Drama za mlade

Izmaštana epizoda iz biografije Ivane Brlić Mažuranić s elementima autobiografskih zapisa iz njezinih mladenačkih dnevnika i prepoznatljivih likova iz njezinih kasnijih pripovjedaka i romana za djecu . Igrali su: Tara Dorotić, Tena Antonija Torjanac, Klara Rihtar, Tit Medvešek, Kristijan Petelin, Petra Svrtan, Tvrtko Jurić i Dora Polić Vitez. Redateljica: Stephanie Jamnicky U emisiji korišteni su dijelovi mladenačkih dnevnika Ivane Mažuranić iz knjige Dobro jutro, svijete! nakladnika Mala zvona Jezična obrada i kajkavizacija dijaloga: Nada Mihaljević Tonmajstorica: Katarina Račić Glazbeni dramaturg: Franka Meštrović Urednica: Nives Madunić Barišić

Jedan mladić zaposlen kao prodavač u kiosku s cigaretama i novinama, te jeftinim pićima, u svoje slobodno vrijeme napisao je knjigu o tome kako postići uspjeh u životu. Za knjigu još nije našao nakladnika, ali njegovi redovni kupci bi je kupili. Kiosk predstavlja mjesto oko kojeg se okupljaju mlađi, najčešće nezaposleni, i tako predstavlja simboličku sliku stanja u hrvatskom društvu.

Što se dogodi kada završi rat? Počne li odmah cvjetati cvijeće, ptice cvrkutati, a sunce sjati kao nekada ili treba vremena da se zaliječe rane i odagnaju strahovi koji su potamnjeli nebo i zemlju? Što se događa kada se jedan vitez raspolovi pa u jednoj polovici ostane srce, a u drugoj samo zlo i jad? Ivor Martinić jedan je od naših ponajboljih suvremenih dramtičara mlađe generacije, a u ovoj radioigri za mlade pozabavio se ozbiljnim pitanjem prepolovljenosti duše u čovjeku i unutarnje borbe dobra i zla. Redatelj: Mislav Brečić , tonmajstor: Tomislav Šamec, skladatelj: Stanko Kovačić, glume . Mia Krajcar, Filip Juričić, Sven Medvešek i Janko Rakoš. Ova emisija nagrađena je u Bratislavi na festivalu Prix Ex Aequo kao najbolja emisija za mlade.

Prijatelji Miroslava i Matko dolaze na zabačeno imanje provesti zabavni vikend s prijateljima. Čekanje na prijatelje krate obilaskom obližnjih ruševina, a po povratku kući shvaćaju da nitko od prijatelja nije došao te da su sami u kući bez struje, signala za mobitele i osnovnih namirnica. Odlazak s imanja im je onemogućen jer je netko sabotirao vozilo kojim su došli. Kako dan prolazi, spušta se magla i pada noć, iz šume dolaze neprirodni zvuci i mračne siluete. Redateljica: Silva Ćapin, dramatizacija: Nives Madunić Barišić, tonmajstor: Tomislav Šamec, glazbena dramaturginja: Franka Meštrović, igrali su: Rea Bušić, Filip Križan, Franjo Dijak, Ivica Pucar, Ivan Grčić, Toma Medvešek, Lucija Dujmović, Dražen Bratulić, Ivan Pašalić, Martina Čvek, Vedran Komerički i Ana Marija Štorga. Tr. 42:49 Premijerno meitrano: 11.11.2022.

Tko su staklena djeca? Što je Aspergerov sindrom? Jesmo li doista svjesni svojih postupaka? Učimo li našu djecu kako da se odnose prema osobama s posebnim potrebama ili nam je važnije da znaju matematiku i kemiju? Zašto jedan srednjoškolac stoji usred raskrižja i ne želi se pomaknuti? Zašto su roditelji pisali ravnateljici škole i tražili da ga se makne iz razreda? Ometa li on doista normalan razvoj druge djece ili bi svi oni trebali naučiti važnu životnu lekciju upravo iz druženja s njim? Pitanja su ovo koja hrabro postavlja tekst Petre Cicvarić, a za radio ga je adaptirala urednica Nives Madunić Barišić. Režija Dražen Krešić, skladatelj: Stanislav Kovačić, adaptacija Nives Madunić Barišić, ton majstorica: Katarina Račić Glumili su: Mia Krajcar, Mateo Videk, Jelena Miholjević, Goran Grgić, Franjo Dijak, Sven Medvešek, Dunja Gajdić, Toma Medvešek i Tin Rožman.

Mlada dramaturginja Ana Dragozet (Nova Bila, BiH,1998) preddiplomski studij novinarstva završila je u Mostaru 2020. Iste godine upisuje diplomski studij kazališne dramaturgije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu pod mentorstvom prof. Lade Kaštelan na Dramskom pismu i prof. Sibile Petlevski na Teorijskom istraživanju. U Zagrebu surađuje sa ZeKaeM-ovim učilištem kao dramaturginja, a na prvoj godini Diplomskog studija dramaturgije na Sveučilištu u Zagrebu za dramu „Nemoj gasiti svjetlo“ nagrađena je Rektorovom nagradom. Upravo tu dramu uprizorujemo u Radio ateljeu kao audiodramu u režiji Silve Ćapin i uz originalnu glazbu Stanislava Kovačića. Slojevita je to priča o seksualnom iskorištavanju maloljetne učenice na sportskom treningu, o obitelji koja ne želi iskreno razgovarati i negiranjem problema misli da ga tako rješava, da on prestaje postojati. Djevojka koja je silovana bori se i s mišlju o vlastitoj krivnji i pasivnosti, a protok vremena ne donosi olakšanje. Trauma nastavlja trovati sve njezine odnose. Glumili su: Sanja Milardović, Barbara Nola, Anđela Ramljak, Marko Hergešić, Dijana Vidušin i Franjo Kuhar. Skladatelj: Stanislav Kovačić. Ton-majstorica: Katarina Račić. Redateljica: Silva Ćapin. Urednica: Katja Šimunić.

Poznati spjev Ivana Mažuranića u ovoj je radiofonskoj obradi postao gotovo filmski napeta pripovijest o borbi dobra i zla. Iznimno akustički zanimljiva pomaže slušatelju prevladati povremeno nerazumijevanje jezičnoga diskursa. Redateljica: Stephanie Jamnicky

Radijska dramatizacija nije zamjena za cjelovito čitanje djela, ali može pomoći u njegovu razumijevanju.

RADIOLEKTIRA

RADIO DRAMA NIJE ZAMJENA ZA ČITANJE LEKTIRE NEGO OBRADA KNJIŽEVNOG TEKSTA DRAMSKIM I RADIOFONSKIM SREDSTVIMA .

Emisija je namijenjena mladima od 14 godina na dalje. Originalna radijska drama Vedrane Vrhovnik priča je o odrastanju kroz bježanje od roditeljskih autoriteta i osvajanju slobode. Glavni protagonisti su 17-godišnjaci, mladi ljubavni par, koji kradući tatin automobil i odlazeći na more, misli da je napokon pokazao svoju zrelost. No, djevojku ovaj čin koliko oslobađa toliko i frustrira, pa joj kroz glavu prolazi događaj iz ranog djetinjstva kad je protestirala bježeći iz vrtića. Ova radijska igra napisana je iskrenim, a jednostavnim stilom kojem je autorica u ulozi redatelja dodala još dokumentarističku boju. Igra je namijenjena mladima, ali tema bjegova koji su metafora životnih stepenica nužnih da bi živjeli kao zrele osobe, zanimljiva je, čini nam se, svim naraštajima. Ova emisija je nagrađena glavnom nagradom na međunarodnom radijskom festivalu u Bratislavi . Redateljica: Vedrana Vrhovnik; glazbena urednica: Adriana Kramarić; ton majstori: Marija Pečnik Kvesić i Miroslav Pijaca Glume: Klara Dugalić, Nina Erak Svrtan, Filip Juričić, Hrvoje Zalar, Maja Kanurić, Anita Matić, Gita Pauzin, Siniša Popović, Mirta Zečević. Premijerno emitirano: 25.04.2004.

DOKUMENTARAC ZA MLADE

RADIOLEKTIRA

Ćao, ekipa. Ovdje vaša najdraža voditeljica kriperskog podcasta „Putovanje u zemlju srama“. Ona koju nikad ne primjećujete u prolazu na školskom hodniku. Ona čiji kanal obožavate slušati – Štreberica Marija! Naravno, to nije moje pravo ime. To je tek nadimak iza kojeg se skrivam. Vi ne znate u koju srednju školu idem. Kao što je poznato: sve su škole nalik jedna na drugu, i učenici su u njima podjednako nesretni. Kako loša parafraza Tolstoja. Ili, da ovom prilikom citiram još jedan uspješan podcast – štrebs alert! Imam za vas temu koja će vam se sigurno svidjeti. Zapravo, danas je na programu audio drama s autobiografskim elementima. Da, da. Autobiografskim. Jeste li ikad primijetili da tek kad uokviriš svoj život, počneš shvaćati koliko je zapravo lud? Naime, kad si u srednjoj školi povučen i neprimjetan, ima to i svoju dobru stranu. Možeš promatrati sve što se oko tebe događa. Ponekad su to čitave priče koje gledaš. Kao kazališne predstave. Ili tinejdžerske serije. Da, ovo je jedna takva priča. A tko je njezin glavni lik? Perlina muzička pozadina: eterični dream pop instrumental. Perla. Izmišljeno ime, naravno. Ali osoba je itekako stvarna. Ona je protagonistica moje priče. Rodila se da bude protagonistica. Uvijek je sjala među ostalima, sivima i manje karizmatičnima. Ona je, ako mene pitate, najljepša cura u školi. Perla je moja generacija, ali nikad se nismo puno družile. Svi su zaljubljeni u nju. Uključujući mene. Kužite što mislim? Jako je dobro biti anoniman. Skriven iza lažnih imena. Lažnih identiteta koji kruže bespućima Interneta, a otkrivaju tako puno o nama koji iza njih čučimo. Ovo su ipak stvari koje ne govorim čak ni svom najboljem, možda i jedinom prijatelju iz stvarnosti… Kayu. Kay je drugi lik iz moje priče.” Dora Golub "Putovanje u zemlju srama" Glumili su: Lara Nekić, Ana Vučak Veljača, Ugo Korani, Laura Čerina, Mladen Vujčić, Mirta Zečević i Tomislav Dunđer. Glazbeni urednik: Maro Market. Ton-majstor: Srđan Nogić. Redatelj: Marko Juraga. Urednica: Katja Šimunić.

Tema dokumentarne radio drame autorice Višnje Biti „Ne mogu jesti“ su djevojke oboljele od anoreksije ili poremećaja hranjenja. Kakve su to djevojke, kako je došlo do odbijanja hrane, tko je to primjetio, kako je reagirala okolina, te kada su shvatili da je riječ o bolesti koja se mora liječiti, pitanja su na koja ovaj radijski dokumentarac nastoji odgovoriti. U emisiji govore one same, neke već godinama s tim problemom, a neke tek na početku bolničkog liječenja i njihove majke bez čije podrške samo liječenje ne bi bilo uspješno. U emisiji još sudjeluju prof. dr. Vesna Vidović, psihijatrica za djecu i adolescente, izv. prof. dr. Orjena Žaja predstojnica Klinike za pedijatriju KBC Sestre Milosrdnice, te Hrvoje Rendulić dugogodišnji član udruge Nada, udruge koja se bavi poremećajima hranjenja, i sam otac djevojke oboljele još prije 20 godina. Autorica: Višnja Biti; Ton majstorica Katarina Račić; Urednik Nikica Klobučar

Tekst Dine Vukelić prodoran je u detekciji problema , duhovit u stilu, jednostavan u strukturi i moderan u leksici, a bavi se strahom i osjećajem ugroženosti mladih izvrgnutih internetskom nasilju. Iako se autorica obraća ponajprije žrtvama i zlostavljačima, naš cilj je ovim se radiodramskim projektom obratiti i starijoj generaciji, posebno roditeljima, da bismo ih još jednom upozorili na količinu brutalne surovosti koja vlada u školskoj areni. Tekst je sniman povodom Dana ružičastih majica 27.2. Ujedno, to je četvrti u nizu projekata snimljenih u suradnji s kazališnim odsjekom Akademije za kulturu i umjetnost u Osijeku.