6. stoljeća pr. Kr. do uspona islama. Za Vizu govori naš kolega i povjesničar Dario Špelić. O Hormuškom tjesnacu intenzivno se govori već više od mjesec dana, o zaljevskoj nafti ovise mnoga svjetska gospodarstva i industrijske grane; od zrakoplovne industrije do brazilskih plantaža soje. No, vodi se i pravna bitka oko slobodnog prolaza. Dok UN-ova konvencija jamči slobodnu plovidbu i prelete, Iran koristi posljednji sukob i pravne nedoumice za potpunu kontrolu i trenutačno i moguće buduće naplaćivanje brodarina. Mađarska se približava odlučujućim parlamentarnim izborima 12. travnja, a birači će odlučivati između političkog kontinuiteta pod premijerom Viktorom Orbánom i potencijalne promjene koju predvodi oporbeni lider Péter Magyar. Izbori se smatraju najznačajnijim u posljednjih 20 godina. Zbog napetosti sa Srbijom, predsjednik Zoran Milanović prošli je tjedan otkazao sastanak na vrhu procesa Brdo-Brijuni. Milanović tvrdi da su Vučićevi postupci izravna prijetnja regionalnoj sigurnosti. O budućnosti procesa, napetim odnosima u regiji i proširenju Europske unije razgovarali smo s dopisnikom Jutarnjeg lista iz Bruxellesa Augustinom Palokajem. Posljednjih 15 godina Sudan je dosljedno među 10 zemalja s najvećim brojem interno raseljenih osoba zbog sukoba i nasilja u svijetu, UNICEF procjenjuje da oko 16 i pol milijuna - odnosno 80-ak posto djece, ne ide u školu, a nestašice hrane, čiste vode, lijekova, novca i goriva su stalne. Ipak, rat u Sudanu, koji se ponovno razbuktao 2023. između nekadašnjih suradnika, zapovjednika sudanske vojske Abdela Fattaha al-Burhana i zapovjednika paravojnih Snaga za brzu potporu Abdula Rahima Dagaloa, nikada nije među prvih deset tema svjetskih vijesti. Urednica: Jelena Maštruko

I dalje je prva svjetska vijest rat na Bliskom Istoku. SAD i Izrael nastavljaju napadati Iran, a Iran uzvraća napadima na Izrael i zaljevske zemlje u kojima su američke baze. Nestašice se osjećaju diljem svijeta, od azijskih tvornica do europskih tržišta. Ni nakon pet tjedana nema znakova skore američke pobjede ili iranskog kolapsa već sukob izgleda kao rat iscrpljivanja s globalnim posljedicama. Iz Washingtona nastavljaju stizati u najmanju ruku - proturječne poruke. U svih 50 saveznih država organizirani su prosvjedi protiv Trumpove politike. Glavne razlozi prosvjeda su optužbe za autoritarno ponašanje, stroga imigracijska politika, troškovi života i američka vojna politika prema Iranu. Organizatori tvrde da se u svim prosvjedima okupilo više od 8 milijuna ljudi. Većina skupova prošla je mirno, ali bilo je izoliranih incidenata. Trumpu popularnost pada, a počele su i prve promjene na čelnim pozicijama u vladi. Pojavile su se i prve napukline u odnosu između europskih desničarskih stranaka i američkog predsjednika Trumpa. Uspio je protiv sebe okrenuti čak i krajnje desnu stranku Alternativa za Njemačku. Iz te zemlje javio se naš suradnik Srećko Matić. Izraelski parlament usvojio je zakon kojim se uvodi smrtna kazna kao zadana za Palestince osuđene na vojnom sudu za napade smrtnim posljedicama, čime je ispunjeno glavno obećanje krajnje desnih partnera premijera Benjamina Netanyahua. Zbog diskriminatornog karaktera zakona, zakon je izazvao dodatne međunarodne kritike protiv Izraela, koji je već pod posebnom pozornošću zbog sve većeg nasilja izraelskih doseljenika nad Palestincima na okupiranoj Zapadnoj obali. Koliko je poljuljan odnos SAD-a i NATO saveza, kako NATO vidi svoju ulogu na Bliskom istoku, kakva je budućnost misije na Kosovu, kako se koordinira pomoć Ukrajini te može li europska obrambena industrija pratiti sve veće potrebe suvremenog ratovanja? O tome smo razgovarali sa zamjenicom glavnog tajnika Saveza, Radmilom Šekerinskom, koja je prije preuzimanja dužnosti u Bruxellesu potkraj 2024. godine, bila prva žena na čelu ministarstva obrane Sjeverne Makedonije, a tijekom političke karijere bila je i potpredsjednica vlade. Kazahstan, najveća zemlja srednje Azije, ujedno i gospodarski najsnažnija, smještena je na geografski iznimno važnom strateškom položaju - između Rusije i Kine. Ta je zemlja nedavno na referendumu potvrdila i novi ustav, a kako balansira svoju vanjsku politiku i prema susjedima i prema SAD-u i Europskoj uniji, posebice uzimajući u obzir da je bogata naftom, plinom i rijetkim mineralima. Urednica: Ivanka Zorić

Protekli tjedan u ratu, ili bolje rečeno ratovima na Bliskom istoku obilježen je snažnim izjavama američkog predsjednika Donalda Trumpa. Trump je izjavio da je u pregovorima s iranskim vodstvom, pa je Iran to opovrgnuo. Zatim je Trump ponovio da su razgovori u tijeku, da bi mu se iranska vlast narugala da razgovara sam sa sobom. Međutim, ima naznaka da je nekog oblika razgovora ipak bilo. U relativno kratkom roku njemački kancelar Friedrich Merz je od suzdržanih poruka počeo je odrješitim pristupom prema Washingtonu. Sukob Izraela i SAD-a s Iranom nije nešto u čemu Njemačka može sudjelovati rekao je Merz, ali također je rekao da Njemačka vlada ne može u potpunosti nadoknaditi troškove nastale rastom cijene nafte te da je najbolji način za rješenje toga sukoba - diplomacija. Iz Njemačke je o tome prilog pripremio naš suradnik Srećko Matić. Mađarski premijer Viktor Orban zaslužan je za pat poziciju u dogovoru o zajedničkom zaduživanju Europske unije za pomoć Ukrajini; dogovoru na koji je krajem prošle godine bio pristao. Predsjednik Europskog vijeća nakon sastanka na kojemu je zajam bio glavna tema rekao je da nitko ne može ucjenjivati Vijeće, a mediji pišu da Europa najviše nade polaže u smjenu vlasti u Mađarskoj. Izbori se održavaju vikend nakon Uskrsa, a prema većini anketa Orban bi ih, po prvi puta nakon šesnaest godina, mogao izgubiti. Zabrinutost za budućnost i političku stabilnost Slovenije raste nakon nedjeljnih izbora na kojima nijedan tabor, ni lijevi ni desni, nije dobio većinu u parlamentu. Tijesno je pobijedila dosadašnja vladajuća liberalna stranka Pokret sloboda, kojoj za vrat puše oporbena konzervativna Slovenska demokratska stranka, sa samo jednim zastupnikom manje. No, njihovi ideološki saveznici iz drugih parlamentarnih stranaka ne mogu im osigurati prevlast. Kakva god bila matematika, ljevica ili desnica morat će napraviti snažne ustupke kako bi prikupile natpolovičnih 46 zastupnika, a ti ustupci, naravno, nisu jamstvo političke stabilnosti, za VIZU govori urednik unutarnje politike u ljubljanskom listu Dnevnik, Miran Lesjak. Hrvatska ove godine predsjedava inicijativom triju mora, koja ove godine ujedno obilježava 10 godina. Ususret važnom sastanku na vrhu, koji će se održati u Dubrovniku krajem travnja, jučer su se u zagrebu okupili predsjednici parlamenata država članica - zemalja smještenih između Jadranskog, Baltičkog i Crnog mora. Koliko je važna Incijativa triju mora, kakvu moć ima i što zapravo Hrvatskoj donosi? Na njujorškom sudu poslijepodne se nastavlja suđenje svrgnutom venezuelanskom predsjedniku Nicolasu Maduru i njegovoj supruzi Ciliji Flores. Američka vojska otela ih je iz doma u Caracasu prije gotovo tri mjeseca, da bi potom u Sjedinjenim Državama bili optuženi za kaznena djela povezana s trgovinom droge. Vlast je preuzela potpredsjednica Delcy Rodriguez, američki predsjednik Donald Trump sada govori o Venezueli kao o saveznici SAD-a, naftne mega tvrtke navodno su nadomak sklapanja ugovora o širenju proizvodnje, a UN upozorava da tamošnji represivni aparat i dalje djeluje te da se krše ljudska prava. Naš dopisnik Miho Dobrašin javio nam se iz te zemlje bogate naftom u kojoj žive siromašni ljudi. Urednik: Braslav Bradić

Bijela kuća poziva Irance da preuzmu vlast, ali režim nema milosti, dok je oporba duboko podijeljena. Dok traje blokada Hormuškog tjesnaca i poremećaju svjetskih tržišta - pokušaji ublažavanja naftnog šoka ubrizgavanjem globalnih strateških zaliha kratkog su daha. U proteklih pet godina globalne isporuke oružja porasle su za nešto manje od deset posto u usporedbi s prethodnim petogodišnjim razdobljem i popele su se na gotovo dvije bilijarde i 400 milijardi eura odnosno dva i pol posto globalnog BDP-a, pokazuje novo izvješće štokholmskog instituta za istraživanje mira, SIPRI. Prednjači Europa, koja je zbog ruskih prijetnji povećala uvoz za više od 30 posto, najviše zahvaljujući Poljskoj, dok se u regiji najintenzivnije naoružava Srbija. Famozne kineske superosnične rakete u srbijanskom arsenalu ne narušavaju sigurnosnu ravnotežu u regiji, jer je većina zemalja u NATO savezu i u tom kontekstu je teško govoriti o nekom balansu između Srbije i pojedinih država, ocjenjuje za Hrvatski radio istraživačica na štokholmskom institutu Katarina Đokić, koja naglašava da se unatoč očitom povećanju ulaganja ne može govoriti o stvarnoj regionalnoj utrci u naoružanju. Trenutno se najmanje na oružje troši u Latinskoj Americi, ali je pitanje koliko dugo će biti tako, ako se nastavi intervencionistička politika SAD-a. Naime, nakon što su Sjedinjene Države uklonile s čela Venezuele dugogodišnjeg predsjednika Nikolasa Madura, predsjednik Donald Trump odmah je najavio kako je Kuba sljedeća. U Sloveniji se u nedjelju otvaraju birališta za parlamentarne izbore koji bi mogli biti najvažniji od slovenskog ulaska u Europsku uniju 2004. godine. Izbor stranaka pred biračima je velik, ali se na kraju svode na dvije mogućnosti - dosadašnji liberalno-proeuropski politički smjer premijera Roberta Goloba ili povratak desnih populista, za koje kritičari vjeruju da zemlju guraju u orbanovski tip vladanja, pod vodstvom političkog veterana Janeza Janše koji bi tako postao premijer i četvrti put. O očekivanjima i predizbornoj kampanji, jednoj od najprljavijih dosad, razgovarali smo s profesorom na Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani, Markom Milosavljevićem. Bili smo na referendumu o ustavnim promjena u Kazahstanu gdje je prošle nedjelje izglasan novi ustav te zemlje, s 90 posto potpore. Novi temeljni dokument širi predsjedničke ovlasti, uvodi instituciju potpredsjednika i jednodomni parlament, a kako je rekao predsjednik Kasim Džomart Tokajev, bio je to povijesni trenutak kojim je određena budućnost Kazahstana. Urednik: Goran Ivanović

U središtu svjetske pažnje je novi rat na Bliskom Istoku i njegove posljedice. Cijene nafte skočile su pa se opet smanjile nakon što je američki predsjednik Donald Trump izjavio da se rat, zbog kojeg je gotovo stao izvoz nafte iz regije, bliži kraju. U međuvremenu Iranski veleposlanik pri UN-u izjavio je da je u napadima uništeno gotovo 10 tisuća civilnih lokacija, te ponovio da je poginulo više od 1.300 civila. Iran i dalje ispaljuje projektile i šalje dronove na zaljevske zemlje, a Izrael jača napade na jug Libanona gdje je broj raseljenih premašio je 660 tisuća. Iransko je vijeće klerika izabralo novog ajatolaha, 56-godišnjeg Modžtabu Hameneija, sina ubijenog ajatolaha i tako pokazalo kontinuitet tvrde politike islamskog režima. Ubrzo nakon početka napada Izraela i SAD-a na Iran, počela su nagađanja o ciljevima vojnih operacija, a mnoge procjene govore da je svrgavanje postojećeg režima teško ostvariv bez kopnene invazije na zemlju. Svjetski mediji proteklih su dana izvijestili da Američka središnja obavještajna agencija radi na planu naoružavanja kurdskih snaga s ciljem poticanja pobune jer Iran ima značajnu kurdsku populaciju i aktivne kurdske oporbene skupine. O tome u kojoj je mjeri vjerojatan takav scenarij i vidi li Teheran kurdsko pitanje kao sigurnosni problem unutar vlastitih granica, razgovarali smo s analitičarem Denisom Avdagićem. Trenutačni status Friedricha Merza u anketama obilježen je značajnim padom popularnosti i gubitkom podrške za njegovu koaliciju CDU/CSU i SPD. Merzov rejting iznosi svega 21%, dok čak 74% ispitanika ne odobrava njegov rad. Glavni razlozi nezadovoljstva građana su stagnacija njemačkog gospodarstva, unutarnji sukobi oko reformi socijalne države te rastući jaz između bogatih i siromašnih. To pokazuju i izbori u Baden Virtenbergu - javlja naš suradnik iz Njemačke Srećko Matić. Točno mjesec dana prije izbora u kojima, prema anketama, zaostaje za političkim protivnikom, mađarski premijer Viktor Orban produbljuje sukob s Ukrajinom i Europskom unijom, čije dužnosnike optužuje da u Budimpešti žele instalirati „proukrajinsku marionetsku vladu". Uzrok posljednje velike svađe s Kijevom je naftovod Družba kojim je u siječnju prekinuta isporuka ruska nafte, a Mađarska je jučer u Ukrajinu poslala ekipu koja će istražiti kvar naftovoda. Urednica: Ivanka Zorić

Izraelsko-američki napadi na Iran nastavljaju se šesti dan, a Iran zauzvrat gađa Izrael i američke ciljeve u zemljama Perzijskog zaljeva. Izrael istodobno napada Libanon. Odgođen je ispraćaj smaknutog ajatolaha Ali Hamenija, a još se čeka izbor njegova nasljednika. Kao najizgledniji kandidat navodi se Hameneijev sin, pedesetšestogodišnji Modžtaba. Ali kako je sve počelo? Iranska garda kontrolira Hormuški tjesnac kojim prolazi petina svjetske nafte. Trump obećava eskortu tankera i ne isključuje kopnene operacije. Dok CIA pregovara s Kurdima; Macron šalje nosač zrakoplova u Sredozemlje. O političkom ustroju Irana, posljedicama za energente, američkoj perspektivi, EU stavovima i regionalnim odnosima – razgovarali smo s politologom Vedranom Obućinom. I u ovoj krizi nema iznenađenja iz Bruxellesa. Europska unija očekivano poziva na suzdržanost i izbjegavanje eskalacije sukoba. No jasno je da je i ova je kriza pokazala podjele i neslaganja među članicama Unije. Kakav je odnos Irana sa susjedima i u čemu se ta zemlja razlikuje od drugih zaljevskih zemalja? Urednica: Ivanka Zorić

Ukrajina je ušla u petu godinu borbe protiv ruske agresije. Niti jedna strane nema dovoljnu snagu za prevagu. Koliko smo udaljeni od miru u Ukrajini za VIZU je komentirao direktora kanadskog think-tanka DisinfoWatch, Marcus Kolga. A Trump je spomenuo i Iran s kojim danas nastavlja pregovore. Iranci su unaprijed predali svoj prijedlog posrednicima iz Omana i tvrde da je dogovor moguć dok je njihova zemlja okružena ogromnom vojnom silom američkih pomorskih i zračnih snaga. Sve sada ovisi o odluci američkog predsjednika koji na raspolaganju ima nekoliko opcija, a već danas bi mogla biti donesena odluka: rat ili dogovor. Može li Friedrich Merz izvuci Njemačku iz krize i preuzeti lidersku ulogu u vremenima velikih geopolitičkih promjena? Na kongresu njegovog CDU-a , dobio je potporu na početku super izborne godine koja bi mogla biti turbulentna za Nijemce; i politički i ekonomski. Za VIZU govori suradnik iz Njemačke Srećko Matić. Francusku politiku potresaju posljedice smrti krajnje desnog aktivista Quentina Deranquea, pretučenog na prosvjedu protiv eurozastupnice ljevice Rime Hassan. Optuženo je i pritvoreno sedam mladića, među kojima su i dvojica suradnika parlamentarnog zastupnika Nepokorene Francuske Raphaela Arnaulta. Sada krajnja desnica prema anketama ne samo da raste, nego biračima ulijeva više povjerenja nego ostali - lokalni izbori su sljedeći mjesec, a predsjednički sljedeće godine. Val nasilja zahvatio je proteklih dana nekoliko meksičkih saveznih država nakon što je u vojnoj akciji ubijen narkobos El Menčo. Umro je u helikopteru kojim su ga prevozili u glavni grad, a meksičko ministarstvo obrane objavilo je da su u potrazi za njim ključne informacije dostavile Sjedinjene Države. Britanska policija prije tjedan dana je uhitila bivšeg princa Andrewa, mlađeg brata kralja Charlesa, a ista je sudbina ovoga tjedna zadesila bivšeg britanskog veleposlanika SAD-u Petera Mandelsona. Obojica su na meti javnosti zbog svojih dugotrajnih i dokazanih veza sa seksualnim prijestupnikom Jeffreyjem Epsteinom, no uhićeni su zbog sumnje da su mu odavali povjerljive trgovinske podatke. Premijer Plenković prošli je tjedan proveo u posjetu Indiji - povod je bio Globalni summit o umjetnoj inteligenciji. Bila je to prigoda i za povezivanje s najmnogoljudnijom zemljom u svijetu, i jednim od najbrže rastućih gospodarstava u svijetu. O tome kakva je uloga Indije u današnjim globalnim strateškim promjenama i može li jedna mala Hrvatska ostvariti suradnju sa zemljom od gotovo milijardu i 400 milijuna stanovnika, za Hrvatski radio govori Subash Agraval, politički analitičar i komentator iz New Delhija. Urednica: Ana-Bella Leikauff

U Minhenu je prošli vikend održana sigurnosna konferencija, na kojoj je bilo 50-ak šefova država i vlada iz cijelog svijeta, ali i mnoge druge istaknute političke figure svjetske politike. Minhenski forum tradicionalna je platforma za globalni dijalog o najvažnijim pitanjima međunarodne sigurnosne politike, a ove godine se najviše bavila dramatičnom promjenom odnosa između Amerike i Europe. Nakon što američki državni tajnik Marco Rubio na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji dobio veliki pljesak, a vodeći ljudi EU isticali da Rubiov govor pruža potvrdu opstanka transatlantskog savezništva, bivšeg smo diplomata i političkog analitičara Božu Kovačevića pitali slaže si se s takvim ocjenama, ali i o očekivanjima je li moguć pomak u ukrajinsko ruskim pregovorima. Teheran je spreman prihvatiti sporazum sa SAD-im, ako se ukinu međunarodne sankcije Iranu, objavljeno je na nakon drugog kruga pregovora američkog i iranskog izaslanstva, održanog u utorak u rezidenciji omanskog veleposlanika pri UN‑u u Ženevi. No, unatoč diplomatskim naporima, obje strane drže prst na obaraču. Dok se američke snage gomilaju na Bliskom istoku, iranski državni vrh poručuje da će odgovoriti odlučnije nego tijekom 12‑dnevnog rata u lipnju prošle godine. U Washingtonu se danas održava prvi službeni sastanak Odbora za mir, projekta Donalda Trumpa koji je najavio pet milijardi dolara ulaganja za obnovu i humanitarne napore u Gazi. U objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social, Trump je najavio da će članice odbora poslati tisuće svojih vojnika u stabilizacijsku misiju, a odbor već od njegove najave plana za Gazu izaziva brojne kontroverze. Zbog poslovnih i privatnih veza Jeffreyja Epsteina mnogi političari diljem svijeta odstupili su sa svojih funkcija, a u nekim državama poput Norveške i Poljske pokrenute su daljnje istrage. Međutim, u Sjedinjenim Državama, gdje je vjerojatno većina zločina počinjena, i dalje nema nikakvih posljedica za vladine službenike koji ne samo da su imali veze s Epsteinom, nego su to godinama prikrivali i lagali javnosti. Zbog toga, na udaru se našla glavna državna odvjetnica, ujedno i ministrica pravosuđa, Pam Bondi koja je morala odgovarati na oštra pitanja Odbora za pravosuđe Zastupničkog doma SAD, o nadzoru nad svojim resorom. U Sudanu još traje bespoštedni rat bivših vojnih saveznika, u koji se uključuje sve više regionalnih i svjetskih igrača, a trpi sve više civila. Broj poginulih mjeri se u desecima tisuća - nitko ne zna zasigurno, nezamislivih 14 milijuna je raseljeno, a etničko krvoproliće izazvalo je bolesti i proširilo glad. Mirovni posrednici, takozvana sudanska četvorka - SAD, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Egipat - nisu uspjeli dogovoriti humanitarno primirje, dok je Afrička unija održala je zasjedanje. Urednica: Jelena Maštruko

Objava tri milijuna stranica dokumenata o Jeffreyu Epsteinu, osuđenom seksualnom prijestupniku, pokrenula je golemu lavinu diljem svijeta. Imena poznatih političara, rock zvijezda, poslovnih ljudi i dalje izlaze na površinu, a ona je posebice uzburkana u Velikoj Britaniji gdje se premijeru Starmeru zbog imenovanja Petera Mandelsona, Epsteinovog prijatelja, na mjesto veleposlanika u SAD-u, itekako ljulja stolica. Ujedinjeno Kraljevstvo nije jedina zemlja u kojoj stižu ozbiljne posljedice za članove vlade ili državnog vrha. Ostavke su dali službenici u Slovačkoj, Francuskoj i Norveškoj, a nekoliko je država najavilo detaljne istrage o vezama vladinih ljudi s Epsteinom. Jedino država koja u kojoj zasad nema ostavki, je ona u kojoj se najviše zločina dogodilo - u Sjedinjenim Državama. Da otac Ghislaine Maxwell, pokojni medijski mogul Robert Maxwell, nije jedini milijarder koji se brine za medijsku slobodu, pokazuje slučaj kineskog milijardera iz Hong Konga: Jimmyja Laia. Brendiran kao istaknuti demokratski activist, osuđen je na 20 godina zatvora zbog kaznenih djela protiv nacionalne sigurnosti. To je izazvalo oštre kritike zapadnih zemalja, koji tvrde da je riječ o politički motiviranom procesu. Japanska premijerka Sanae Takaichi, prva žena u na čelu vlade u povijesti te zemlje, ostvarila je povijesnu izbornu pobjedu. Na izborima u prošlu nedjelju osigurala je dvotrećinsku većinu u donjem domu parlamenta i otvorivši put najavljenim poreznim rezovima te jačanju vojne potrošnje. U glavnom gradu Omana održan je novi krug pregovora o iranskom nuklearnom programu između Irana i SAD-a. Dvije strane, koje su pregovarale preko posrednika, izrazile su spremnost za nastavak razgovora. Isto tako, obje su i poslale poruke kako ne isključuju vojni rasplet, ako diplomacija ne urodi plodom. Istekao je sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja između SAD-a i Rusije. Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres upozorio je da je to ozbiljan trenutak za međunarodni mir i sigurnost, a papa Lav pozvao je Rusiju i SAD da odmah započnu pregovore o novom sporazumu. Moskva poručuje da će i dalje biti odgovorna što se tiče strateške nuklearne stabilnosti. Amerikanci bi u potencijalnim pregovorima željeli vidjeti i Kinu, no Kina to odbija. Urednik: Braslav Bradić

Uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, Rusija i Ukrajina jučer (4.2.2026.) su u Abu Dhabiju počele novi, dvodnevni krug pregovora o završetku gotovo četverogodišnjeg sukoba. Bijela kuća optimistično je dočekala početak razgovora, iako Moskva i Kijev ustraju na nepomirljivim stajalištima, posebno kada je riječ o nadzoru nad istokom Ukrajine. Red konstruktivnih poruka, red prijetnji - tako bi se mogla opisati komunikacija američkog predsjednika i iranskih dužnosnika od početka trenutačno zatrtih prosvjeda u Iranu. Trump koji i poslije dvaju izgreda u Hormuškom tjesnacu kaže da se s Iranom pregovara, u regiju je poslao svojeg intimusa Stevea Witkoffa koji bi se sutra trebao sastati s iranskim ministrom vanjskih poslova Abasom Aragčijem u nastojanju da se dogovori novi nuklearni sporazum. Dok američka administracija još dogovara uvjete za trajni mir u Gazi, početkom tjedna otvoren je prvi put nakon privremenog primirja početkom prošle godine granični prijelaz Rafah, no za vrlo ograničeni i strogo nadzirani promet. Posebni Trumpov izaslanik Steve Witkoff posjetio je Izrael, gdje mu je premijer Benjamin Netanyahu priopćio kako se protivi bilo kakvom uključivanju Palestinske samouprave u upravljanje Pojasom Gaze. Slučaj Epstein davno je prerastao iz priče o ultrabogatim ljigavcima do prvorazrednog političkog skandala. Novoobjavljeni dokumenti već su koštali glave nekoliko veleposlanika, poljski premijer Donald Tusk najavio je moguću istragu o trgovanju ljudima, odnosno odvođenju poljskih žena i djevojaka za prostituciju. Europa se oporavlja od šoka nakon raspada prijateljstva s Amerikom. Jaz između SAD-a, predvođenog Trumpom, i Europske unije, opsežniji je nego se prije razmišljalo te za Europljane s jedne strane predstavlja veliki izazov, a s druge nudi priliku za istinsko političko i vojno jedinstvo. Kako Njemačka administracija planira voditi nacionalno i predvoditi europsku vanjsku politiku? Čime će odgovoriti na akutna i kronična globalna pitanja donosi naš suradnik iz Njemačke, Srećko Matić. Prošloga tjedna u višednevnom posjetu Kini boravio je britanski premijer Keir Starmer, te se svrstao u niz zapadnih čelnika koji se ponovno okreću tom azijskom divu. Je li takav zaokret reakcija na ponašanje Amerike, te što se može očekivati razgovarali smo s stručnjakinjom za politike država dalekog istoka, Zoranom Baković.

Nakon što su agenti američke useljeničke službe u Minneapolisu tijekom ovomjesečnih akcija protiv ilegalnih useljenika ubili dvoje američkih državljana pljušte zahtjevi za neovisnu istragu i ostavke odgovornih. Guverner Minnesote Tim Walz pozvao je predsjednika Donalda Trumpa da povuče savezne snage iz Minneapolisa. Bijela je kuća u međuvremenu zamijenila zapovjednika ICE-a za Minneapolis Trumpovim savjetnikom za granice Tomom Homanom. Protuimigracijska politika u središtu je drugog mandata predsjednika Trumpa, no u sjeni događaja u Minnesoti, a i drugih globalnih događanja prošla je prošlotjedna odluka Trumpove administracije o obustavi izdavanja viza za građane iz čak 75 država - među kojima su primjerice Brazil, Rusija, Tajland ali i zemlje zapadnog Balkana - Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Albanija. Bijela kuća kao razlog navodi smanjenje broja imigranata koji bi mogli ovisiti o socijalnoj pomoći, no mnogi sumnjaju u takvo objašnjenje. Ironično je da je gotovo polovica zemalja, čijim su građanima onemogućene vize, na popisu novoosnovanog Odbora za mir, koji je predsjednik Donald Trump utemeljio na marginama Svjetskoga gospodarskog foruma u Davosu. Riječ je o nadnacionalnom tijelu kojim će upravljati i ključne odluke donositi američki predsjednik. Osnivački dokumenti tijela, kojem je pristupilo dvadesetak zemalja, navode da je Odbor namijenjen pragmatičnom posredovanju u međunarodnim sukobima. Mira nema u Ukrajini, iako svojevrsni pomak predstavljaju pregovori u Abu Dhabiju krajem prošlog tjedna gdje su se nakon gotovo četiri godine i razgovora u Istanbula, ruska i ukrajinska strana našle uz mirovne posrednike za istim stolom. Za VIZU govori političkog analitičar i negdašnji veleposlanik u Moskvi, Božo Kovačević. I, nije optimističan kada je u pitanju održavanje cjelovitosti Ukrajine. Donald Trump pobijedio je na izborima 2024. kritizirajući inflaciju i obećavajući brzo snižavanje cijena. Godinu dana poslije, cijene su i dalje visoke, a Demokrati su preuzeli temu „priuštivosti" kao glavni politički adut. No, makroekonomski podaci upućuju na ubrzan rast i iznimnu otpornost, dok financijska tržišta, potrošači i međunarodni partneri sve otvorenije propituju dugoročnu održivost takvog modela. U pozadini svega su izbori za Kongres krajem godine, za koje je i sam Trump priznao da je već u kampanji. Ovoga tjedna diljem svijeta obilježen je Međunarodni dan sjećanja na holokaust, a u Izraelu je nakon što je vraćeno tijelo posljednjeg taoca iz Gaze, zaustavljen sat na Trgu talaca u Tel Avivu koji je odbrojavao sate i minute do njihova povratka kućama. Razgovarali smo s veleposlanikom Izraela u Hrvatskoj, Garijem Korenom koji je na početku komentirao upravo Dan sjećanja na holokaust. Urednik: Goran Ivanović

Godina dana je prošla od stupanja Donalda Trumpa na vlast, a kaos u svijetu zbog njegovih poteza sve je veći. Sastanak Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu u potpunosti je zasjenjen situacijom oko Grenlanda i Trumpovim prijetnjama o preuzimanju tog otoka. Europska unija jučer je (21.1.2026.), kao odgovor na ono što se događa, zamrznula ratifikaciju trgovinskog sporazuma unije i SAD-a. Iako je Trump najavio odustajanje od carina, na današnjem će sastanku Europskog vijeća to pomno biti razmotreno, jer kad se radi o američkom predsjedniku, baš ništa nije sigurno. A kakvi će biti idući koraci Europske unije, za VIZU govori dopisnik Jutarnjeg lista iz Brisela, Augustin Palokaj. Američki predsjednik Donald Trump Trump neumorno niže kontroverzne poteze koji ne dopuštaju svijetu da predahne od stalnih iznenađenja i nevjerice, međunarodni poredak kolabira pred našim očima, kaže u razgovoru s Goranom Ivanovićem kolumnist portala Telegram Đivo Đurović, koji godinama prati američku politiku. Trumpova konferencija za novinare, kao i sumanuta količina postova na mreži Truth social ujedno su potaknuli sve glasnije pozive da se aktivira 25-i amandman američkog ustava. O čemu se radi, govori povjesničar i stručnjak za američku politiku, Tvrtko Jakovina. Predsjednik Trump poručio je da se, s obzirom da mu nije dodijeljena Nobelova nagrada za mir (svoju nagradu uručila mu je prošlogodišnja dobitnica María Corina Machado), više ne osjeća obveznim djelovati samo u interesu mira nego u prvom redu američkih interesa. Urednica: Ana-Bella Leikauff

U našoj današnjoj vanjskopolitičkoj emisiji analiziramo masovne i nasilne prosvjede u Iranu u kojima je više tisuća ljudi poginulo. Govorimo o tome zašto je Grenland toliko važan Sjedinjenim državama i kakve će posljedice prijetnje zauzimanjem tog otoka imati na NATO savez. Bavimo se i aktualnim stanjem u Pojasu Gaze, te položajem Palestinaca u izraelskim zatvorima - o svemu u Vizi , među ostalim, razgovaramo s predsjednikom Hrvatsko iranskog društva Irandustan Ebtehajem Navaijem, povjesničarom i HRT-ovim stručnjakom za bliski istok Dariom Špelićem, danskim vojnim analitičarom Hansom Peteomr Mikaelsenom, te izraelsko američkom odvjetnicom za ljudska prava Sari Baši.

Američka vojna akcija u Venezueli i otmica predsjednika Madura, sastanak tzv. Koalicije voljnih u Parizu, razgovori s predstavnicima civilnog društva u Izraelu teme su ovotjedne Vize.

U Božićnoj Vizi govorimo o diplomatskim aktivnostima pape Lava XIV, koji nastoji smanjiti napetosti u međunarodnoj politici, o nastojanjima Njemačke da se vrati na kormilo Europe, kao i o budućnosti NATO saveza, čije ubrzano naoružavanje je za jedne nužnost, za druge nepotrebna militarizacija. Bijela kuća ponovno je razljutila Dansku zbog namjere preuzimanja Grenlanda. Bugarska 1. siječnja ulazi u područje eura – bez vlade. O tome kako migracije oblikuju svijet i zašto ih ne trebamo promatrati kao prijetnju, već kao dio naše zajedničke budućnosti, za Vizu analizira jedna od vodećih svjetskih stručnjakinja za pitanja migracija i integracije, Anna Triandafyllidou.

Svijet su obišle snimke stravičnog terorističkog napada na proslavi Hanuke na plaži Bondaj u Sidneyu. Ubijeno je 16 ljudi, a vjerojatno bi žrtava bilo i više da neki od prolaznika nisu intervenirali. Dvojica napadača, od kojih je jedan ubijen, bili su motivirani ideologijom Islamske države rekao je australski premijer Antony Albanese. Tajlandsko-kambodžanski sukob ponovno je eskalirao osmog prosinca. Obje strane međusobno se optužuju za pokretanje sukoba i gađanje civilnih ciljeva. Poginulo je 30 ljudi; civila i vojnika, a više od 700 tisuća ljudi je raseljeno. Stotinu godina dug spor teško će se riješiti diplomatskim putem jer Tajland čekaju prijevremeni izbori, a pozivi Donalda Trumpa na prekid vatre ignorirani su. 59-devetogodišnji Jose Antonio Kast, po mnogočemu desničar nad desničarima, izabran je za predsjednika Čilea. Naslijediti će dosadašnjeg ljevičarskog predsjednika Gabriela Borića, od kojeg je izgubio u drugom krugu prije četiri godine. O posljedicama promjena u čileanskom državnom vrhu razgovarali smo s našim suradnikom iz Južne Amerike Matijom Jerkovićem. Pregovori o mogućem diplomatskom rješenju sada već gotovo četverogodišnjeg rata u Ukrajini intenzivirali su se proteklog vikenda, a nakon što su europski partneri Kijeva Washingtonu poslali izmijenjeni okvirni mirovni prijedlog. U Berlin su stigli američki pregovarači Steve Witkoff i Jared Kushner. Tijekom dva dana razgovarali su s ukrajinskim izaslanstvom i predsjednikom Volodomirom Zelenskim, koji je izrazio spremnost na odricanje od članstva u NATO Savezu. No, teritorijalni ustupci Ukrajine i dalje ostaju sporni dio mirovnoga plana. Kremlj poručuje kako će svoja stajališta iznijeti tek kada dobije službena izvješća. U ključnom smo tjednu za donošenje odluke o financiranju Ukrajine koju čelnici država i Vlada Europske unije trebaju donijeti, ustvrdila je u ponedjeljak visoka predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kallas, najavljujući najvažniju temu sastanka na vrhu Europske unije koji počinje danas. Govori dopisnik iz Bruxellesa Tihomir Vinković. Njemačka stranka AfD ili Alternativa za Njemačku sve otvorenije traži političke i ideološke veze s krugovima bliskim Donaldu Trumpu u SAD-u. Kroz susrete i javne poruke pokušava se pozicionirati kao dio šireg transatlantskog desnog pokreta, iako je u svojim začecima više naginjala Rusiji, nego Sjedinjenim Državama. AfD sebe smatra patriotskom, konzervativnom, euroskeptičnom i čak liberalnom strankom, ali većina ih stručnjaka smatra ekstremno desnom strankom i najvećim simbolom jačanja ekstremizma u Europi. Što AfD radi traži od jačih veza s MAGA pokretom; iz Njemačke javlja Srećko Matić. Urednik: Braslav Bradić

Rat u Ukrajini nastavlja se nesmanjenom žestinom, ali istodobno traju i i intenzivne diplomatske aktivnosti s obje strane Atlantika. I dalje bez konkretnijih dogovora o miru. Donbas je ključna točka u pregovorima o miru, a sve je očitije da Vladimir Putin neće stati. Bijela kuća je objavila novu američku globalnu sigurnosnu strategiju, u kojoj je vrlo kritična prema Europi, Rusija se više ne spominje kao glavna prijetnja, a Kina se ističe kao glavni, dugoročni strateški i ekonomski konkurent Sjedinjenim Američkim Državama. O tome smo razgovarali s dopisnicom iz Pekinga ljubljanskog Dela, Zoranom Baković. Aktivisti izraelske koalicije 60 organizacija za mir i suživot jučer su u Tel Avivu upozorili na nasilje na okupiranim teritorijima koje doseže najviše razine u posljednjih nekoliko godina. Druga godina rata u Gazi dovela je do šireg, dubljeg i dosad neviđenog pogoršanja ljudskih prava Palestinaca. Razgovarali smo s jednim od aktivista iz organizacije „Gledajući okupaciji u oči" Doronom Majnratom. U Izraelu je prvi put bio i sadašnji njemački kancelar Friedrich Merz. Merz je u Jeruzalemu ponovio da Njemačka podupire izraelsko pravo na samoobranu, ali i poručio da je Izrael trebao voditi "određene aspekte rata uz dosljednije poštovanje međunarodnog humanitarnog prava". Netanyahu je ponovio svoje protivljenje uspostavi palestinske države, te istaknuo da će Izrael nastaviti sa sigurnosnim nadzorom cijelog područja od rijeke Jordan do obale Mediterana. O posjetu njemačkog kancelara Izraelu poslušajte u prilogu našeg dopisnika Srećka Matića. U diplomatskoj ofenzivi proteklih je dana bio i hrvatski premijer. Rim, Vatikan, Pariz i Berlin, bila su odredišta upravo završene mini turneje premijera Plenkovića. U Italiji su utvrđene zajedničke interesne točke u novom budžetu EU, u Francuskoj je produljena strateška suradnja i ugovorena kupnja 18 samohodnih haubica, a u Njemačkoj produbljena ekonomska suradnja i ugovorena kupnja 44 tenka Leopard. O važnosti tih državnih posjeta i njihovim učincima razgovarali smo s novinarom Jutarnjeg lista Željkom Trkanjecom. Ministri unutarnjih poslova Europske unije usuglasili su stroža pravila u borbi protiv ilegalnih migracija, pa su tako odobrene mjere koje će zemljama članicama dati veće ovlasti za deportiranje onih koji nemaju pravo boravka u uniji, kao i za uspostavu centara za tražitelje azila izvan Europe. O čemu se radi, doznala je Ana-Bella Leikauff. Urednica: Jelena Mikovčić

Ni najveći optimisti nisu očekivali da će razgovori američkih posrednika s predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju dovesti do smanjenja osvajačkih apetita Moskve u Ukrajini i približiti dvije strane pregovaračkom stolu, kao što se to nije dogodilo ni nekoliko puta ranije ove godine kada je Rusija odbijala američke prijedlog za prekid vatre. Mirovni pregovori se nastavljaju, a ukrajinski saveznici traže načine za nastavak učinkovite pomoći Ukrajini. Ponovno smo govorili o korištenju zamrznute ruske imovine kao instrumentom financiranja obnove Ukrajine. Za Hrvatsku radio to je komentirao politički analitičar Denis Avdagić. Europska komisija morala je pronaći način da zaobiđe mađarski ili slovački veto, pa je predložila uredbu o zabrani uvoza ruskog plina umjesto sankcija, jer se uredba može donijeti kvalificiranom većinom dok je za sankcije potrebna suglasnost svih država članica. Viktor Orban je zbog toga već najavio i tužbu protiv unije, a komisija bi u narednim mjesecima trebala predložiti i zabranu uvoza ruske nafte u Slovačku i Mađarsku do kraja 2027-e. Ukrajina se za to vrijeme još pokušava oporaviti od korupcijskog skandala, a s obzirom da je borba protiv korupcije jedan od uvjeta za ulazak u Europsku uniju, iz Brisela su stigla oštra upozorenja. Član odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta i izvjestitelj za Srbiju, Tonino Picula, za Hrvatski radio govorio je i o Ukrajini i o drugim zemljama kandidatkinjama. Nakon više desetaka američkih vojnih napada na krijumčare droge na Karibima i Pacifiku od početka rujna i slanja ratnih brodova, nosača zrakoplova u regiju te raspoređivanja više od 10 tisuća vojnika, američki je predsjednik Donald Trump tijekom vikenda donio odluku o zatvaranju zračnog prostora nad Venezuelom. Potvrdio je da je telefonski razgovarao s predsjednikom Nikolasom Madurom, a pojedini mediji prenose kako mu je navodno dao rok da napusti zemlju, koji je već u međuvremenu istekao. Američki predsjednik Donald Trump najavio je drastičnu mjeru - trajnu obustavu migracije iz svih "zemalja trećeg svijeta". Ova šokantna objava uslijedila je samo nekoliko dana nakon pucnjave u blizini Bijele kuće u kojoj je napadač, afganistanski državljanin, usmrtio pripadnicu Nacionalne garde. Trump tvrdi da je cilj ovog poteza omogućiti američkom imigracijskom sustavu da se "potpuno oporavi" i zaustaviti ilegalne ulaske u zemlju. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu predao je zahtjev izraelskom predsjedniku za pomilovanjem u vezi s višegodišnjim suđenjem za korupciju. Tvrdi da ga kazneni postupak ometa u vladanju te da bi pomilovanje bilo u interesu izraelskog društva. Dok se čeka odluka predsjednika Herzoga, pred njegovom rezidencijom svakodnevno se okupljaju prosvjednici, tražeći odbijanje zahtjeva. Urednica: Ana-Bella Leikauff

Nakon što su američki pregovarači Steve Wittkoff i državni tajnik Marco Rubio gotovo mjesec dana, prema riječima glasnogovornice Bijele kuće, "tiho radili" na Trumpovu prijedlogu u 28 točaka za završetak rata u Ukrajini, sredinom prošlog tjedna u Kijev su stigli visoki predstavnici Pentagona kako bi ukrajinskog predsjednika upoznali sa sadržajem prijedloga koji je usuglašavan s ruskom stranom, a koji od Ukrajine traže velike ustupke. A kako je došlo do ovog trenutka u ratu u Ukrajini? O povijesnom kontekstu i o najvažnijim događajima i okolnostima u samostalnoj Ukrajini koji su doveli do rata razgovarali smo s bivšim veleposlanikom u Moskvi i političkim analitičarem Božom Kovačevićem. Europska je Unija reagirala na Trumpov mirovni plan isticanjem njoj neprihvatljivih točaka prijedloga, u prvom redu mijenjanju granica silom, neprihvatljivosti uskraćivanja prava Ukrajini na članstvo u NATO Savezu i ograničavanju broja njezinih vojnih snaga. I njemački je kancelar Fridrich Merz kritizrao predloženi prijedlog. O njemačkoj perspektivi aktualnih pokušaja zaustavljanja rata u Ukrajini govori novinar DW-a Srećko Matić. Zbog novih geopolitičkih okolnosti i opće sigurnosti prije dva tjedna iz Europske komisije predložili su osnivanje novog sigurnosno obavještajnog odjela koji bi bio dio glavnog tajništva te pripremao procjene sigurnosnog stanja. A zbog, kako tvrde, sve učestalijeg iznošenja neistina, dezinformacija i manipulacija informacijama u javnosti, što predstavlja prijetnju povjerenju u demokraciju. samo dan poslije iz Komisije predstavili su plan takozvanog Štita europske demokracije i Strategiju Europske unije za civilno društvo. Koliko su te inicijative povezane i jesu li potrebne iz Brisela javlja Tihomir Vinković. Odnos Afrike i Europe ulazi u novu fazu, sudeći barem prema zaključcima sedmog sastanka na vrhu Afričke i Europske unije, koji se pod nazivom "Promicanje mira i prosperiteta kroz učinkovit multilateralizam" održao početkom tjedna u glavnom gradu Angole Luandi. Gotovo 80 čelnika prihvatilo je zajedničku deklaraciju, u kojoj se naglašava važnost jačanja ravnopravnog partnerstva i obostrane koristi za oba kontinenta. Godinu dana je prošlo otkako je prekinut vojni sukob između Izraela i Hezbolaha. Ove nedjelje, iako je bilo kršenja i prije, najozbiljnije je narušen taj sporazum. Izraelska je vojska zračnim napadima, kako kaže, "eliminirala", glavnog načelnika Hezbolahova vojnog ogranka Haythana Ali Tabatabija. Izrael tvrdi da je to upozorenje Hezbolahu jer je navodno počeo s naoružavanjem i pregrupiranjem. Izrael, prema izjavama lokalnih novinara krši dogovor o prekidu vatre i u Gazi, a na Zapadnoj obali i dalje se sistematski otima zemlja. U Republici Srpskoj održani su prijevremeni izbori za predsjednika entiteta , na kojima je kandidat Milorada Dodika, Siniša Karan, tijesno pobijedio oporbenog Branka Blanušu. No, oporba tvrdi da se na izborima dogodila velika krađa. Urednica: Jelena Maštruko

Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo je rezoluciju kojom se odobrava plan Donalda Trumpa za završetak rata u Gazi, a uključuje i slanje međunarodnih snaga. Ta se rezolucija, nakon prihvaćanja prve faze plana o prekidu vatre i oslobađanju talaca, smatra vitalnom za ozakonjivanje prijelazne uprave. Suzdržane su bile Rusija i Kina, a Donald Trump oduševljen je činjenicom da je rezolucija prihvaćena. Kontroverzni milijarder, seksualni prijestupnik i pedofil i nakon smrti podiže prašinu. Objavljene su poruke e-pošte u kojima piše da je Donald Trump znao za djevojke koje su seksualno iskorištavane i da je proveo nekoliko sati s jednom od žrtava. Demokrati su zatražili od ministarstva pravosuđa objavu svih dokumenata, što je odobreno. A čak je i sam Trump promijenio svoje stajalište, pozvavši zastupnike da glasaju za objavu dokumenata. Nakon što je u Ukrajini otkrivena korupcijska afera u energetskom sektoru na visokoj razini u koju su uključeni najbliži suradnici predsjednika Volodomira Zelenskog, ukrajinski je predsjednik poručio da podupire sve istrage i istražna tijela te borbu protiv korupcije te je krenuo na europsku turneju i najavio da je Ukrajina spremna na obnovu pregovora s Rusijom. Republikanci su predložili novi zakon kojim bi nametnuli 500% carine svim državama koje posluju s Rusijom. Ruski predsjednik Putin tvrdi da sankcije neće ozbiljno naštetiti ruskom gospodarstvu, tek da bi mogle uzrokovati rast cijena goriva svijetu, što će osjetiti i SAD. O tome smo razgovarali sa stručnjakom za energetiku, profesorom Igorom Dekanićem. Hoće li se ruski plin kupovati nakon što rat završi? Jedna od država čija je opskrba energijom jako pogođena je Njemačka. Od Rusije je kupovala plin, čija je što je narušeno diverzijom plinovoda Nord Stream 2022. Vladajući CDU aktivno raspravlja o ponovnoj uspostavi energetske trgovine s Rusijom. Iz Njemačke javlja Srećko Matić. Eskalirao je spor između Kine i Japana nakon izjave japanske premijerke Sanae Takaichi o Tajvanu koji je ponovo, iz specifičnog i regionalnog pitanja, postao globalna vijest. Japanska premijerka sugerirala je da bi njezina zemlja potencijalno mogla vojno odgovoriti u slučaju pokušaja kineske invazije na samoupravni otok. Urednica: Ivanka Zorić

Veliki skandal potresa BBC nakon što su zbog uredničkog propusta u dokumentarnom programu odstupili glavni direktor Tim Davie i urednica informativnog programa Deborah Turness. O tome smo razgovarali s neovisnim komentator iz Londona Tinom Radovanijem, koji je više od 20 godina radio u BBC-jevu odjelu za strategiju. Klimatski ciljevi Ujedinjenih naroda sve su dalji i dalji, najveći zagađivači SAD, Kina i Indija izostali s klimatske konferencije COP30 koja se održala u brazilskom grad Belemu. Gotovo 80% svjetske trgovine naftom odvija se morima i oceanima. Manji, i stariji tankeri često su dio zloglasne „flote iz sjene“. Stari tankeri imaju veću vjerojatnost od nesreće i izlijevanja nafte, a po nekim procjenama sanacija štete izlijevanja jednog takvog tankera mogla bi biti veća od milijarde eura. Zbog toga nijedna luka, uključujući i ruske i iranske, neće prihvatiti brodove bez osiguranja. Tu u priču ulaze male i nepoznate osiguravajuće kuće koje traže pravne rupe ili slabo regulirana tržišta. O tome smo razgovarali s Lucy Craymer, novinarkom Reutersa koja je je sudjelovala u istrazi kojom su otkrili jednog takvog osiguravatelja, koji je u jednom trenutku osiguravao gotovo jednu šestinu svih brodova flote u sjeni. Sirija će se pridružiti međunarodnoj koaliciji za borbu protiv Islamske države, bit će njezina 90-ta članica. To je objavljeno nakon povijesnog sastanka američkog predsjednika Donalda Trumpa i prijelaznog sirijskog predsjednika Ahmeda al-Share u Bijeloj kući. Al-Shara je tako napravio cijeli krug od gorljivog džihadista do američkog saveznika na Bliskom istoku. Kakav vojni rok planiraju Nijemci? Očekuje se finalni dogovor vladajuće koalicije za rekordna ulaganja u Bundeswehr. Iz Njemačke se javio dopisnik Srećko Matić. O događajima u Ukrajini i što možemo očekivati s dolaskom zime, razgovarali smo s vojnim analitičarem Fakulteta političkih znanosti, Robertom Barićem. Urednik: Braslav Bradić

Politika proširenja ključno je sredstvo za jačanje jedinstva Europe suočene s rastućim geopolitičkim izazovima, ističe se u izvješću Europske komisije o politici proširenja unije koje je predstavljeno u utorak. Uz jasan napredak Albanije i Crne Gore u ispunjavanju kriterija za ulazak u Uniju te Ukraine i Moldove, upozorava se ostale države zapadnog Balkana - Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu te Kosovo da su potrebne puno brže reforme kako bi se približile članstvu. Srbija je i dalje posvećena putu prema Uniji i ozbiljno će razmotriti zahtjeve Bruxellesa, komentirao je predsjednik Aleksandar Vučić poruke Europske komisije, dok je politička kriza u Srbiji ponovno na točki vrenja. Prošle je subote u Novom Sadu održan komemorativni skup na kojem je oko 150 tisuća ljudi obilježilo godišnjicu tragedije u kojoj je 16-tero ljudi izgubilo život u padu nadstrešnice. Vučić je prosvjed proglasio debaklom, obećao prijevremene izbore i pojavio se na skupu svojih pristaša. New York je dobio prvog gradonačelnika južnoazijskog podrijetla, muslimana rođenog u Africi i najmlađeg u posljednjih 100 godina. Zohran Mamdani je novo lice demokrata i došao je na čelo najmnogoljudnijeg grada Sjedinjenih Država. Već tijekom kampanje je bio meta napada predsjednika Donalda Trumpa, koji je zaprijetio ograničavanjem saveznog novca za New York. Mamdani je nakon pobjede krenuo u otvoreni sukob s Bijelom kućom, a Trump je na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio da je rezultat takav jer nije bilo njegovog imena na izbornim listićima. Predsjednik Trump prijeti i Venezueli. Pod izgovorom borbe protiv krijumčara narkotika optužio je predsjednika Venezuele Nicolasa Madura da je vođa tamošnjeg kartela. Poslao je u karipske vode ispred obala Venezuele 16 tisuća vojnika, brojne borbene zrakoplove i ratne brodove, uključujući nosače zrakoplova te podmornice. U napadima na plovila krijumčara ubijeno je više od 60 ljudi. Venezuela optužuje Washington da želi srušiti Madura i domoći se prirodnih resursa Venezuele, prije svega nafte i zlata, što Bijela kuća opovrgava. Postoji li stvarna opasnost od vojnog sukoba između SAD-a i Venezuele, prvo je pitanje u razgovoru s profesoricom Lidijom Kos Stanišić sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, koja se bavi Latinskom Amerikom. Nepredvidljivi Donald Trump zaprijetio je ovog vikenda pokretanjem američke vojne intervencije u Nigeriji, ističući kako vlada te zapadnoafričke zemlje nije uspjela spriječiti napade na kršćane. Vlada u Abudži je odmah neizravno odgovorila kako su u zemlji zajamčene vjerske slobode svih zajednica te izrazila nadu da će nesporazumi biti izglađeni, dodajući da bi se svaka akcija morala uskladiti s legitimnim vlastima. Što je u pozadini Trumpovih prijetnji najmnogoljudnijoj afričkoj zemlji? Iz dvogodišnjim civilnim ratom zahvaćenog Sudana, u kojem se humanitarna situacija opisuje kao teža od one u Gazi i Ukrajini zajedno, stižu vijesti o masovnim ubojstvima civila koji bježe iz grada el-Fašira u zapadnoj regiji Darfuru koji je sudanska vojska prepustila pobunjeničkim snagama. Čak se spominje da bi država - nakon što je prije više od desetljeća stvoren Južni Sudan - mogla ponovno biti podijeljena. U ratu za prevlast između generala sudanske vojske Abdela Fataha el-Burhana i zapovjednika Paravojnih postrojbi za brzu potporu, Mohameda Hamdana Dagaloa poginulo je više od 150 tisuća ljudi, a raseljeno oko 14 milijuna. U Brazilu, u gradu Belemu na rubu amazonske kišne prašume, danas počinje COP 30, klimatska konferencija UN-a koja će okupiti brojne svjetske čelnike, znanstvenike, aktiviste i one najvažnije - pregovarače iz svake zemlje koji svoj posao počinju u ponedjeljak, kad visoki uzvanici odu. Europska unija u Brazil odlazi s novim okvirnim dogovorom o cilju smanjenja emisija koji je dogovoren u posljednji trenutak. Urednik: Goran Ivanović

Nakon što je u sukobu s Romima u Novom Mestu smrtno stradao poznati lokalni ugostitelj - Slovenija je odlučila nešto promijeniti. Premijer Robert Golob na izvanrednoj je sjednici gradskog vijeća Novog Mesta najavio davanje većih ovlasti policiji, strožu kaznenu politiku - pogotovo za recidiviste kaznenih djela i nasilnike - te izmjene socijalne politike prema Romima koji se ne drže zakona. S valom nasilja je, nakon što je u sukobu sa skupinom Turaka, izboden mladić u Podgorici, suočena i Crna Gora. Bijes građana prelio se na ulice, a vlada uvodi strože zakone o migrantima, pa je tako ukinut i bezvizni režim za turske građane. Europska unija i SAD su - prvi put u drugom Trumpovom mandatu - sinkronizirano pojačale sankcije Rusiji. Američke se odnose na naftne divove Rosnjeft i Lukoil, a europske na flotu iz sjene, kriptovalute koje omogućavaju zaobilazno trgovanje, te na ruski plin. Nekoliko državnih naftnih divova iz Indije te velikih kupaca iz Kine - koje su sada najveće uvoznice ruske nafte objavilo je da neće kupovati sankcioniranu naftu iz Rusije. Moskva i dalje tvrdi da joj sankcije neće naštetiti, a sve je u Washingtonu pokušao ublažiti savjetnik ruskog predsjednika Kiril Dimitrijev. Rusko ukrajinski međusobni napadi na energetsku infrastrukturu nastavljaju se iz dana u dan, mirovni pregovori se kao da su sve dalje, baš kao i mogući sastanak Trumpa i Putina. Za to vrijeme, Ukrajina se nastoji približiti članstvu u Europskoj uniji. Poslije desetak američkih vojnih napada na krijumčare droge na Karibima i Pacifiku od početka rujna, u kojima je poginulo više od četrdeset ljudi, američki predsjednik Donald Trump u regiju je, uz ratne brodove, poslao i najveći nosač zrakoplova na svijetu te rasporedio otprilike 10 tisuća vojnika. Uz to, Trump je sankcionirao i predsjednika Kolumbije. Zbog nesrazmjera vojne sile potrebne za borbu protiv trgovaca drogom nameće se pitanje nastoji li Trump u svojem drugom mandatu vojno intervenirati u Venezueli i svrgnuti predsjednika Nikolasa Madura, kojeg posljednjih dana naziva "narko teroristom". Urednica: Danja Dubravac

Novog američko-ruskog sastanka na vrhu, na kojem se očekivao iskorak prema miru u Ukrajini, neće biti tako skoro, poručila je Bijela kuća. Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da ne želi trošiti vrijeme na beskorisni sastanak s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom. Kremlj ne odustaje ni od jednog od svojih političkih i vojnih ciljeva zbog kojih je pokrenuo invaziju na Ukrajinu. Ukrajina će biti jedna na najvažnijih tema i na današnjem (23.10.) Europskom Vijeću. 27 čelnika članica EU u ovim trenucima se okupljaju se u Bruxellesu kako bi razgovarali o: obrambenoj spremnosti, podršci Ukrajini i zamrznutoj imovini Rusije, konkurentnosti povezanoj sa zelenom tranzicijom i priuštivom stanovanju. Ubrzo nakon što je na snagu stupila prva faza sporazuma o prekidu rate u Pojasu Gaze ispregovaranog pod pokroviteljstvom američkog predsjednika Donalda Trumpa i bliskoistočnih posrednika, Izrael je izveo niz zračnih napada na jug Gaze kao odgovor na Hamasove napade na izraelske vojnike te je najavio obustavu dostave humanitarne pomoći. Visoki predstavnici američke administracije odmah su se uputili u Izrael s ciljem da se održi prekid vatre i pokrene proces koji bi trebao dovesti do trajnog mira u regiji. Kad je Benjamin Netanyahu nedavno slavio mirovni sporazum najprije je zahvalio dvojici najzaslužnijih: Steveu Whitkoffu i Jaredu Kushneru. Oni su, kako je rekao, uz Trumpa, najzaslužniji za potpisani mir. No, kako su najbolji prijatelj i zet predsjednika Trumpa, dvojica poslovnih ljudi bez ikakvog političkog ili diplomatskog iskustva, postali najvažnije figure u rješavanju jednog od najtežih svjetskih konflikata? Europska unija nije jedinstvena u stajalištu prema ratu u Gazi. To je dovelo do političke paralize uz tek slabe sankcije ekstremnim političarima i ilegalnim doseljenicima, ali koje još nisu provedene. Poseban odnos prema Izraelu, zbog povijesnih razloga ima Njemačka. U SAD-u su proteklog vikenda održani treći masovni nacionalni prosvjedi od povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Organizirala ga je koalicija više od 200 civilnih udruga i progresivnih pokreta ujedinjenih pod sloganom Nema kraljeva ("No kings") koji upozoravaju na predsjednikovo autoritativno vladanje i prijetnju demokraciji. Princ Andrew, sin pokojne kraljice Elizabete i nekada drugi u redu za britansko prijestolje, odrekao se svih titula i počasti nakon pojačanog pritiska zbog novih izvješća o njegovoj povezanosti s osuđenim seksualnim prijestupnikom Jeffreyem Epsteinom. Sve se dogodilo uoči izlaska memoara jedne od njegovih žrtava, Virginie Giuffre, koja je britanskog princa tužila zbog prisile na seksualne odnose kad je imala samo 17 godina. On je sve to uporno negirao, no prošloga tjedna objavio je da se odriče svega jer optužbe protiv njega bacaju ljagu na kraljevsku obitelj. Urednica: Ivanka Zorić

Sporazum o prekidu vatre u Pojasu Gaze pod pokroviteljstvom američkog predsjednika Donalda Trumpa nakon više od dvije godine stravičnih razaranja površinom male palestinske enklave i velikog broja žrtava tek će biti otkriven kada se krenu raščišćavati tone i tone betona urušenih zgrada. Nakon što je prekid vatre stupio na snagu, na redu je razrada pojedinosti daljnje faze mirovnog sporazuma, koje uključuju i razoružanje Hamasa. U Siriji su održani izbori prema tzv. neizravnom odnosno delegatskom modelu, kojima se osporava demokratska vjerodostojnost, no nove prijelazne vlasti tvrde kako je riječ o prijelaznome rješenju, a da će novi parlament pripremiti sve potrebno za izravne izbore u sljedećih tri do pet godina. Dok je svjetska javnost bila fokusirana na postizanje mira na Bliskom istoku, rat u Ukrajini se nastavlja snažnim ruskim napadima na energetsku infrastrukturu, a predsjednik Zelenski nastoji uvjeriti američkog predsjednika na ozbiljniji pritisak na Moskvu i dostavu krstarećih raketa dugog dometa Tomahawk. Nobelovu nagradu za mir dobila je ove godine venezuelska desna aktivistica koja je pozvala Sjedinjene Države na intervenciju u svojoj zemlji, čime ni posljednji Nobel nije ostao bez kontroverze. U Njemačkoj, stranka Sare Wagenknecht kojoj je posljednjim parlamentarni izborima za prelazak izbornog praga nedostajalo svega par tisuća glasova, traži ponovno prebrojavanje glasova, a eventualni ulazak stranke u Bundestag značio bi i kraj većine sadašnje vladajuće koalicije. Donosimo i analizu kraja sezone stranačkih konvencija u Ujedinjenom Kraljevstvu. Stranka Reform UK Nigela Faragea učvrstila se kao ona s najvećom potporom birača u Ujedinjenom Kraljevstvu. Slijede vladajući laburisti s trendom pada, ali ipak malo bolji od torijevaca (konzervativaca) te liberalni demokrati i zeleni s trendom rasta. Sezona stranačkih konvencija gotovo je završena, a na njima je - očekivano - dominirala tema nezakonitih migracija. Urednica: Jelena Maštruko

Noćas je u Egiptu postignut sporazum o prvog fazi američkog mirovnog plana za Gazu. A kako je objavio Donald Trump, izraelski taoci trebali bi biti oslobođeni u ponedjeljak. Je li to početak kraja rata koji traje već dvije godine i konačni prestanak patnje u Gazi govorimo u današnjoj emisiji baš kao i o tome tko bi, prema prijedlogu Donalda Trumpa, trebao upravljati Gazom u budućnosti. U Francuskoj je još jedna premijer podnio ostavku, a Česi su se na parlamentarnim izborima odlučili za potpuni zaokret i odabrali krajnje desnu opciju. I dalje traju uzajamni rusko-ukrajinski napadi, a uskoro bi put Ukrajine mogli i američki projektili.

Analiziramo je li primirje u Pojasu Gaze konačno na vidiku, mogu li uspjeti mirovni napori američkog predsjednika Donalda Trumpa. Bavimo se i odnosima Hrvatske i Mađarske nakon verbalnog rata koji se zahuktao zbog ozbiljnih optužbi Budimpešte o hrvatskom ratnom profiterstvu, u kontekstu opskrbe energentima. Govorimo i o Moldaviji , gdje je pobjedu na izborima odnijela proeuropska stranka, na veliko nezadovoljstvo Rusije.

Novi val priznanja države Palestine pojačao je međunarodnu izolaciju Izraela zbog nastavka sustavnog razaranja u pojasu Gaze i patnje civila, a ruske vojne provokacije šire se istočnim krilom NATO-saveza i povećavaju napetosti u tom dijelu Europe. U središnjem dijelu emisije u razgovorima s našim gostima detaljno analiziramo porast političkog nasilja u Sjedinjenim Državama nakon ubojstva utjecajnog konzervativnog aktivista Charlieja Kirka, a podsjećamo i na burnu povijest američkog političkog nasilja te predstavljamo suprotstavljene pokrete MAGA i Antifa.

U današnjoj Vizi donosimo: Neovisni tim stručnjaka UN-a utvrdio je da Izrael u Gazi provodi genocid, razgovarali smo s dr. Linom Quasem Hassan - palestinskom liječnicom iz Izraela i predsjednicom tamošnjeg ogranka organizacije Liječnici za ljudska prava, imamo i intervju s čelnicom bjeloruske oporbe Svetlanom Tihanovskom, donosimo analizu posljedica ubojstva krajnje desnog američkog aktivista Charliea Kirka, te se bavimo i najnovijim razvojem događaja na istoku Europe i posjetom hrvatskog izaslanstva Siriji.

Ratovi bez stanke bjesne punom snagom, a diplomatski napori i dalje ne daju rezultate. Ruski dronovi nad Poljskom sve su podignuli na još opasniju razinu, a poljski premijer Donald Tusk najavljuje aktivaciju čl. 4 Sporazuma NATO-a, koji traži službene konzultacije unutar saveza. Ulazak ruskih dronova u Poljsku osudila je i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u svom govoru o stanju Unije pred Europskim parlamentom. Izraelski napad na Dohu i čelništvo Hamasa dodatno je uzburkao i ovako nemirne vode Bliskog istoka. A humanitarna kriza u Gazi i nastavak izraelske vojne operacije ne posustaju.

U VIZU govorimo o eskalaciji sukoba na Bliskom istoku izraelskim napadom na Iran i iranskim odgovorom te o katastrofalnom humanitarnom stanju u Pojasu Gaze koje je postalo medijski gotovo nevidljivo nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanyahu otvorio novi front. U Kanadi je održan sastanak na vrhu G7 na koji je stigao ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski s namjerom da u izravnom razgovoru pridobije američkog predsjednika Donalda Trumpa za snažnije sankcije prema Rusiji u trenutku pojačanih napada na ukrajinske gradove. No, Trump je prijevremeno napustio Kananaskis i očekivani sastanak nije realiziran. Zelenski se, međutim, obratio sudionicima dvadesetog jubilarnog sastanka think tanka GLOBSEC na kojemu se raspravljalo o preuzimanju europske odgovornosti za usmjeravanje kaosa u kojemu trenutačno živimo. Buran tjedan imao je američki predsjednik i kod kuće, gdje su nastavljeni prosvjedi protiv Trumpovih politika, a u Minnesoti se dogodilo politički motivirano ubojstvo zastupnice demokratske stanke i njezinog supruga. U Njemačkoj je na pomolu afera u koju je uključen bivši ministar zdravstva Jerns Spahn i sadašnji šef kluba zastupnika CDU u Bundestagu, koji je primoran braniti se od medijskih optužbi za suspektnu nabavu maski i druge opreme za vrijeme corona krize. Urednica: Jelena Maštruko

U VIZI poslušajte: U Los Angelesu danima neredi i prosvjedi zbog imigracijskih racija, a na prosvjednike je predsjednik Trump poslao vojsku. Uz to, s vanjskopolitičkim analitičarom Denisom Avdagićem analiziramo Trumpov odnos s multimilijarderom Elonom Muskom nakon razmjene uvreda na društvenim mrežama. Dok Izrael nastavlja napade na Gazu, raste broj poginulih Palestinaca koji traže humanitarnu pomoć. Pozornost javnosti privukla je akcija propalestinskog pokreta solidarnosti Freedom flotile u kojoj su aktivisti, među kojima i Greta Thunberg, pokušali probiti pomorsku blokadu Pojasa Gaze. Umjesto dogovora o prekidu vatre - ruski napadi na Ukrajinu postaju sve žešći. Za to vrijeme, Europa dogovara novi paket sankcija. Koji su ciljevi konferencije UN-a o oceanima koja se odvija u Nici te kako se klimatske promjene odražavaju na Afriku? Nova njemačka vlada također je počela provoditi restriktivniju politika migracija. Urednica: Ana Krolo Molnar

Spektakularni ukrajinski napad na ruske vojne baze tisućama kilometara istočnije i sjevernije od bojišta, bacio je u drugi plan novi krug rusko-ukrajinskih pregovora, koji bi trebali dovesti do prekida sukoba. Koji su osnovni uzroci krize, bez čijeg rješenja ruska strana neće pristati na mirovne pregovore - za VIZU je komentirao povjesničar i novinar Dario Špelić. Gaza je "pakao na zemlji". Privremeno je obustavljena podjela humanitarne pomoći stanovnicima Gaze koju je preuzela izraelsko-američka zaklada za Gazu nakon već trećeg oružanog napada izraelske vojske na ljude koji su stajali u redu i čekali pomoć. Na snagu su stupile američke carine od 50% na uvoz željeza i aluminija. Povećanje se primjenjuje na sve trgovinske partnere osim Velike Britanije, jedine države koja je dosad sklopila sa SAD-om privremeni trgovinski sporazum. Američki predsjednik Trump smatra da ima ovlasti da carinama smanji trgovinski deficiti jer to spada u "nacionalno izvanredno stanje" dok je američki trgovački sud presudio da je režim sveobuhvatnih carina - nezakonit. Za VIZU je o tome govorio profesor međunarodne ekonomije Luka Brkić. Njemačko gospodarstvo najteže će biti pogođeno carinama zbog velikog izvoza automobilske industrije u SAD - iz Njemačke se javio dopisnik Srećko Matić. U iznimno napetoj završnici izbora, nacionalist Karol Nawrocki postao je novi predsjednik Poljske. U drugom je krugu s nešto manje 51 posto glasova tijesno pobijedio proeuropski usmjerenog varšavskog gradonačelnika Rafala Tšaskovskog. Zbog najavljenog pooštravanja politike prema Briselu i Berlinu, izbori su se s velikom pozornošću pratili i u drugim europskim zemljama. Urednica: Ivanka Zorić

Jesu li Ukrajina i Rusija blizu dogovora dok jačaju napadi s obje strane? Rat u Ukrajini prelijeva se i na susjedne zemlje. Finci poručuju da se ne boje Rusije! Za VIZU govori finski povjesničar i autor knjige Povijest Finske Henrik Mejnander. Napadi jačaju i u drugom kriznom svjetskom žarištu - Pojasu Gaze. Neke su europske države pooštrile kritike Izraela zbog ubijanja civila, a prvi put to je jasno izrazila Njemačka. Najveća svjetska humanitarna kriza po ocjenama Ujedinjenih Naroda - je ona u Sudanu. Za VIZU o tome ratu koji je raselio više od 10 milijuna ljudi govori novinar i pisac Hrvoje Ivančić. Američki predsjednik Donald Trump odgodio je carine Europskoj Uniji nakon burnog tjedna zvučnih izjava i, njegovih već uobičajenih obrata. Trump se od početka mandata obračunava sa svime koje smatra povezanima s bivšom administracijom. Posljednje na udaru našlo se sveučilište Harvard koje Trump smatra uporištem antisemitizma. Urednik: Braslav Bradić

Koliko su Rusija i Ukrajina daleko od bilo kakvog prekida vatre i mogu li dodatne europske sankcije utjecati na promjenu stajališta Moskve? Hoće li Izrael uskoro potpuno zagospodariti Pojasom Gaze? Je li predsjednik Trump tijekom turneje zaljevskim zemljama bio u sukobu interesa? Urednik: Goran Ivanović.

Prvi krug pregovora Sjedinjenih Država i Kine o carinama donio je olakšanje svjetskim burzama - carine su privremeno znatno smanjene, a pregovori se nastavljaju. Američki predsjednik Donald Trump za to je vrijeme na bliskoistočnoj turneji. U posjetu Saudijskoj Arabiji, gdje su potpisani unosni ugovori, rekao je da ukida sankcije Siriji. Iako su njegove postaje još i Katar te Ujedinjeni Arapski Emirati, na sastancima su bili i vođe zemalja Vijeća za suradnju arapskih zemalja Zaljeva. Trumpovi izaslanici u Istanbulu će razgovarati s predstavnicima Rusije i Ukrajine o mogućem prekidu vatre. Putin se nije odazvao na izravan poziv Zelensog. Analiziramo što će za područja Turske, sjevernog Iraka i Sirije značiti samoraspuštanje Kurdske radničke stranke, koju Turska i zapad smatraju terorističkom. Kako se razvija stanje u vezi s klasificiranjem njemačkog AfD-a kao ekstremističke organizacije? Što se može očekivati od novog Pape? Urednica: Danja Dubravac

Zašto je Indija napala Pakistan i je li to početak novog rata između dvije nuklearne sile? Također, donosimo najnovija događanja u ukrajinsko-ruskom ratu, kao i ratom u Gazi . Analiziramo izbor njemačkog kancelara u Bundestagu, koji nije prošao kako se očekivalo, ali i izbore u Rusiji, te najnovije događaje u Srbiji. Urednica: Jelena Mikovčić

Dobar vam dan u još jednoj VIZI. Svijet se oprostio od pape Franje, a na sprovodnu misu i povorku na ulicama Rima stiglo je 400 tisuća ljudi. Sad slijedi konklava i izbor novog pape. Donald Trump je pak obilježio 100 dana svog drugog mandata u kojima je donio velike turbulencije za cijeli svijet, a njegov plan za okončanje rata u Ukrajini u 24 sata neslavno je propao. Vladimir Putin za idući je tjedan najavio primirje zbog održavanja velike proslave 9. svibnja, a Indija i Pakistan su pak na rubu rata nakon terorističkog napada u Kašmiru. U Varšavi je Hrvatska preuzela predsjedanje inicijativom Tri mora, Španjolska i Portugal ostali su bez struje, Kanada je dobila novog starog premijera Marka Carneya, Iran i SAD održali su treću rundu nuklearnih pregovora, a na Međunarodnom sudu u Hagu održana je prva rasprava o izraelskoj zabrani rada UN-ove agencije za pomoć palestinskim izbjeglicama. Urednica: Ana-Bella Leikauff

Cijeli svijet se oprašta od pape Franje i prisjeća njegova pontifikata, obilježili su ga mnogi diplomatski napori za uspostavu mira u nizu svjetskih sukoba. Mirovni pregovori o Ukrajini i dalje su u slijepoj ulici. Dok izraelska vojska nastavlja napade na Pojas Gaze, u Egiptu se pregovara o obnovi primirja. Nastavljeni su američko-iranski pregovori o nuklearnom programu. Analiziramo kako je Salvador postao centar za deportaciju SAD-a. U Njemačkoj traje rasprava smije li se crkva miješati u dnevnopolitičke događaje. Urednica: Ana Krolo Molnar

U Ukrajini se pojačavaju ruski napadi na gradove i civile, dok se izgledi za primirje čine sve udaljeniji. SAD je u Omanu počeo pregovore s Iranom o prestanku njegova nuklearnog programa. Svjetskom gospodarstvu i dalje prijete kriza i nestabilnost zbog nepredvidivosti odluka o carinama američkog predsjednika Trumpa. Pritisak na američka sveučilišta novi je Trumpov kontroverzni potez na unutarnjoj političkoj sceni SAD-a. U Njemačkoj su stranke CDU/CSU i SPD postigle koalicijski ugovor o budućoj vladi. U nemoći da odgovore na studentske prosvjede vlasti u Srbiji bez razloga protjeruju pojedine hrvatske državljane. Urednik: Dražen Korda

Američki predsjednik Donald Trump jučer je još pojačao globalni trgovinski rat carinama, dok svjetske burze bilježe oštar pad. Kina će snažno uzvratiti na nametnute visoke carine. U Europskoj uniji Trumpove carine najteže će pogoditi Njemačku. U ratu u Ukrajini nema primirja, a u ruskim napadima stradaju civili i djeca. NATO saveznici i partnerske zemlje ističu zajedništvo protiv globalnih prijetnji. Izraelski napadi u Pojasu Gaze sve su jači. U Francuskoj prosvjeduju pristaše čelnice krajnje desnice Marine Le Pen kojoj je sud zabranio političko djelovanje.

Američki predsjednik Donald Trump objavio je plan nametanja recipročnih uvoznih carina globalnim trgovinskim partnerima. Ruski napadi u Ukrajini ne prestaju, dok Rusija odugovlači i odbija prihvatiti američki plan o prekidu vatre. O Koaliciji voljnih za potporu Ukrajini, o sigurnosti Europe i o francusko-hrvatskoj suradnji, u Vizi govori francuski veleposlanik Fabien Fieschi. Izraelska vojska pojačava i širi napade u Pojasu Gaze. Čelnici francuske desnice, Marine Le Pen, sudskom je presudom zbog zlouporabe europskog novca zabranjeno i političko djelovanje. Grenland se snažno odupire namjeri predsjednika Trumpa da SAD preuzme taj arktički otok od Danske. Nakon potresa u Myanmaru raste popis žrtava, a međunarodna pomoć teško stiže u zemlju koju razdire građanski rat.

SAD je s Ukrajinom i Rusijom dogovorio djelomično primirje u Crnom moru. O potpori Ukrajini država u koaliciji voljnih govori britanski veleposlanik u Hrvatskoj Simon Thomas. U naoružavanju Europske unije važnu ulogu ima njemačka industrija naoružanja. Najviši dužnosnici američke administracije predsjednika Trumpa brane se nakon velikog sigurnosnog skandala i otkrivanja tajnih vojnih podataka u aferi nazvanoj Signal-chat. U Turskoj su izbili prosvjedi nakon uhićenja glavnog oporbenog suparnika predsjedniku Erdoganu. U Pojasu Gaze opet jačaju izraelski napadi, a u Izraelu građani prosvjeduju protiv vlade. Ne smiruju se napetosti u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Urednik: Dražen Korda

Samo na prekid napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu zasad je pristao ruski predsjednik Putin u telefonskom razgovoru s američkim predsjednikom Trumpom. U Londonu potporu Ukrajini u eventualnom mirovnom sporazumu razmatraju vojni predstavnici zapadne koalicije voljnih. Na dnevnom redu sastanka na vrhu Europske unije je Bijela knjiga s planovima jačanja europske obrane i naoružavanja. U Njemačkoj je parlament uklonio ustavnu kočnicu novim zaduživanjima za obranu buduće vlade. Sjevernu Makedoniju potresa smrt više desetaka mladih ljudi u požaru u diskoteci bez dozvole. U Srbiji ne prestaju reakcije nakon najvećeg studentskog i građanskog prosvjeda u Beogradu. Izrael je prekinuo primirje snažnim smrtonosnim napadima u Pojasu Gaze. Američki vojni zrakoplovi napadaju Hutiste u Jemenu, a predsjednik Trump pojačava pritisak na Iran.

Amerika i Ukrajina dogovorile su zajednički prijedlog hitnog jednomjesečnog prekida vatre u Ukrajini, a na potezu je sada Rusija. Europska unija želi jaku zajedničku obranu. U Njemačkoj se dogovara nova koalicijska vlada. Američki predsjednik Trump počinje svjetski trgovinski rat carinama. U Siriji su vojnici prijelazne vlade ubili stotine pobunjenika iz alavitske manjine, ali i mnoge civile. U Pojasu Gaze nema pregovora o drugoj faz prekida vatre. U Rumunjskoj je sud zabranio proruskom kandidatu izlazak na ponovljene izbore. U Bosni i Hercegovini Milorad Dodik pojačava napetosti. Urednik: Dražen Korda

U središtu turbulentnih političkih zbivanja i preokreta protekloga tjedna su potezi američkog predsjednika Donalda Trumpa koji pritiscima na Kijev želi ostvariti obećanje o brzom miru između Rusije i Ukrajine, reakcije ukrajinskog predsjednika Zelenskog i nastojanja savezničkih europskih država da zajednički ojačaju obranu i da nađu odgovore na izazove jednostrane Trumpove politike. Predsjednik Trump počeo je najavljene trgovačke ratove protiv svijeta objavom velikih američkih carina na uvoz iz Kanade, Meksika i Kine, no te su zemlje najavile odlučne protumjere. Austrija je dobila novu tročlanu koalicijsku vladu u kojoj ipak nema krajnjih desničara. U Bosni i Hercegovini Milorad Dodik ne prestaje izazivati političke napetosti. Urednik: Dražen Korda

Krah primirja moguć je u Pojasu Gaze nakon što je Hamas objavio da ove subote neće osloboditi taoce, a izraelski premijer Netanyahu zaprijetio nastavkom rata. Moramo zaustaviti rat, no Ukrajina nema izgleda vratiti teritorij i SAD ne vide Ukrajinu u NATO-u - poruke su američkog predsjednika Trumpa koje je njegov ministar obrane Hegseth prenio saveznicima na sastanku Ramsteinske skupine za pomoć Ukrajini. Predsjednik Trump objavio je velike carine na uvoz čelika i aluminija u SAD. Kina se na te carine dobro pripremila. U SAD-u Trumpov suradnik Elon Musk zakonski osporavanim odlukama zatvara američke državne agencije. U Njemačkoj se zaoštrava kraj predizborne kampanje. Vođe europske krajnje desnice okupili su se u Madridu. U Srbiji studentski prosvjedi ne posustaju.

Svijet i dalje pozorno prati nove i provokativne poruke Donalda Trumpa, manje od dva tjedna prije njegova povratka u Bijelu kuću. Ameriku su uznemirila i dva teroristička napada. Očekujući Trumpove prve poteze, europski saveznici razmatraju uvjete mogućih mirovnih pregovora između Ukrajine i Rusije.