Radio roman

Roman Korane Svilar za radio je adaptirala Iona Marciuš, a režirala Stephanie Jamnicky. U glavnim ulogama pojavljuju se mlada Klara Rihtar te Mirela Videk Hranjec.

„Skicom u ledu“ Josip Mlakić, prekaljeni poznavatelj kriminalističkog žanra, donosi tri priče u jednom romanu, tri lica iste kovanice vješto isprepletena kroz dugi niz desetljeća, od osamdesetih pa sve do postratnog perioda u Bosni. U ovoj punokrvnoj prozi pratimo filigranski oslikane junake iz Mlakićeva iskusna pera: prvo istražitelje njemačke policije koji pokušavaju rasvijetliti slučaj serijskih ubojstava djevojaka na rock koncertima diljem Europe, zatim ratna zbivanja na području Bosne gdje se suočavamo sa strahotama ratnih logora, nemilosrdnim pukovnicima i stražarima te petljom nacionalnih identiteta koje pratimo kroz oči mladog slikara Darka, dok u trećem dijelu Mlakić kombinira priču koja oslikava period koji prethodi ratu kroz ljubavnu priču Borisa i Jelene te potpuni raspad jedne zajednice po završetku rata. Raznovrsni ansambl domaćih glumaca snažnim i vjerodostojnim glasovima pomogao je Mlakićev roman pretvoriti u radijsku epopeju koja nudi i katarzu i bol, i poeziju i tvrdi žanr, sve u jednom.

Knjiga Papir tvoje kože autorice Lore Tomaš intimna je i poetična proza koja istražuje ljubav, identitet i složenost ljudskih odnosa. Kroz lirski stil i emotivnu dubinu, Tomaš otkriva fragmente svakodnevice ispunjene snažnim osjećajima. Redateljica Stephanie Jamnicky

Dubrovnik koji je postao kulisa, umiveno ustaštvo na ulicama Zagreba, potrošnja koja nadomješta ljudskost, majčinstvo o kakvom nije pristojno govoriti, banke kao sablasni stupovi naših života, emocije kakve ne viđamo u reklamama, a osjećamo ih tako snažno... To je svijet koji Maša Kolanović istražuje u svojoj novoj zbirci priča "Poštovani kukci". Autorica tekstom i crtežima oblikuje onaj sablasni i teško izrecivi višak materijalne strane ljudske egzistencije, dok smještanje priča u razdoblje tranzicije u Hrvatskoj dodatno pojačava njihov jezivi efekt. "Poštovane kukce" žanrovski bi se moglo opisati kao tranzicijsku gotiku, postsocijalističku zonu sumraka, jezivo stvarnosnu prozu… Mračno i apsurdne, a opet duboko intimne, snažne i društveno osjetljive priče. Nagrada Europske unije za književnost 2020. i Godišnja nagrada Vladimir Nazor 2020. Redateljica: Stephanie Jamnicky, dramatizacija: Kristina Kegljen

Dubrovnik koji je postao kulisa, umiveno ustaštvo na ulicama Zagreba, potrošnja koja nadomješta ljudskost, majčinstvo o kakvom nije pristojno govoriti, banke kao sablasni stupovi naših života, emocije kakve ne viđamo u reklamama, a osjećamo ih tako snažno... To je svijet koji Maša Kolanović istražuje u svojoj novoj zbirci priča "Poštovani kukci". Autorica tekstom i crtežima oblikuje onaj sablasni i teško izrecivi višak materijalne strane ljudske egzistencije, dok smještanje priča u razdoblje tranzicije u Hrvatskoj dodatno pojačava njihov jezivi efekt. "Poštovane kukce" žanrovski bi se moglo opisati kao tranzicijsku gotiku, postsocijalističku zonu sumraka, jezivo stvarnosnu prozu… Mračno i apsurdne, a opet duboko intimne, snažne i društveno osjetljive priče. Nagrada Europske unije za književnost 2020. i Godišnja nagrada Vladimir Nazor 2020. Redateljica: Stephanie Jamnicky, dramatizacija: Kristina Kegljen

Izbor pet priča - Beskraj, Bolji život, Živi zakopani, Frižider, Kukci su govotov kao ljudi Dubrovnik koji je postao kulisa, umiveno ustaštvo na ulicama Zagreba, potrošnja koja nadomješta ljudskost, majčinstvo o kakvom nije pristojno govoriti, banke kao sablasni stupovi naših života, emocije kakve ne viđamo u reklamama, a osjećamo ih tako snažno... To je svijet koji Maša Kolanović istražuje u svojoj novoj zbirci priča "Poštovani kukci". Autorica tekstom i crtežima oblikuje onaj sablasni i teško izrecivi višak materijalne strane ljudske egzistencije, dok smještanje priča u razdoblje tranzicije u Hrvatskoj dodatno pojačava njihov jezivi efekt. "Poštovane kukce" žanrovski bi se moglo opisati kao tranzicijsku gotiku, postsocijalističku zonu sumraka, jezivo stvarnosnu prozu… Mračno i apsurdne, a opet duboko intimne, snažne i društveno osjetljive priče. Nagrada Europske unije za književnost 2020. i Godišnja nagrada Vladimir Nazor 2020. Redateljica: Stephanie Jamnicky, dramatizacija :Kristina Kegljen, tonmajstor: Tomislav Šamec, glazbena urednica: Franka Meštrović Igrali su: Vanda Winter, Karmen Sunčana Lovrić, Marija Kolb, Biserka Ipša, Ivan Vukelić, Irena Tereza Prpić, Doris Šarić Kukuljica, Antonio Franić, Bojan Brajčić, Premijerno emitirano : 25. - 29. 01. 2021.

Vibrantno, životno, sočno, gusto poput meda, hladno poput oštrice noža… O prozi Kristiana Novaka kao da je sve rečeno, a opet, kao da se može još toga reći. Nakon „Črne mati zemle“, Novak nam podastire priču o povratnici u međimurski Sabolščak Mileni te Romu Sandiju u koga se Milena zaljubi te prkosi svim konvencijama i predrasudama ukotvljenima u međimursko područje. Nije ovdje riječ samo o ljubavnoj priči, niti i o kriminalističkoj koja čini drugu narativnu liniju. Ovdje je riječ o svim dimenzijama života koje je Novak tako spretno i iskreno ispleo u ovu prozu koja je oborila sve domaće ljestvice čitanosti. Dok slušamo „Ciganina“ u režiji Stephanie Jamnicky, mi slušamo o strepnji, žudnji, hororu, užasu, nježnosti i ljepoti ljudskog bića. Redateljica: Stephanie Jamnicky, dramatizacija: Dubravko Torjanac, glazbena urednica: Adriana Kramarić, tonmajstor: Srđan Nogić, urednica: Maja Gregl, glumili su: Barbara Rocco, Matko Buvač, Hrvoje Klobučar, Dražen Bratulić, Sven Šestak, Mladen Vasary

Vibrantno, životno, sočno, gusto poput meda, hladno poput oštrice noža… O prozi Kristiana Novaka kao da je sve rečeno, a opet, kao da se može još toga reći. Nakon „Črne mati zemle“, Novak nam podastire priču o povratnici u međimurski Sabolščak Mileni te Romu Sandiju u koga se Milena zaljubi te prkosi svim konvencijama i predrasudama ukotvljenima u međimursko područje. Nije ovdje riječ samo o ljubavnoj priči, niti i o kriminalističkoj koja čini drugu narativnu liniju. Ovdje je riječ o svim dimenzijama života koje je Novak tako spretno i iskreno ispleo u ovu prozu koja je oborila sve domaće ljestvice čitanosti. Dok slušamo „Ciganina“ u režiji Stephanie Jamnicky, mi slušamo o strepnji, žudnji, hororu, užasu, nježnosti i ljepoti ljudskog bića. Redateljica: Stephanie Jamnicky, dramatizacija: Dubravko Torjanac, glazbena urednica: Adriana Kramarić, tonmajstor: Srđan Nogić, urednica: Maja Gregl, glumili su: Barbara Rocco, Matko Buvač, Hrvoje Klobučar, Dražen Bratulić, Sven Šestak, Mladen Vasary

Vibrantno, životno, sočno, gusto poput meda, hladno poput oštrice noža… O prozi Kristiana Novaka kao da je sve rečeno, a opet, kao da se može još toga reći. Nakon „Črne mati zemle“, Novak nam podastire priču o povratnici u međimurski Sabolščak Mileni te Romu Sandiju u koga se Milena zaljubi te prkosi svim konvencijama i predrasudama ukotvljenima u međimursko područje. Nije ovdje riječ samo o ljubavnoj priči, niti i o kriminalističkoj koja čini drugu narativnu liniju. Ovdje je riječ o svim dimenzijama života koje je Novak tako spretno i iskreno ispleo u ovu prozu koja je oborila sve domaće ljestvice čitanosti. Dok slušamo „Ciganina“ u režiji Stephanie Jamnicky, mi slušamo o strepnji, žudnji, hororu, užasu, nježnosti i ljepoti ljudskog bića. Redateljica: Stephanie Jamnicky, dramatizacija: Dubravko Torjanac, glazbena urednica: Adriana Kramarić, tonmajstor: Srđan Nogić, urednica: Maja Gregl, glumili su: Barbara Rocco, Matko Buvač, Hrvoje Klobučar, Dražen Bratulić, Sven Šestak, Mladen Vasary

Vibrantno, životno, sočno, gusto poput meda, hladno poput oštrice noža… O prozi Kristiana Novaka kao da je sve rečeno, a opet, kao da se može još toga reći. Nakon „Črne mati zemle“, Novak nam podastire priču o povratnici u međimurski Sabolščak Mileni te Romu Sandiju u koga se Milena zaljubi te prkosi svim konvencijama i predrasudama ukotvljenima u međimursko područje. Nije ovdje riječ samo o ljubavnoj priči, niti i o kriminalističkoj koja čini drugu narativnu liniju. Ovdje je riječ o svim dimenzijama života koje je Novak tako spretno i iskreno ispleo u ovu prozu koja je oborila sve domaće ljestvice čitanosti. Dok slušamo „Ciganina“ u režiji Stephanie Jamnicky, mi slušamo o strepnji, žudnji, hororu, užasu, nježnosti i ljepoti ljudskog bića. Redateljica: Stephanie Jamnicky, dramatizacija: Dubravko Torjanac, glazbena urednica: Adriana Kramarić, tonmajstor: Srđan Nogić, urednica: Maja Gregl, glumili su: Barbara Rocco, Matko Buvač, Hrvoje Klobučar, Dražen Bratulić, Sven Šestak, Mladen Vasary

Vibrantno, životno, sočno, gusto poput meda, hladno poput oštrice noža… O prozi Kristiana Novaka kao da je sve rečeno, a opet, kao da se može još toga reći. Nakon „Črne mati zemle“, Novak nam podastire priču o povratnici u međimurski Sabolščak Mileni te Romu Sandiju u koga se Milena zaljubi te prkosi svim konvencijama i predrasudama ukotvljenima u međimursko područje. Nije ovdje riječ samo o ljubavnoj priči, niti i o kriminalističkoj koja čini drugu narativnu liniju. Ovdje je riječ o svim dimenzijama života koje je Novak tako spretno i iskreno ispleo u ovu prozu koja je oborila sve domaće ljestvice čitanosti. Dok slušamo „Ciganina“ u režiji Stephanie Jamnicky, mi slušamo o strepnji, žudnji, hororu, užasu, nježnosti i ljepoti ljudskog bića. Redateljica: Stephanie Jamnicky, dramatizacija: Dubravko Torjanac, glazbena urednica: Adriana Kramarić, tonmajstor: Srđan Nogić, urednica: Maja Gregl, glumili su: Barbara Rocco, Matko Buvač, Hrvoje Klobučar, Dražen Bratulić, Sven Šestak, Mladen Vasary

Pjevač u noći je romansa s elementima sapunice, on the road i epistolarno-detektivskog romana, u kojoj se ljubav u doba kapitalizma i zaborava propituje, dekonstruira, a možda i ponovo izmišlja kroz imaginarni dijalog i citatne naklone slavnim i manje slavnim pretečama (pjesnicima, piscima velikih ljubavnih romana, performerima, uličnim umjetnicima, filozofima). Ovo je roman koji nosi tako rijetku nepatetičnu sentimentalnost koja bešćutne ostavlja posramljenima, a tankoćutne napada ravno u srce. Jezik Olje Savičević Ivančević spektakl je za sebe, gust i sabijen kao prasvemir, a njezine poetske kondenzirane refleksije zacijelo će se citirati i pisati po zidovima (Ljubav je jedini istinski spektakl koji se nudi, ako ne volite rat). Riječju, Pjevač u noći je romansa koja odnosi pobjedu nad zaboravom i smrti. Redateljica: Silva Ćapin, u glavnim ulogama Lana Barić i Filip Švagović

Pjevač u noći je romansa s elementima sapunice, on the road i epistolarno-detektivskog romana, u kojoj se ljubav u doba kapitalizma i zaborava propituje, dekonstruira, a možda i ponovo izmišlja kroz imaginarni dijalog i citatne naklone slavnim i manje slavnim pretečama (pjesnicima, piscima velikih ljubavnih romana, performerima, uličnim umjetnicima, filozofima). Ovo je roman koji nosi tako rijetku nepatetičnu sentimentalnost koja bešćutne ostavlja posramljenima, a tankoćutne napada ravno u srce. Jezik Olje Savičević Ivančević spektakl je za sebe, gust i sabijen kao prasvemir, a njezine poetske kondenzirane refleksije zacijelo će se citirati i pisati po zidovima (Ljubav je jedini istinski spektakl koji se nudi, ako ne volite rat). Riječju, Pjevač u noći je romansa koja odnosi pobjedu nad zaboravom i smrti. Redateljica: Silva Ćapin, adaptacija za radio: kristina Kegljen, tonmajsotr: Katarina Račić, glazbeni dramaturg: Adriana Kramarić, glumili: Lana Barić , Filip Švagović, Paško Vukasović, Mirela Brekalo, Nedim Prohić, Rea Bušić, Romina Tonković, Amar Bujvić, Nina Violić, Helena Buljan i Asja Jovanović. Premijerno emtirano: 16.05.2022.

Pjevač u noći je romansa s elementima sapunice, on the road i epistolarno-detektivskog romana, u kojoj se ljubav u doba kapitalizma i zaborava propituje, dekonstruira, a možda i ponovo izmišlja kroz imaginarni dijalog i citatne naklone slavnim i manje slavnim pretečama (pjesnicima, piscima velikih ljubavnih romana, performerima, uličnim umjetnicima, filozofima). Ovo je roman koji nosi tako rijetku nepatetičnu sentimentalnost koja bešćutne ostavlja posramljenima, a tankoćutne napada ravno u srce. Jezik Olje Savičević Ivančević spektakl je za sebe, gust i sabijen kao prasvemir, a njezine poetske kondenzirane refleksije zacijelo će se citirati i pisati po zidovima (Ljubav je jedini istinski spektakl koji se nudi, ako ne volite rat). Riječju, Pjevač u noći je romansa koja odnosi pobjedu nad zaboravom i smrti. Redateljica: Silva Ćapin, adaptacija za radio: kristina Kegljen, tonmajsotr: Katarina Račić, glazbeni dramaturg: Adriana Kramarić, glumili: Lana Barić , Filip Švagović, Paško Vukasović, Mirela Brekalo, Nedim Prohić, Rea Bušić, Romina Tonković, Amar Bujvić, Nina Violić, Helena Buljan i Asja Jovanović. Premijerno emtirano: 16.05.2022.

Pjevač u noći je romansa s elementima sapunice, on the road i epistolarno-detektivskog romana, u kojoj se ljubav u doba kapitalizma i zaborava propituje, dekonstruira, a možda i ponovo izmišlja kroz imaginarni dijalog i citatne naklone slavnim i manje slavnim pretečama (pjesnicima, piscima velikih ljubavnih romana, performerima, uličnim umjetnicima, filozofima). Ovo je roman koji nosi tako rijetku nepatetičnu sentimentalnost koja bešćutne ostavlja posramljenima, a tankoćutne napada ravno u srce. Jezik Olje Savičević Ivančević spektakl je za sebe, gust i sabijen kao prasvemir, a njezine poetske kondenzirane refleksije zacijelo će se citirati i pisati po zidovima (Ljubav je jedini istinski spektakl koji se nudi, ako ne volite rat). Riječju, Pjevač u noći je romansa koja odnosi pobjedu nad zaboravom i smrti. Redateljica: Silva Ćapin, adaptacija za radio: kristina Kegljen, tonmajsotr: Katarina Račić, glazbeni dramaturg: Adriana Kramarić, glumili: Lana Barić , Filip Švagović, Paško Vukasović, Mirela Brekalo, Nedim Prohić, Rea Bušić, Romina Tonković, Amar Bujvić, Nina Violić, Helena Buljan i Asja Jovanović. Premijerno emtirano: 16.05.2022.

Pjevač u noći je romansa s elementima sapunice, on the road i epistolarno-detektivskog romana, u kojoj se ljubav u doba kapitalizma i zaborava propituje, dekonstruira, a možda i ponovo izmišlja kroz imaginarni dijalog i citatne naklone slavnim i manje slavnim pretečama (pjesnicima, piscima velikih ljubavnih romana, performerima, uličnim umjetnicima, filozofima). Ovo je roman koji nosi tako rijetku nepatetičnu sentimentalnost koja bešćutne ostavlja posramljenima, a tankoćutne napada ravno u srce. Jezik Olje Savičević Ivančević spektakl je za sebe, gust i sabijen kao prasvemir, a njezine poetske kondenzirane refleksije zacijelo će se citirati i pisati po zidovima (Ljubav je jedini istinski spektakl koji se nudi, ako ne volite rat). Riječju, Pjevač u noći je romansa koja odnosi pobjedu nad zaboravom i smrti. Redateljica: Silva Ćapin, adaptacija za radio: kristina Kegljen, tonmajsotr: Katarina Račić, glazbeni dramaturg: Adriana Kramarić, glumili: Lana Barić , Filip Švagović, Paško Vukasović, Mirela Brekalo, Nedim Prohić, Rea Bušić, Romina Tonković, Amar Bujvić, Nina Violić, Helena Buljan i Asja Jovanović. Premijerno emtirano: 16.05.2022.

U romanu Divlje guske Julijane Adamović ništa nije onako kako se na prvi i drugi pogled čini. Očevi i majke nisu samo brižni roditelji koji podižu svoju djecu, djedovi i bake nisu samo toplo krilo u kojem se unučice gnijezde uz biblijske priče, guske nisu tek pernate predstavnice idiličnog seoskog ambijenta, a ni djevojčice koje nose priču nisu baš najtočnija, očekivana verzija sebe. Redateljica : Hana Veček, adaptiralazaradio urednica: Nives Madunić Barišić, tonmajstor: Dalibor Piskrec, glazbeni urednik: Maro Market, glumili su: Lana Barić, Darija Lorenci Maša Ilijić Vlasta Ramljak Hrvoje Barišić Igor Kovač Katarina Arbanas i Suzana Nikolić.

Junakinja romana “Bilješka o piscu” deset je godina tražila smisao svog života u dalekoj Švedskoj. Sada kad se vratila i kad smrt polagano kuca na njezina vrata pokušat će shvatiti što se, zapravo, dogodilo s njezinim životom koji je protekao u očekivanju odluke jednoga muškarca. Redatelj: Mislav Brečić; dramatizacija: Miodrag Racković; glazbeni urednik: Žarko Joksimović; ton majstor: Vito Gospodnetić; urednica: Maja Gregl. Glume: Doris Šarić Kukuljica, Biserka Ipša, Sven Medvešek. Premijerno emitirano u travnju 2001

Roman «Osmi povjerenik» duhovita je priča o izmišljenom otoku Trećiću na kojemu mještani ne žele uspostaviti vlast jer smatraju da bi bilo kakva vrsta političkog organiziranja ugrozila njihov skladan život. Država, pak, vladati mora pa im šalje svoje povjerenike ne bi li nekako, na taj neposlušni otok bacila svoje konope Adaptacija i režija: Jasna Mesarić; glazbeni urednik: Žarko Joksimović; ton majstorica: Anka Savić; urednica: Nada Zoričić. Glume: Ankica Dobrić, Mladen Vasary, Marina Poklepović Kostelac, Tomislav Martić, Vinko Kraljević, Krunoslav Šarić. Premijerno emitirano 20-24.11.2006.

Poznata hrvatska književnica Slavenka Drakulić, usput jedna od najprevođenijih autorica u recentnoj hrvatskoj prozi, u romanu o slikarici Fridi Kahlo tematizira temu boli kao fizičko-duhovne stigmatizacije koja presudno prati i označava i djevojčicu i odraslu ženu Fridu. Fridu naime još kao djevojčicu, kao što je poznato, obilježava dječja paraliza i posljedično nasilje na mladom tijelu. Izdvojena i obilježna, mlada Frida se dakako razlikuje od okoline, ali pomalo počinje hrabro i ponosno iskazivati vlastitu različitost: nosi muška odijela, visoke čizmice (zbog kraće noge), ne brije vlastite poznate guste obrve, slika autoportrete na kojima puši… Udaje se za slikarskog idola Riveru, taštog i sebičnog majstora izrazita ideološko-boljševičkog profila, ali u kolopletu obaveznih muževih nevjerstva Frida, ostajući sama, sve više stječe vlastiti slikarsko-svjetonazorski nekonformistički identitet, udružen često i sa slobodnim seksualnim nazorom.Za razliku od očekivanog i poznatijeg slikara Rivere, kao vrlo zanimljivu i libertinski orijentiranu osobu i slikaricu prošlo stoljeće u europskim prostorima otkriva nesumnjivu važnost Fride Kahlo. Redatelj: Dejan Šorak, adaptacija: Matko Botić, glazbea dramaturginja: Franka Meštrović , tonmajstor: Katarina Barišić Igraju: Marina Nemet, Franjo Kuhar, Ana Kraljević

Poznata hrvatska književnica Slavenka Drakulić, usput jedna od najprevođenijih autorica u recentnoj hrvatskoj prozi, u romanu o slikarici Fridi Kahlo tematizira temu boli kao fizičko-duhovne stigmatizacije koja presudno prati i označava i djevojčicu i odraslu ženu Fridu. Fridu naime još kao djevojčicu, kao što je poznato, obilježava dječja paraliza i posljedično nasilje na mladom tijelu. Izdvojena i obilježna, mlada Frida se dakako razlikuje od okoline, ali pomalo počinje hrabro i ponosno iskazivati vlastitu različitost: nosi muška odijela, visoke čizmice (zbog kraće noge), ne brije vlastite poznate guste obrve, slika autoportrete na kojima puši… Udaje se za slikarskog idola Riveru, taštog i sebičnog majstora izrazita ideološko-boljševičkog profila, ali u kolopletu obaveznih muževih nevjerstva Frida, ostajući sama, sve više stječe vlastiti slikarsko-svjetonazorski nekonformistički identitet, udružen često i sa slobodnim seksualnim nazorom.Za razliku od očekivanog i poznatijeg slikara Rivere, kao vrlo zanimljivu i libertinski orijentiranu osobu i slikaricu prošlo stoljeće u europskim prostorima otkriva nesumnjivu važnost Fride Kahlo. Redatelj: Dejan Šorak, adaptacija: Matko Botić, glazbea dramaturginja: Franka Meštrović , tonmajstor: Katarina Barišić Igraju: Marina Nemet, Franjo Kuhar, Ana Kraljević

Poznata hrvatska književnica Slavenka Drakulić, usput jedna od najprevođenijih autorica u recentnoj hrvatskoj prozi, u romanu o slikarici Fridi Kahlo tematizira temu boli kao fizičko-duhovne stigmatizacije koja presudno prati i označava i djevojčicu i odraslu ženu Fridu. Fridu naime još kao djevojčicu, kao što je poznato, obilježava dječja paraliza i posljedično nasilje na mladom tijelu. Izdvojena i obilježna, mlada Frida se dakako razlikuje od okoline, ali pomalo počinje hrabro i ponosno iskazivati vlastitu različitost: nosi muška odijela, visoke čizmice (zbog kraće noge), ne brije vlastite poznate guste obrve, slika autoportrete na kojima puši… Udaje se za slikarskog idola Riveru, taštog i sebičnog majstora izrazita ideološko-boljševičkog profila, ali u kolopletu obaveznih muževih nevjerstva Frida, ostajući sama, sve više stječe vlastiti slikarsko-svjetonazorski nekonformistički identitet, udružen često i sa slobodnim seksualnim nazorom.Za razliku od očekivanog i poznatijeg slikara Rivere, kao vrlo zanimljivu i libertinski orijentiranu osobu i slikaricu prošlo stoljeće u europskim prostorima otkriva nesumnjivu važnost Fride Kahlo. Redatelj: Dejan Šorak, adaptacija: Matko Botić, glazbea dramaturginja: Franka Meštrović , tonmajstor: Katarina Barišić Igraju: Marina Nemet, Franjo Kuhar, Ana Kraljević

Poznata hrvatska književnica Slavenka Drakulić, usput jedna od najprevođenijih autorica u recentnoj hrvatskoj prozi, u romanu o slikarici Fridi Kahlo tematizira temu boli kao fizičko-duhovne stigmatizacije koja presudno prati i označava i djevojčicu i odraslu ženu Fridu. Fridu naime još kao djevojčicu, kao što je poznato, obilježava dječja paraliza i posljedično nasilje na mladom tijelu. Izdvojena i obilježna, mlada Frida se dakako razlikuje od okoline, ali pomalo počinje hrabro i ponosno iskazivati vlastitu različitost: nosi muška odijela, visoke čizmice (zbog kraće noge), ne brije vlastite poznate guste obrve, slika autoportrete na kojima puši… Udaje se za slikarskog idola Riveru, taštog i sebičnog majstora izrazita ideološko-boljševičkog profila, ali u kolopletu obaveznih muževih nevjerstva Frida, ostajući sama, sve više stječe vlastiti slikarsko-svjetonazorski nekonformistički identitet, udružen često i sa slobodnim seksualnim nazorom.Za razliku od očekivanog i poznatijeg slikara Rivere, kao vrlo zanimljivu i libertinski orijentiranu osobu i slikaricu prošlo stoljeće u europskim prostorima otkriva nesumnjivu važnost Fride Kahlo. Redatelj: Dejan Šorak, adaptacija: Matko Botić, glazbea dramaturginja: Franka Meštrović , tonmajstor: Katarina Barišić Igraju: Marina Nemet, Franjo Kuhar, Ana Kraljević

Poznata hrvatska književnica Slavenka Drakulić, usput jedna od najprevođenijih autorica u recentnoj hrvatskoj prozi, u romanu o slikarici Fridi Kahlo tematizira temu boli kao fizičko-duhovne stigmatizacije koja presudno prati i označava i djevojčicu i odraslu ženu Fridu. Fridu naime još kao djevojčicu, kao što je poznato, obilježava dječja paraliza i posljedično nasilje na mladom tijelu. Izdvojena i obilježna, mlada Frida se dakako razlikuje od okoline, ali pomalo počinje hrabro i ponosno iskazivati vlastitu različitost: nosi muška odijela, visoke čizmice (zbog kraće noge), ne brije vlastite poznate guste obrve, slika autoportrete na kojima puši… Udaje se za slikarskog idola Riveru, taštog i sebičnog majstora izrazita ideološko-boljševičkog profila, ali u kolopletu obaveznih muževih nevjerstva Frida, ostajući sama, sve više stječe vlastiti slikarsko-svjetonazorski nekonformistički identitet, udružen često i sa slobodnim seksualnim nazorom.Za razliku od očekivanog i poznatijeg slikara Rivere, kao vrlo zanimljivu i libertinski orijentiranu osobu i slikaricu prošlo stoljeće u europskim prostorima otkriva nesumnjivu važnost Fride Kahlo. Redatelj: Dejan Šorak, adaptacija: Matko Botić, glazbea dramaturginja: Franka Meštrović , tonmajstor: Katarina Barišić Igraju: Marina Nemet, Franjo Kuhar, Ana Kraljević

Kada vihor rata zahvati pitoreskno bosansko selo, on će pomesti i raznijeti cijeli svijet djetinjstva dviju djevojčica Ivane i Dunje i njihovih obitelji. Od bezbrižnih igara, nevinih djevojačkih snova i velikih maštanja neće ostati ništa, jer smrt će u napadu neprijateljske vojne jedinice jednu od njih, Ivanu, ostaviti u dobi mladosti, u vremenu kada je imala samo četrnaest godina. U kasno ljeto moćan je roman u kojem Magdalena Blažević o jakim emocijama, o stanjima koja zauvijek obilježavaju čovjeka piše iz perspektive ubijene djevojčice stvarajući univerzalnu priču koja nadilazi Žepče i okolna sela, rijeku Bosnu i vrijeme u kojem je roman smješten te postaje univerzalna himna protiv ratovanja i ubojstava. Magdalena Blažević poput Agote Kristof ili Ingeborg Bachmann stvara svijet satkan od emocija koje kipte ispod savršeno preciznih i jasnih rečenica. U kasno ljeto roman je koji se čita polako jer njegovi strahovi, patnje, snaga, nadanja i tuga izviru iz svake riječi, čime se Magdalena Blažević svrstava u najbolje današnje spisateljske glasove. Redatelj: Petar Vujačić, adaptacija: Dina Vukelić Igrali su: Tena Nemet Brankov, Vlasta Ramljak, Darko Milas, Dado Ćosić, Karmen Sunčana Lovrić, Zoran Gogić, Helena Buljan i Alma Prica. Premijerno emitirano:22.-26.05.2023.

Glavni lik Mirna, žena od 38 godina, prevoditeljica je koju okolina, a posebice roditelji, ne razumije i ne odobrava njezinu rastavu. Prepoznaju se u romanu nove nijanse već viđenih bračnih prizora, mijenjaju se u njemu pristupi svakidašnjem tankoćutnom konzervativizmu koji zatvara oči pred zlostavljanjem u obitelji, problemima kao što su alkoholizam, emotivno ucjenjivanje, verbalno maltretiranje. Pogled je to na ženu koji se kreće od površinskog pogleda na prostor u kojemu se ona trenutno nalazi preko odmjerenog gledanja prema njezinim interesima do pogleda kojim želi ukazati na niz dilema o kojima razmišlja kada je riječ o ljubavi, braku, izvanbračnim odnosima, o žudnji za iskrenošću, u potrebi za ovjerenosti djecom, sretnim zajedništvom, o potisnutoj samoći i strahu od praznine. Redateljica: Stephanie Jamnicky Glume: Hrvojka Begović, Mirna Medaković, Snježana Sinovčić Šiškov, Goran Grgić i dr. Adaptacija za radio : Ivana Gudelj

Najnoviji roman Ivane Bodrožić „Sinovi, kćeri“ bolna je i dirljiva studija ljubavi koja nemilosrdno udara čitatelja u pleksus. Ispripovijedan iz vizure mlade žene koja je nakon naleta vlaka ostala paralizirana u svom tijelu, njezine ljubavi koji prolazi preobrazbu iz žene u muškarca te njezine majke koja svojim ženskim životom sažima cijelu povijest rodne podređenosti, roman Sinovi, kćeri svakom svojom rečenicom isijava puninu književnog jezika te silinu života koja je, čini se, vapila i kiptjela da bude ovjekovječena na ovaj način. Nepogrešivim stilom i moćnim glasom autorica piše o zabranjenim i prisilnim ljubavima koje njezine junake izvlače iz njihovih koža te pokazuje koliko smo zapravo zatočeni sami u sebi ako nam ne dozvoljavaju da budemo iskreni sinovi, iskrene kćeri, iskrene majke, djevojčice, partneri… Redateljica: Hana Veček, adaptacija za radio: Hana Veček, tonmajstor: Tomislav Šamec, glazbeni dramaturg: Maro Market, dramaturginja na emisiji: Kristina Kegljen, glumili su: Hrvoje Barišić, Ljiljana Bogojević, Helena Buljan, Matija Čigir, Jadranka Đokić, Ivan Grčić, Ugo Korani, Ksenija Marinković, Darko Milas, Petra Svrtan

Najnoviji roman Ivane Bodrožić „Sinovi, kćeri“ bolna je i dirljiva studija ljubavi koja nemilosrdno udara čitatelja u pleksus. Ispripovijedan iz vizure mlade žene koja je nakon naleta vlaka ostala paralizirana u svom tijelu, njezine ljubavi koji prolazi preobrazbu iz žene u muškarca te njezine majke koja svojim ženskim životom sažima cijelu povijest rodne podređenosti, roman Sinovi, kćeri svakom svojom rečenicom isijava puninu književnog jezika te silinu života koja je, čini se, vapila i kiptjela da bude ovjekovječena na ovaj način. Nepogrešivim stilom i moćnim glasom autorica piše o zabranjenim i prisilnim ljubavima koje njezine junake izvlače iz njihovih koža te pokazuje koliko smo zapravo zatočeni sami u sebi ako nam ne dozvoljavaju da budemo iskreni sinovi, iskrene kćeri, iskrene majke, djevojčice, partneri… Redateljica: Hana Veček, adaptacija za radio: Hana Veček, tonmajstor: Tomislav Šamec, glazbeni dramaturg: Maro Market, dramaturginja na emisiji: Kristina Kegljen, glumili su: Hrvoje Barišić, Ljiljana Bogojević, Helena Buljan, Matija Čigir, Jadranka Đokić, Ivan Grčić, Ugo Korani, Ksenija Marinković, Darko Milas, Petra Svrtan

Najnoviji roman Ivane Bodrožić „Sinovi, kćeri“ bolna je i dirljiva studija ljubavi koja nemilosrdno udara čitatelja u pleksus. Ispripovijedan iz vizure mlade žene koja je nakon naleta vlaka ostala paralizirana u svom tijelu, njezine ljubavi koji prolazi preobrazbu iz žene u muškarca te njezine majke koja svojim ženskim životom sažima cijelu povijest rodne podređenosti, roman Sinovi, kćeri svakom svojom rečenicom isijava puninu književnog jezika te silinu života koja je, čini se, vapila i kiptjela da bude ovjekovječena na ovaj način. Nepogrešivim stilom i moćnim glasom autorica piše o zabranjenim i prisilnim ljubavima koje njezine junake izvlače iz njihovih koža te pokazuje koliko smo zapravo zatočeni sami u sebi ako nam ne dozvoljavaju da budemo iskreni sinovi, iskrene kćeri, iskrene majke, djevojčice, partneri… Redateljica: Hana Veček, adaptacija za radio: Hana Veček, tonmajstor: Tomislav Šamec, glazbeni dramaturg: Maro Market, dramaturginja na emisiji: Kristina Kegljen, glumili su: Hrvoje Barišić, Ljiljana Bogojević, Helena Buljan, Matija Čigir, Jadranka Đokić, Ivan Grčić, Ugo Korani, Ksenija Marinković, Darko Milas, Petra Svrtan

Najnoviji roman Ivane Bodrožić „Sinovi, kćeri“ bolna je i dirljiva studija ljubavi koja nemilosrdno udara čitatelja u pleksus. Ispripovijedan iz vizure mlade žene koja je nakon naleta vlaka ostala paralizirana u svom tijelu, njezine ljubavi koji prolazi preobrazbu iz žene u muškarca te njezine majke koja svojim ženskim životom sažima cijelu povijest rodne podređenosti, roman Sinovi, kćeri svakom svojom rečenicom isijava puninu književnog jezika te silinu života koja je, čini se, vapila i kiptjela da bude ovjekovječena na ovaj način. Nepogrešivim stilom i moćnim glasom autorica piše o zabranjenim i prisilnim ljubavima koje njezine junake izvlače iz njihovih koža te pokazuje koliko smo zapravo zatočeni sami u sebi ako nam ne dozvoljavaju da budemo iskreni sinovi, iskrene kćeri, iskrene majke, djevojčice, partneri… Redateljica: Hana Veček, adaptacija za radio: Hana Veček, tonmajstor: Tomislav Šamec, glazbeni dramaturg: Maro Market, dramaturginja na emisiji: Kristina Kegljen, glumili su: Hrvoje Barišić, Ljiljana Bogojević, Helena Buljan, Matija Čigir, Jadranka Đokić, Ivan Grčić, Ugo Korani, Ksenija Marinković, Darko Milas, Petra Svrtan

Najnoviji roman Ivane Bodrožić „Sinovi, kćeri“ bolna je i dirljiva studija ljubavi koja nemilosrdno udara čitatelja u pleksus. Ispripovijedan iz vizure mlade žene koja je nakon naleta vlaka ostala paralizirana u svom tijelu, njezine ljubavi koji prolazi preobrazbu iz žene u muškarca te njezine majke koja svojim ženskim životom sažima cijelu povijest rodne podređenosti, roman Sinovi, kćeri svakom svojom rečenicom isijava puninu književnog jezika te silinu života koja je, čini se, vapila i kiptjela da bude ovjekovječena na ovaj način. Nepogrešivim stilom i moćnim glasom autorica piše o zabranjenim i prisilnim ljubavima koje njezine junake izvlače iz njihovih koža te pokazuje koliko smo zapravo zatočeni sami u sebi ako nam ne dozvoljavaju da budemo iskreni sinovi, iskrene kćeri, iskrene majke, djevojčice, partneri… Redateljica: Hana Veček, adaptacija za radio: Hana Veček, tonmajstor: Tomislav Šamec, glazbeni dramaturg: Maro Market, dramaturginja na emisiji: Kristina Kegljen, glumili su: Hrvoje Barišić, Ljiljana Bogojević, Helena Buljan, Matija Čigir, Jadranka Đokić, Ivan Grčić, Ugo Korani, Ksenija Marinković, Darko Milas, Petra Svrtan