Kontrapovijest

Gost Hrvoja Klasića u 59. epizodi Kontrapovijesti je beogradski novinar, urednik i izdavač Veran Matić, osnivač radiotelevizije B92. Kako je iz razvoja omladinskih medija 1980-ih došlo 1989. godine do pokretanja radio stanice B92 koja će 1990-ih okupiti oko sebe intelektualnu i nezavisnu kulturnu scenu u Srbiji i postati simbol angažiranog novinarstva, antiratnog otpora i otpora režimu Slobodana Miloševića?

Jesu li nacije stare, drevne zajednice ili su biološke tvorevine, ili je pak riječ o fenomenu modernog doba, točnije o produktu 18. i 19. stoljeća u kontekstu prijelaza s feudalizma na kapitalizam? Koja je razlika između hrvatskog nacionalizma i hrvatskog patriotizma?

O fenomenu nacije i nacionalizma Hrvoje Klasić u 58. epizodi Kontrapovijesti razgovara s Nikolom Tomašegovićem, profesorom povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Povjesničar Hrvoje Klasić u prvoj epizodi Kontrapovijesti razgovara s povjesničarom i HRT-ovim urednikom Dariom Špelićem o korijenima izraelsko-palestinskog sukoba. Kako je i kada došlo do povratka Židova u Svetu Zemlju? Kad su izbili prvi sukobi između arapskog i židovskog stanovništva? Zašto nikada nije proveden plan o stvaranju dviju država? Što je Hamas i kako je nastao? Zašto su propali svi mirovni pokušaji i koje su zemlje danas ključne za dovođenje Židova i Palestinaca za pregovarački stol?

U drugoj epizodi Kontrapovijesti povjesničar Hrvoje Klasić razgovara s povjesničarom i novinarom Tihomirom Ponošem o nastanku dviju Jugoslavija. Zašto i u kojim okolnostima nastaje Prva Jugoslavija 1918., a zašto i u kojim okolnostima Druga Jugoslavija 1943. na Drugom zasjedanju AVNOJ-a, čija se 80. obljetnica obilježava ovih dana? Što bi se dogodilo za Srbe, Hrvate, Slovence i druge narode da 1918. nije nastala Prva Jugoslavija? Kako su Titovi partizani nakon nacifašističke okupacije Jugoslavije svojom borbom stekli podršku Saveznika i zašto su ih prvi prihvatili Britanci, a Sovjetski Savez posljednji. Kako dolazi do formiranja AVNOJ-a i što je Drugo zasjedanje AVNOJ-a donijelo narodima Jugoslavije?

Povjesničar Hrvoje Klasić razgovara s kolegom Martinom Previšićem o najkontroverznijem i najtraumatičnijem jadranskom otoku. Zašto je Staljin 1948. htio srušiti Tita i koliko su njegovi pristaše, zvani informbiroovci, bili opasni za Titovu Jugoslaviju? Zašto su internirani baš na Golom otoku i kako je izgledao njihov put od hapšenja do logora? Kako je izgledao "preodgoj" na Golom otoku pod paskom Udbe i tko je provodio nasilje nad logorašima? Kako su prolazile logorašice, a kako obitelji logoraša? Je li istina da bi bez Golog otoka cijela Jugoslavija postala Goli otok?

Hrvoje Klasić u 4. epizodi Kontrapovijesti razgovara o karakteru Josipa Broza Tita s novinarom i publicistom Borisom Rašetom, autorom knjige "Tito – povjerljivo i osobno". Je li se Tito uspeo na čelo Partije denuncirajući drugove u Moskvi ili ih je štedio koliko je mogao? Je li bio beskrupulozan kao zapovjednik u Drugom svjetskom ratu? Je li poslije rata bio diktator, autokrat i tiranin ili se konzultirao s drugima i ekonomizirao svoju moć? Je li ga bilo strah sukoba sa Staljinom 1948. ili je u tome vidio priliku za sebe i Jugoslaviju? Čime je to opčinio brojne američke predsjednike i državnike širom svijeta? Zašto je Vatikan naredio da zvone crkvena zvona povodom njegove smrti? Zašto je Tito i danas fenomen koji izaziva emocije i zašto se svaka knjiga o njemu odmah rasproda? U čemu se sastoji Titov politički genij i što današnji državnici mogu naučiti od njega?

Jedni ne vjeruju da je postojao, drugima je najvažnija ličnost u povijesti, sin Božji, pa i sam Bog. Povjesničar Hrvoje Klasić u Kontrapovijesti razgovara s kolegom Trpimirom Vedrišem o povijesnom Isusu. Što znamo kao povjesničari o Isusu? Koji sve izvori govore o njegovom životu? Što kažu evanđelja, a što grčki i rimski izvori? Koliko su evanđelja međusobno sukladna? Kako bi izgledao Isusov CV? Gdje se rodio, kako je izgledao, kojim je jezikom govorio? Može li ga se smatrati političkim buntovnikom i ima li nesuglasja u izvorima o tome da je bio razapet? Gdje je sve putovao i što je radio deset godina prije pogubljenja? Kada se točno počinje slaviti Božić i kako se pojavio taj datum Isusovog rođenja? Na koji se način mogu pomiriti vjerski i znanstveni pogled na njega?

Hrvoje Klasić u šestoj epizodi Kontrapovijesti razgovara sa Senadom Šelo Šabić, doktoricom političkih znanosti s Instituta za razvoj i međunarodne odnose u Zagrebu, o Daytonskom sporazumu kojim je 1995. definirana današnja Bosna i Hercegovina. Zašto je uopće potpisan Daytonski sporazum? Kakva je bila vojno-politička situacija u Bosni i Hercegovini 1995.? Zašto su na pregovorima u Daytonu bili predstavnici Srbije i Hrvatske? Zašto je podjela bila 51 naprema 49 posto? Zašto pored Republike Srpske nije ubačen i treći, hrvatski entitet? Omogućuje li Daytonski sporazum da se narodi BiH izdvoje i postanu samostalni? Kakva je danas uloga međunarodne zajednice u BiH? Koje je probleme Dayton riješio, a kakvi problemi proizlaze iz Daytonskog uređenja BiH?

Sugovornik Hrvoja Klasića u sedmoj epizodi Kontrapovijesti je povjesničar Goran Hutinec s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a tema su ljudi koji negiraju strašan nacifašistički genocid nad Židovima. Otkud potječe riječ holokaust? Kada počinje negiranje holokausta i kakvi ga ljudi predvode? Koja je njihova najčešća taktika argumentacije? Kako je pravno definiran genocid i koliko su važne brojke o žrtvama? Kako evropska društva reagiraju na one koji negiraju masovne zločine i u kojim državama oni mogu završiti u zatvoru? Na koji način negiraju holokaust oni koji tvrde da se u Jasenovcu nije ništa dogodilo ili da je bio samo radni logor? U koje vrijeme je ustaški antisrpski projekt poprimio i antisemitska obilježja i tko su bili vodeći ustaški antisemiti? Koliko je Židova iz NDH deportirano u Auschwitz, u odnosu na stradale od ustaške ruke? Kako su ustaše povezali progon Židova s genocidom nad Srbima i Romima? Imamo li u Hrvatskoj znanstvenike koji negiraju holokaust ili su to razni priučeni amateri? Je li itko dosad odgovarao za kazneno djelo negiranja genocida koje postoji u hrvatskom zakonu?

Gost Hrvoja Klasića u osmoj epizodi Kontrapovijesti je povjesničar i ravnatelj Spomen područja Jasenovac Ivo Pejaković, a tema su teze koje relativiziraju i negiraju zločinačku narav ustaškog režima i njegova logora smrti u Jasenovcu. Zbog čega je nastao logor Jasenovac i tko su bili logoraši? Jesu li ustaške metode još prije Drugog svjetskog rata podrazumijevale eliminaciju Srba, Židova i Roma? Koji su ustaški logori prethodili uspostavi Jasenovca? Zbog čega je pogrešno govoriti o Jasenovcu kao o radnom logoru? Na koji su način vršene masovne egzekucije u Jasenovcu, gdje su bila glavna stratišta i gdje se nalazi većina masovnih grobnica? Kako je došlo do manipuliranja brojem žrtava u Jugoslaviji? Na koji način današnji revizionisti umanjuju broj žrtava i koliko precizno je moguće utvrditi stvarni broj? Na osnovu kojih dokumenata i istraživanja je Spomen područje Jasenovac došlo do današnjeg broja od više od 83 tisuće žrtava? Imaju li revizionisti ikakvih argumenata za tvrdnje da je poslije rata Jasenovac nastavio funkcionirati kao logor za političke protivnike?

Hrvoje Klasić u 9. epizodi Kontrapovijesti razgovara s profesorom Fakulteta političkih znanosti Davorom Bobanom o tome kada je i kako započeo i kada i kako će završiti rat u Ukrajini. Jesu li Ukrajinci izmišljena nacija, kako to tvrdi Putin, i može li to biti razlog da se napadne Ukrajinu? Je li Putinovo negiranje zapravo ojačalo integritet ukrajinske nacije? Je li rusko stanovništvo u Ukrajini bilo ugroženo, s ukidanjem prava na svoj jezik i svoje škole? Što bi bili stvarni razlozi za izbijanje rata i gleda li Rusija na Ukrajinu i druge susjedne zemlje kao na štit prema NATO-u i Europi? Jesu li NATO i Sjedinjene Države prilikom raspada Sovjetskog Saveza obećali Rusiji da se nikada neće širiti na istočnu Europu? Kako to da je Rusija nakon raspada SSSR-a priznala Ukrajinu u granicama s Krimom i Donbasom? Je li opravdana tvrdnja da se "Amerikanci bore do posljednjeg Ukrajinca"? Što je rat učinio Rusiji i koliko se ona ustvari dobro drži? Postoji li mogućnost kompromisa i kako bi rat na kraju mogao završiti?

Gost Hrvoja Klasića u 12. Kontrapovijesti je Lovro Kralj s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Rijeci, a razgovaraju o tome jesu li ustaše bili fašisti i što je uopće fašizam. Imamo li inflaciju upotrebe termina fašizam? Što razlikuje fašiste od običnih nacionalista? Što je totalitarizam i kakvo je to društvo? Kada nastaje ustaška organizacija i u kojem trenutku počinje fašizacija ustaškog pokreta? Na koji način je malobrojna ustaška organizacija okupila ljude da bi mogla obnašati vlast? Kakav oblik društva su pokušali stvoriti? Koji su ostali primjeri fašističkih stranaka i režima u Europi s kojima ustaše imaju bliske odnose? Je li bili i nekih drugih fašističkih projekata na prostoru tadašnje Jugoslavije?

Hrvoje Klasić u 13. Kontrapovijesti razgovara s povjesničarom Milanom Radanovićem iz Arhiva Srba u Hrvatskoj o četnicima. Kad se pojavljuje pojam četnik i što su četnici do 1941. godine? Kakav je nakon okupacije Jugoslavije bio odnos četnika Koste Pećanca i četnika Draže Mihailovića? Iz kakvih razloga nastaju četnički odredi u Crnoj Gori, Dalmaciji i Bosni i Hercegovini? Što su to bili "legalni" četnici koje je plaćala kvislinška vlast u Srbiji? Kada je počela suradnja četnika Draže Mihailovića s Nijemcima? Kakva je bila suradnja četnika s Talijanima i s vlastima tzv. NDH? Zašto im je borba protiv partizana bila važnija od otpora okupatorima? Gdje završava glavnina četnika krajem rata i kakva im je sudbina?

Hrvoje Klasić u 10. Kontrapovijesti razgovara s povjesničarkom umjetnosti Sanjom Horvatinčić s  Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu o tome zašto su bili podizani i zašto su poslije rušeni spomenici antifašističkim borcima i žrtvama fašističkog terora. Koji su bili kriteriji izgradnje tih spomenika i tko je o tome vodio brigu? Zašto se u Jugoslaviji žrtve nisu etnicizirale? Kakva je kvaliteta antifašističke spomeničke baštine i koji su radovi bili vrhunska ostvarenja? Je li postojao otpor boračkih organizacija i lokalne zajednice smjelim umjetničkim projektima? Koji je glavni razlog masovne devastacije antifašističkih spomenika početkom 90-ih? Je li se radilo o stihijskom rušenju ili o nalogu vlasti? Imaju li smisla pokušaji da se neki od velikih antifašističkih spomenika danas obnove?

Hrvoje Klasić u 11. Kontrapovijesti razgovara sa sveučilišnim profesorom povijesti Nevenom Budakom o tome što znamo o najranijoj hrvatskoj prošlosti. Kakav problem za istraživače predstavljaju nedostatni i problematični izvori, naknadne intervencije i falsifikati? Koji su ključni i najstariji izvori za rane dane hrvatske povijesti? Jesu li Hrvati doista došli u 7. stoljeću i što današnja istraživanja kažu o tome? Jesu li bili etnička skupina ili socijalni, ratnički sloj? Kakva je veza između Hrvata i Srba? Tko su uopće bili Slaveni? Je li Tomislav bio prvi hrvatski kralj i je li Hrvatska u ranom srednjem vijeku bila samostalna u odnosu na bizantskog cara? U kakvoj su korelaciji s političkim okolnostima bile slavenska, gotska, ilirska i iranska teorija o porijeklu Hrvata?

Hrvoje Klasić u 14. Kontrapovijesti razgovara s povjesničarkom Anom Rajković Pejić s Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu o tome kakav je bio položaj žena u 20. stoljeću. Jesu li živjele bolje ili lošije u Austro-Ugarskoj, Kraljevini Jugoslaviji, tzv. NDH ili socijalističkoj Jugoslaviji? Što su žene mogle i kakva su prava imala u Austro-Ugarskoj? Kakva je bila uloga klasnog aspekta u mogućnostima školovanja žena? Zašto nije došlo do prava glasa za žene nakon kraja rata 1918. i kakva su prava tada ostvarile? Zašto komunistička ideologija u to vrijeme toliko privlači mlade žene i kako je moguće da su za njih riskirale živote? Kakav je položaj žena u društvu u vrijeme tzv. NDH i kako su se ustaše odnosili prema njima? Što znamo o ženama u partizanima? Što se dogodilo s pravima žena po nastanku socijalističke Jugoslavije? Što se dogodilo s pravom na rad, na školovanje, na abortus i drugima?

Hrvoje Klasić u 15. Kontrapovijesti razgovara s povjesničarom Josipom Jagićem o oslobođenju Zagreba od fašizma 8. svibnja 1945. Što znači termin Nepokoreni grad i kako je izgledao otpor u Zagrebu za vrijeme NDH? Tko su bili ti nevjerojatno hrabri ljudi koji su od Zagreba učinili značajno mjesto otpora u okupiranoj Europi? Tko je upravljao organizacijom otpora i akcijama? Koje su sabotaže, diverzije i druge akcije najviše odjeknule? Kakvu ulogu su u tome odigrale žene? Kako krajem rata počinju planovi o oslobađanju Zagreba? Koje formacije Jugoslavenske armije su vodile operacije za oslobođenje i tko je prvi ušao u grad 8. svibnja 1945.? Što se događa sa zarobljenim neprijateljima i suradnicima okupatora?

Hrvoje Klasić u 16. Kontrapovijesti razgovara s povjesničarom Ivom Goldsteinom o sudbini poraženih vojski nakon završetka Drugog svjetskog rata. Kakva je bila atmosfera u Zagrebu pred pad NDH? Koliko je ustaških i domobranskih vojnika, a koliko civila krenulo prema Bleiburgu? Kako izgleda ta kolona i kojim se putevima kretala? Kako su izgledali okršaji s partizanima i bitka na Dragvogradu? Kako se postavljaju Britanci kad masa ustaša i domobrana stiže na Bleiburg? Imaju li partizani u tom trenutku jasnu viziju što s tim ljudima? Kako dolazi do masovnog ubijanja zarobljenika nakon povratka u Jugoslaviju i zašto se nije poštovala Titova direktiva protiv ubijanja? Koliko je ukupno moglo biti žrtava? Kako bi se današnje hrvatsko društvo trebalo odnositi prema tome?

Hrvoje Klasić u 17. Kontrapovijesti razgovara s Dragomirom Bondžićem, povjesničarem s Instituta za savremenu istoriju u Beogradu, o projektu jugoslavenske atomske bombe. Ima li danas opasnosti od nuklearnog rata? Tko sve danas ima nuklearno oružje i za koje se države pretpostavlja da ga imaju? Zašto je tako teško napraviti nuklearno oružje? Kako je započela utrka u nuklearnom naoružanju? Kada u Jugoslaviji počinje priča o stvaranju nuklearne bombe? Koji ljudi i koje institucije su bile određene za taj projekt? Na kojim područjima u Jugoslaviji su pronađene potrebne rude? Kada se i zašto odustaje od nuklearnog oružja i zašto se taj projekt kasnije ponovo obnavlja? Kakvi su bili uspjesi Jugoslavije u primjeni nuklearne tehnologije u civilne svrhe?

Hrvoje Klasić u 18. Kontrapovijesti razgovara s povjesničarom iz Banja Luke Vladanom Vuklišem o tome tko su bili antifašisti i tko bi danas oni trebali biti. Kada možemo, nakon pojave Mussolinija u Italiji, govoriti o prvim antifašistima generalno i na nekadašnjem području Jugoslavije? Kada se jugoslavenski komunisti počinju boriti protiv fašizma? Što se događa u europskoj politici i u antifašističkom pokretu nakon dolaska Hitlera na vlast u Njemačkoj? Koliko je važan čin antifašističke borbe pobuna rudara 1921. u Istri? Kakvo značenje ima Španjolska Republika za antifašistički pokret u Europi? Koliko se boraca iz Jugoslavije priključuje internacionalnim brigadama u Španjolskoj? Tko su istaknuti jugoslavenski španjolski borci? Što je antifašističko u jugoslavenskom partizanskom pokretu? Zašto se većina Srba ne priključuje četnicima nego partizanima? Kako izgleda život antifašista na oslobođenim teritorijima? Kako je izgledao završni obračun antifašista s fašistima? Tko su bili nekomunistički antifašisti? Možemo li danas govoriti o fašistima i antifašistima?

Hrvoje Klasić u 19. Kontrapovijesti razgovara s profesorom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Dejanom Jovićem o procesu odumiranja socijalističke Jugoslavije? Što to 80-ih godina ne funkcionira u Jugoslaviji i što su bili korijeni raspada? Kakve su bile nedoumice u pogledu decentralizacije, odnosno recentralizacije zemlje? Kakvu vrstu problema je nakon Titove smrti počeo predstavljati ustav iz 1974., posebno u odnosu na Srbiju i autonomne pokrajine? Kako izgleda jugoslavenska federacija sredinom 80-ih i kakve su razlike u standardu između pojedinih sastavnica federacije? Je li postojala "stoljetna mržnja" među narodima ili je ona stvorena s raspadom države? Zašto se 80-ih u Srbiji stvara dinamična scena, dok je u Hrvatskoj zavladala šutnja? Je li bio iznenađujući brzi uspon Slobodana Miloševića? Kakvu ulogu igra kontekst tadašnjeg raspada komunizma u Europi? Koji je to bio trenutak kad je postalo jasno da za očuvanje Jugoslavije nema nade? Ima li šanse za obnovu Jugoslavije, čega se pribojavaju desničari?

Hrvoje Klasić u 20. Kontrapovijesti razgovara s povjesničarom Zrinkom Čustonjom s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu o utjecaju politike na Olimpijske igre i sport općenito. Koji se sportski događaji uzimaju kao primjer utjecaja politike na sport? Koje su poruke koje je Hitler htio poslati putem Olimpijskih igara u Berlinu 1936.? Zbog kojih razloga na igrama nije sudjelovao Sovjetski savez? Što je bilo različito u sovjetskom pristupu prema sportu u odnosu na zapad? Kakvo se rivalstvo 1952. u Helsinkiju stvara između Sovjetskog Saveza i Jugoslavije? Zašto su 1972. Olimpijske igre iskorištene za teroristički napad? Koji su najpoznatiji bojkoti Olimpijskih igara? Pokazuju li neke igre, poput onih u Seulu 1988., da sport može i približavati? Kakva je bila u tom smislu važnost Univerzijade u Zagrebu? Kakav je bio utjecaj politike na osnivanje naših sportskih klubova, poput Hajduka? Kakva je bila sportska politika u vrijeme Kraljevine Jugoslavije? Je li u socijalističkoj Jugoslaviji podrška politike bila preduvjet za sportski uspjeh? Kako su se politički sukobi prenosili na sportske u raspadu Jugoslavije, a kakvi su odnosi sportaša danas?

Hrvoje Klasić u 21. Kontrapovijesti razgovara sa sociologom Ozrenom Žunecom, profesorom Filozofskog fakulteta u Zagrebu, o tome zašto je Hrvatima 5. kolovoza dan pobjede, a Srbima 5. augusta dan žalosti? U ljeto 1995. prestat će postojati tzv. Republika Srpska Krajina, zašto je uopće došlo do njenog formiranja? Kakav je bio položaj nesrpskog stanovništva na tom području? Kakav je bio plan krajiških vođa, a kakav odnos Slobodana Miloševića i JNA prema tome? Od čega su ljudi u Krajini uopće živjeli s obzirom na loše ekonomsko stanje? Kako to da u Kninu nije bilo volje za pregovore sa Zagrebom čak ni nakon promjene odnosa snaga? Zašto je otpor operaciji "Oluja" bio tako slab? Kad je vojna operacija završena u nekoliko dana, tko je odgovoran za masovna paljenja kuća i ubojstva civila? Radi li se o incidentima ili o smišljenom planu da se onemogući povratak Srba? Zašto ni danas nemamo točan podatak koliko je Srba ubijeno u mjesecima nakon "Oluje" i zašto ubojice nisu kažnjeni?

Hrvoje Klasić u 22. Kontrapovijesti razgovara sa stručnjakom za terorizam Mirkom Bilandžićem, profesorom Filozofskog fakulteta u Zagrebu, o tome tko su teroristi i što je terorizam. Koja je najjednostavnija i najiscrpnija definicija terorizma? Kako to da je na našim prostorima Gavrilo Princip je za neke terorist, a za neke junak? Što se poklopilo 1960-ih godina da imamo procvat terorizma u Evropi? Kada govorimo o počecima islamskog terorizma? Na koje se sve način terorizam provodi i što nas sve čeka? Kolika je opasnost od "cyberterorizma" i može li se tako nešto uopće nazivati terorizmom? Koji su uzroci i kako je moguće boriti se protiv terorizma? Je li Hrvatska nezanimljiva teroristima?

Gošća Hrvoja Klasića u 24. Kontrapovijesti je redateljica i teatrologinja Snježana Banović s kojom razgovara o desetljeću 1980-ih u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Je li 1980-ih nastupilo desetljeće koje je donijelo najviše promjena? Kakve je promjene potaknula Titova smrt 1980.? Koliko su se političari tada promijenili? Koliko je generacija koja je tada stasala bila zainteresirana za bavljenje politikom? Što se novo događa na medijskoj sceni i kakav je prostor slobode? Što su mladima značili omladinska štampa i radio? Što se mijenja u položaju žena i kakvu borbu vodi novi val feminizma? Otkud se 80-ih pojavljuje niz bendova novog vala koji se bave dotad zabranjenim temama? Koliko je bilo važno kakve je tko vjere ili nacionalnosti?

Gost Hrvoja Klasića u 25. Kontrapovijesti je povjesničar s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Tvrtko Jakovina, a razgovaraju o svjetskoj ulozi i poziciji socijalističke Jugoslavije u periodu od 1945. do 1990. godine, odnosno u hladnom ratu. Epizoda je posvećena nedavno preminulom doajenu svjetske diplomacije Budimiru Lončaru. Razgovor se vodi od neposrednog poslijeratnog perioda kada je Jugoslavija bila vjerni sovjetski saveznik, preko dramatične promjene pozicije nakon sukoba Tito – Staljin 1948., do razvoja globalne uloge Jugoslavije u Pokretu nesvrstanih i završnog perioda raspada jugoslavenske federacije.

Gost Hrvoja Klasića u 26. Kontrapovijesti je povjesničar, novinar i urednik Đivo Đurović, a razgovaraju o povijesti i razvoju američkog izbornog i dvostranačkog sustava, o unutarnjoj i vanjskoj politici američkih predsjednika i aktualnoj izbornoj utrci između Donalda Trumpa i Kamale Harris.

Gost Hrvoja Klasića u 27. Kontrapovijesti je politolog i povjesničar, američki i hrvatski sveučilišni profesor Vjekoslav Perica, autor nedavno objavljenje knjige "Antifašizam. Povijest, mit i aktualnost jednoga svjetskog pokreta 1924. – 2024.", a razgovaraju o historijskom antifašizmu, kao i o tome što su fašizam i antifašizam nakon 1945. i što su danas.

U 28. Kontrapovijesti Hrvoje Klasić razgovara s teologom Brankom Sekulićem o međuodnosu politike i vjere, religije i nacije. Što je to etnoreligijanstvo? Ponašaju li se katolička crkva u Hrvatskoj i pravoslavna crkva u Srbiji više kao nacionalne crkve? Koja je uloga sakralizacije određenih političkih, vojnih i drugih događaja kojima se pridaju vjerski momenti, kao u slučajevima Bleiburga i Kosova, ili sakralizacije ličnosti, kao u slučajevima Alojzija Stepinca i Nikolaja Velimirovića?

Često se može čuti da je Crna Gora koljevka srpstva. Znači li to da su Crnogorci porijeklom Srbi ili, upravo suprotno, da su Srbi porijeklom Crnogorci? U 29. epizodi Kontrapovijesti Hrvoje Klasić razgovara s crnogorskim povjesničarom Milošom Vukanovićem o kompleksnoj percepciji nacionalnog identiteta u Crnoj Go

Kako je izgledao povijesni revizionizam uz Srbiji 1980-ih? Kako je promijenjen odnos prema Jugoslaviji, Narodnooslobodilačkoj borbi, naciji, Hrvatima, Albancima, komunistima, četnicima… i kako su oblikovani Kosovski i drugi nacionalni mitovi? U 30. epizodi Kontrapovijesti Hrvoje Klasić razgovara s povjesničarom iz Beograda Draganom Popovićem, autorom knjige "Rat sećanja u Srbiji 1980 – 1990.", o kompleksnom zahvatu izmjene kolektivnog pamćenja u vrijeme uspona Slobodana Miloševića u Srbiji.

Gost Hrvoja Klasića u 31. epizodi Kontrapovijesti je politolog i rektor Sveučilišta VERN Vlatko Cvrtila, a razgovaraju o geopolitičkom preslagivanju i budućnosti demokracije i mira u svijetu. Što će biti s ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku? Je li moguće rješenje dvije države za Izrael i Palestinu? Što će se događati sa Sirijom nakon pada Bašara al-Asada? Kakav izazov za SAD i Europu predstavlja Rusija, a kakav Kina? Na koji način će se mijenjati svjetska uloga Sjedinjenih Država dolaskom Donalda Trumpa? Koliko je izazovna situacija na Balkanu? Može li Hrvatska biti subjekt međunarodnih odnosa?

Gost Hrvoja Klasića u 32. epizodi Kontrapovijesti je novinar i pisac Rade Dragojević, autor knjige "Šuvar – Politička biografija", a razgovaraju o liku i djelu Stipe Šuvara, sociologa, partijskog rukovodioca i jednog od najiskrenijih hrvatskih i jugoslavenskih komunista. Tko je bio Stipe Šuvar, koliko mu je bila važna Jugoslavija, koliko samoupravni socijalizam, koliko to što je bio Hrvat? Kako je izgledala čuvena Šuvarova reforma školstva? Kako se Šuvar postavljao prema hrvatskom nacionalizmu i kako se suprotstavljao srpskom nacionalizmu 1980-ih? Kako je izgledao njegov sukob sa Slobodanom Miloševićem? Zašto je ostao vjeran socijalističkoj ideji i nakon sloma Jugoslavije i kako je završio svoju političku karijeru?

Gost Hrvoja Klasića u 33. epizodi Kontrapovijesti je povjesničar s Filozofskog fakulteta u Sarajevu Husnija Kamberović s kojim razgovara o tome tko su i kako su nastali Bošnjaci. Kako su se nazivali bosansko-hercegovački muslimani koji su prihvatili islam u vrijeme Osmanskog Carstva? Kako su nazivani u vrijeme Austro-Ugarske? Što se događalo u Kraljevini Jugoslaviji i zašto je u socijalističkoj Jugoslaviji nastala posebna nacija Muslimana s velikim početnim slovom? Kada se stari termin Bošnjaci počinje koristiti na novi način, kao oznaka u nacionalnom smislu? Jesu li danas Bošnjaci isključivo muslimanske vjeroispovijesti, mogu li biti ateisti i što ih onda razlikuje od Srba i Hrvata?

Kako su zapravo živjeli građani socijalističke Jugoslavije? Kada počinju kupovati frižidere i televizore, kada kreću na ljetovanja i zimovanja i zašto je Trst bio omiljena destinacija mladih? O tim i brojnim drugim pitanjima Hrvoje Klasić u 34. epizodi Kontrapovijesti razgovara s povjesničarom s Filozofskog fakulteta u Puli Igorom Dudom.

Hrvoje Klasić u 35. epizodi Kontrapovijesti razgovara s politologom i filmski kritičarem Boškom Piculom s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu o odnosu filmske umjetnosti i političke propagande. Kako je film postao političko sredstvo u Sovjetskom Savezu i kako su ga kasnije u propagandne svrhe koristili Mussolini i Hitler? Kakvu su ulogu imali partizanski filmovi u Jugoslaviji i kako su nastajali politički kritički filmovi? Kako je Vijetnamski rat postao važna tema američke filmografije? Na koji način danas filmska umjetnost progovara o političkim prilikama u svijetu i kako danas prolaze filmaši u autoritarnim režimima?

Hrvoje Klasić u 36. epizodi Kontrapovijesti razgovara s povjesničarem i profesorom Filozofskog fakulteta u Osijeku Lukom Pejićem o marginalnim povijesnim skupinama. Skitnice, prosjaci, mentalno oboljeli, zatvorenici, prostitutke, imigranti, banditi, anarhisti... Što su to marginalne skupine u društvenom, političko-ideološkom i u sigurnosnom smislu?

Hrvoje Klasić u 37. epizodi Kontrapovijesti razgovara s novinarom i publicistom Jerkom Bakotinom o Kurdima i "Kurdistanu", nepostojećoj državi, ali širokom prostoru koji naseljava taj narod. Gdje žive Kurdi, koliko ih ima, koje su vjere, kojim jezikom ili jezicima govore? Zašto nemaju svoju državu, koja je njihova prošlost i koliko se bitno razlikuje njihov današnji status kao naroda u Turskoj, Siriji, Iranu i Iraku? Kada je nastala Radnička partija Kurdistana, kakvu je borbu pokrenula i kakvu politiku vodi danas?

Hrvoje Klasić u 38. epizodi Kontrapovijesti razgovara s pravnikom i povjesničarom Ivanom Obadićem s Pravnog fakulteta u Zagrebu o tome kako je nastala Europska unija. Od kada potječe ideja europskog povezivanja i ujedinjavanja? Koje su ključne zemlje za ujedinjenje Europe? Koji su to bili jaki europski političari koji su bili motor ujedinjenja? Kako su donošene odluke o tome koga će se primati u članstvo? Zašto Donald Trump tvrdi da je Europska unija nastala kako bi se prevarile Sjedinjene Države? Može li današnja Europska unija bez NATO-a i treba li imati svoju vojsku? Koja je najveća važnost europskog ujedinjenja?

Hrvoje Klasić u 39. epizodi Kontrapovijesti razgovara s pukovnikom i doktorom političkih znanostiRobertom Barićem o aktualnim previranjima u svijetu i regiji. Kakva je situacija u Ukrajini, a kakva u Gazi i Izraelu? Kakva je uloga Irana u regiji, je li oslabljen porazom svojih satelita i kakav je danas utjecaj pojedinih islamističkih oružanih organizacija? Koliko je Kina jaka vojna sila u ovom trenutku i je li sposobna integrirati Tajvan? Mogu li Tajvan, Japan, Južna Koreja i drugi dosadašnji saveznici više računati na podršku SAD-a? Što je uopće vanjska politika SAD-a pod Donaldom Trumpom? Hoće li NATO opstati kao institucija i u kakvom obliku? Što se mijenja u našoj regiji i hoće li EU mijenjati svoju politiku prema Srbiji?

Gost Hrvoja Klasića u 40. epizodi Kontrapovijesti je povjesničar sa Sveučilišta u Pekingu Zvonimir Stopić, a razgovaraju o tome što je cilj kineske vanjske politike. Što zapadnjaci znaju ili misle da znaju o Kini, a što Kinezi znaju o zapadu i zapadnjacima? Kakav je odnos američke politike prema Kini i što je razlog za Trumpov trgovinski rat? Kakve odnose Kina ima s Rusijom, kakve s Evropskom unijom i na koji način gleda na države u vlastitom okruženju? Kako se Kina postavlja prema ratovima u svijetu i je li spremna vojno integrirati Tajvan?

Tko su zapravo folksdojčeri, kada su stigli u naše krajeve i zašto su nakon Drugog svjetskog rata masovno protjerani? U 41. epizodi Kontrapovijesti, Hrvoje Klasić razgovara s Goranom Beusom Richenberghom – publicistom, politologom i autorom nekoliko knjiga o povijesti njemačke zajednice u Hrvatskoj. Kroz razgovor otkrivaju kada su njemačke obitelji naseljavale ove prostore, kako su prošle kroz rat i poraće te kakav je danas život pripadnika te zajednice u Hrvatskoj.

On je najbolji povjesničar među rokerima i najbolji roker među povjesničarima. Među kolegama povjesničarima poznat je kao Davor Sučić, no raja na Balkanu zna ga kao Seju Sexona. U 42. epizodi Kontrapovijesti povjesničari Hrvoje Klasić i Davor Sučić razgovaraju o jugoslavenskoj povijesti - od Narodnooslobodilačke borbe, preko sukoba omladinske supkulture i službene politike 1980-ih, pa do posljedica koje su ratovi 1990-ih ostavili na države nastale na prostoru bivše Jugoslavije.

Hrvoje Klasić u 43. epizodi Kontrapovijesti razgovara s doktorom političkih znanosti Ivorom Sokolićem s londonskog LSE-ja o posljedicama Domovinskog rata na Hrvatsku danas. Što danas građani Hrvatske znaju, odnosno što misle da znaju o Domovinskom ratu? O kojim se temama govori u javnosti, a o kojima se i dalje šuti? Jesu li svi zločini i zločinci jednaki ili krivnja i dalje ovisi o nacionalnom predznaku?

Gošća Hrvoja Klasića u 44. epizodi Kontrapovijesti je politologinja i povjesničarka sa Sveučilišta u UtrechtuIva Vukušić, autorica knjige "Srpske paravojske i raspad Jugoslavije", a razgovaraju o tome kakva je uloga paravojnih formacija u ratovima 1990-ih na području bivše Jugoslavije. Jesu li pripadnici paravojski teroristi? Tko i s kojim ciljem osniva prve paravojne formacije? Koliko je paravojnih jedinica i njihovih boraca evidentirano u tim ratovima. Koje su bile najpoznatije srpske paravojne formacije? Na koji su način bile povezane s državom i sigurnosnim službama? Jesu li pripadnici paravojnih formacija najviše sudjelovali u zločinima? Koje su bile hrvatske i bošnjačke paravojne formacije i kakva je situacija bila na Kosovu?

U 45. epizodi Kontrapovijesti Hrvoje Klasić razgovara s Maksimom Kamenjeckim, profesorom s Instituta za međunarodne odnose Sveučilišta u Kijevu, o nastanku dviju najmoćnijih obavještajnih službi 20. stoljeća - američke CIA-e i sovjetskog KGB-a. Kroz razgovor otkrivaju političke okolnosti i organizacijske modele najpoznatijih špijunskih organizacija 20. stoljeća, ali i kako su te službe oblikovale hladnoratovski svijet. Budući da Kamenjecki živi u Kijevu, dotaknuli su se i osobne povijesti Vladimira Putina, njegova uspona iz redova KGB-a do vrha vlasti – od Istočne Njemačke, preko Lenjingrada do Moskve.

Komunist, antifašist, partizan, disident, hrvatski nacionalist, a na kraju prvi hrvatski predsjednik. Tko je zapravo bio Franjo Tuđman? U 46. epizodi Kontrapovijesti Hrvoje Klasić i njegov gost profesorStevo Đurašković s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, rasvjetljavaju slojevitu osobnu i političku povijest čovjeka koji je obilježio epohu. 

Gost Hrvoja Klasića u 47. epizodi Kontrapovijesti je profesor povijesti Miljenko Hajdarović, inače autor jedinog zabranjenog udžbenika povijesti u Hrvatskoj.

Što je cilj nastave povijesti, naučiti mlade da postanu lojalni i poslušni domoljubi ili da kritički razmišljaju i djeluju u svijetu u kojem žive? Trebaju li hrvatski udžbenici sadržavati samo "hrvatsku istinu"? Koje su pozitivne, a koje negativne strane kurikuluma povijesti? Postoje li lijevi i desni udžbenici? Kakve su promjene nastupile kod novih generacija učenika? Mogu li društvene mreže i novi mediji doprinijeti u nastavi? Može li nas povijest naučiti kako da budemo bolji u budućnosti?

Gost Hrvoja Klasića u 48. epizodi Kontrapovijesti je povjesničar Nikola Ostojčić, a razgovaraju o tome što se dogodilo s rukovodstvom ustaškog režima nakon propasti tzv. NDH. Dok su neki, na čelu s poglavnikom Antom Pavelićem pobjegli, a neki su uhvaćeni na granici, postoje i oni koji su se vratili vjerujući da je moguće organizirati ustanak protiv nove vlasti. Što je to operacija "Gvardijan", kakvu je ulogu odigrala Udba u otkrivanju ustaških grupa i kako je izgledalo spektakularno suđenje u Zagrebu velikoj grupi uhvaćenih ustaša na čelu s Ljubom Milošem? Kako je, s druge strane, izgledalo suđenje četničkom vođi Draži Mihailoviću?

Gost Hrvoja Klasića u 49. epizodi Kontrapovijesti je povjesničar Mario Šimunković, a razgovaraju o ustaškoj represiji koja nije bila incidentna nego sustavna i zasnovana na zakonima tzv. NDH. Koje su bile ciljane skupine ustaške represije? Kad su počeli progoni Židova, Roma i Srba? Kada je počela i kako je izgledala represija nad komunistima? Kako su se ustaše tokom rata odnosili prema obiteljima onih koji su bili u partizanima? Koje su sve bile metode likvidacija? Na koji način se nakon oslobođenja odavala počast žrtvama fašističkog terora i kakvo je stanje spomenika danas?

Gost Hrvoja Klasića u 50. epizodi Kontrapovijesti je istraživački novinar Hrvoje Šimičević, a razgovaraju o širenju javne upotrebe ustaškog pozdrava "Za dom – spremni", o povijesnom revizionizmu i negacionizmu prema ustaškim zločinima koji dolazi iz vladajućih, crkvenih i drugih utjecajnih krugova društva.

Kraj Drugog svjetskog rata Jugoslavija je dočekala na pobjedničkoj strani, kao saveznica zapadnih sila i Sovjetskog Saveza. Međutim, kada je počeo rat, ni na zapadu ni na istoku nije bilo jasno koga će u Jugoslaviji podržati. Zapad na početku podržava četnike kao preostali dio vojske izbjegle kraljevske vlade, a Moskva vrlo stidljivo podržava komuniste i partizane. O tome kako se razvijala međunarodna situacija u odnosu na Jugoslaviju u ratu i poraću Hrvoje Klasić u 57. epizodi Kontrapovijesti razgovara s povjesničarem Borisom Tomanićem s Instituta za savremenu istoriju u Beogradu. Kako je došlo do toga da je London počeo podržavati komuniste i sporazum Tito – Šubašić više nego Moskva i zašto je poslije rata došlo do sukoba Tito – Staljin?

Adolf Hitler nije počinio samoubojstvo nego se spasio i podmornicom pobjegao u Južnu Ameriku gdje je nastavio živjeti. Josip Broz Tito nije bio sin zagorskih seljaka nego podmetnuti ruski princ. Johna Fitzgeralda Kennedyja ubili su Rusi, odnosno Kubanci, odnosno CIA. To su samo neke od najpoznatijih teorija zavjere, a o tome što su teorije zavjere, kako i zašto nastaju i tko ih širi, Hrvoje Klasić u 56. epizodi Kontrapovijesti razgovara s politologom Nebojšom Blanušom, profesorom na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti. Koja je razlika između zavjera koje su u povijesti bile stvarne i teorija zavjere koje su bile posve neopravdane?

Gost Hrvoja Klasića u 51. epizodi Kontrapovijesti je povjesničar Franko Doda, a razgovaraju o njegovoj knjizi "Politička povijest muške homoseksualnosti u socijalističkoj Jugoslaviji". Zašto su se komunisti po dolasku na vlast u Sovjetskom Savezu benevolentno odnosili prema homoseksualnosti i zašto su je ponovo kriminalizirali nakon uspona Hitlera? Kakav je bio odnos jugoslavenskog partizanskog pokreta prema homoseksualnosti i zašto je ona bila kažnjavana čak i strijeljanjem? Kako se nakon rata gleda na homoseksualnost u svjetlu izgradnje "novog socijalističkog čovjeka", na koji način je ona bila kazneno gonjena, kakve su bile kazne i kada je i zašto došlo do njene dekriminalizacije? Koliko se u cijelom tom vremenu pristup jugoslavenskih vlasti podudarao s pristupom zapadnih država?

Gost Hrvoja Klasića u 52. epizodi Kontrapovijesti je politolog i publicist Čedomir Višnjić, a razgovaraju povodom 150. godišnjice rođenja Svetozara Pribićevića, jednog od najznačajnijih političkih predstavnika Srba u Hrvatskoj koji je u početku zagovarao unitarističku Jugoslaviju, a kasnije bio blizak suradnik Stjepana Radića i najoštriji kritičar diktature kralja Aleksandra Karađorđevića.

Gost Hrvoja Klasića u 53. epizodi Kontrapovijesti je povjesničar Branimir Janković s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a razgovaraju o Anti Starčeviću i pravaškoj politici. Kada je i kako Starčević dobio titulu "oca domovine"? Koja je razlika između njegove pravaške politike i narodnjačke politike biskupa Josipa Juraja Strossmayera? Bi li Starčević, unatoč romantičarskom nacionalizmu, u nekim stvarima mogao biti označen i kao liberal? Što je mislio o Srbima i drugim južnoslavenskim narodima? Tko je bio njegov nasljednik Josip Frank i zašto većina pravaških opcija 1918. pristaje na ujedinjenje u novu jugoslavensku državu? Kako se antisemitizam kod pravaša razvijao od Starčevića, preko Josipa Franka do onoga u ustaškom periodu? Zašto se novo pravaštvo od 1990-ih direktno vezalo uz ustaštvo?

Gost Hrvoja Klasića u 54. epizodi Kontrapovijesti je povjesničar Hrvoje Petrić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a razgovaraju o seljaštvu kao hrvatskom političkom pokretu i njihovom vođi Stjepanu Radiću. Kako se seljaštvo organizira u Hrvatsku seljačku pučku stranku, zašto ona iz pučke mijenja ime u republikansku, a kasnije samo u Hrvatsku seljačku stranku? Otkud geslo "Vjera u Boga i seljačka sloga" i kakav je bio odnos Stjepana Radića i njegovog brata Antuna prema kleru i sekularizmu? Na koje "guske" i na koju "maglu" je mislio Stjepan Radić u svojem čuvenom upozorenju iz 1918.? Jesu li braća Radić bila protiv udruživanja u Jugoslaviju ili su smatrali da ona treba počivati na određenom političkom modelu? Kako je došlo do njegove suradnje s vođom Srba u Hrvatskoj Svetozarom Pribićevićem i zašto je režimsko nasilje prema Hrvatskoj seljačkoj stranci eskaliralo do skupštinskog atentata u kojem je Stjepan Radić smrtno ranjen? Zašto je baš njegov sprovod bio najveći u povijesti Zagreba i Hrvatske?

Gost Hrvoja Klasića u 55. epizodi Kontrapovijesti je povjesničar Rade Ristanović s beogradskog Instituta za savremenu istoriju, a tema je pokret otpora u Beogradu nakon njemačke okupacije 1941. Kako je izgledala njemačka uprava u Beogradu i koje su se sve grupe našle na meti Gestapoa i lokalnog kolaboracionističkog policijskog aparata? Na koji način počinje otpor okupaciji, koje grupe u njemu sudjeluju i zašto su uvedene drakonske mjere kolektivnog strijeljanja za svaki napad na njemačku upravu i vojsku? Kakav je odnos ravnogorskog i komunističkog pokreta i zašto je nakon kratkotrajnog perioda suradnje došlo do žestokog neprijateljstva? Kako su izgledale komunističke diverzije i druge akcije u Beogradu i zašto ravnogorci prestaju s otporom? Što se događa s ravnogorcima nakon oslobođenja grada od njemačke okupacije?