Prstom po globusu

Odlazimo u Bjelovar –u jedan grad koji nikad nije bio selo. Tak ja to mislim jer Bjelovar je jedan od najmlađih hrvatskih gradova – osnovan je 1756. godine odlukom carice Marije Terezije kao vojno središte, a planski je odmah građen pa izgrađen – simetrično s pravokutnom mrežom ulica i velikim središnjim trgom. Nakon što smo razgledali središte grada, prošetali Korzom i obišli Trg Eugena Kvaternika, bili u katedrali, zadržali se ispod balkona Gradskog muzeja i bacili oko na zgradu Gradske uprave s arkadnim hodnikom na pročelju, koja je u 18. stoljeću bila centar vojne komande izabrali smo klupicu u središnjem bjelovarskom parku preko puta spomenika Drvo života, nedaleko Glazbenog paviljona koji se smatra jednim od najvećih u Europi. Vesnin suhodač je Slaven Klobučar, novinar, pjesnik i turistički vodič.

Bratislavu uvijek pozicioniram tako da grad određujem uz Dunav, a od nekog vremena i na Karpata, jer tako je dio grada smješten teritorijano na početku tog planinskog lanca. Slovaci su mi pojasnili kako je zbog te pozicije Bratislava u specifičnom klimatskom stanju- najtopliji i najsuši dio Slovačke. Ljepotica na Dunavu ( tako se tepa glavnom gradu Slovačke) sve je više turista i svaka minuta boravka vrijedi. No mojoj suhodačici sopranistici Klasji Modrušan taj grad je mnogo više i „upleo“ se u njen život na poseban način.

Odlazimo u Svetu zemlju, područje koji židovi, kršćani i muslimani smatraju svojim svetim tlom. Sveta ili Obećana zemlja kao da je svačija i ničija. Pusta a bogata, onda voljena a zbog politike nevoljena, mnogo puta rušena pa izgrađivana, suha a tako plodna, mala a tako velika. Imam dojam kao da svi traže mjesto pod suncem a nitko nije siguran hoće li ga pronaći! Nevoljko putujemo u Svetu zemlju. Opet rat. Nadamo se miru – a poruke mirotvoraca kao da ne stižu. U toj čudesnoj svakodnevici ponukalo me da približimo Svetu Zemlju na jedan sasvim novi način prostor kroz život, ljudi i običaje u Bibliji. Dakle putujemo s Biblijom u ruci, Vesnina suputnica je Slavica Dodig sveučilična profesorica u mirovini Slavici Dodig koja se klinički i znanstveno smjestila na području medicinske biokemije s mnoštvom znanstvenih radova i autorica brojnih knjiga iz Biblijske tematike,

Nije moguće kupiti ulaznicu za Vatikanske vrtove. Možete ih posjetiti ako rezervirate obilazak s vodičem ili audio-vođenu turu. Tonski snimatelji Hrvatskoga radija Davor Iljadica i Robert Čubrić i ja boravili smo u Vatikanskim vrtovima kao gosti. Zavirili u ljepotu koja je trajno ostala u memoriji. Šetajući različitim i mirnim stazama Vatikanskih vrtova, nastala je priča pod nazivom: „Jedna crtica iz Vatikana“ s fra Ljudevitom Maračićem, franjevcem konventualcom koji je nekoliko je godina službovao u Vatikanu kao redoviti penitencijar (ispovijednik) u bazilici sv. Petra. Poznat je javnosti i kao autor mnogih knjiga iz povijesti, književnik i novinar.

Danas gledajući sve postaje Križnoga puta govorimo i o vrhunskom ostvarenju naših poznatih akademskih umjetnika. U proljeće 1939. godine nadbiskup Stepinac sa svojim suradnicima obišao je Mariju Bistricu i zacrtaao planove o uređenju križnoga puta. Iste je godine, predvodeći hrvatsko narodno hododčašće u Rim i Marijino svetište u Pompejima, o 1300. obljetnici prvih veza hrvatskog naroda sa Svetom Stolicom, najvaio posvetu hrvatskog naroda Blaženoj Djevici Mariji i izgradnju bistričkoga križnog puta. Vesnin suputnik je mons. Nedjeljko Pintarić, svećenik Zagrebačke nadbiskupije.

Prohladno ali sunčano jutro i plavetnilo neba dali su mi mogućnost da na otvorenom prelistam “Putositnice” književnika Antuna Nemčića, i stanem uz njegov spomenik podignut još 1899. godine, na istoimenom trgu u središtu Križevaca. Grad miran i tih. Čist! Ugodan. To je samo dio ozračja Križevca koji su jedan od najstarijih gradova u kontinentalnoj Hrvatskoj. Tako svjedoče povijesni izvori o pisanoj povijesti Križevaca od 12. stoljeća kao županijskog središta, a od polovine 13. stoljeća, točnije od 1252., kao privilegiranog banskog, pa potom kraljevskog grada. No život ne tom području seže i u prapovijest o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi pod Kalnikom i uz križevačke potoke Korušku, ali i u samo središtu grada, pojašnjava moj suhodač Zoran Homen.

Križevci su jedan od najstarijih gradova sjeverozapadne Hrvatske, grad bogate i slavne prošlosti, a predaja o postanku Križevaca vezana je uz bunar i crkvu Sv. Križa. Grad – primjećujete da je ime u množini, ima povijesni razlog a to su stalne razmirice Gornjeg i Donjeg grada Križevačkog. Stvar u svoje ruke uzela je carica Marija Terezija i 1752. godine ujedinivši Gornji i Donji Križevac u jedan grad, dala mu ime Križevci. Grad je to osam crkvenih tornjeva i obnovljene sinagoge, grad zdenaca i bunara. Poznat je to grad i zbog Krvavavog sabora i Križevačkih štatuta. Ovonedjeljni je suhodač i vodič u Križevcima Zoran Homen, arheolog, muzeolog, slikar, fotograf, zaljubljenik u sve što su Križevci.

Užurbano jutro, odmiče od nekih prijašnjih boravaka u glavnom gradu Belgije ili prijestolnici Europe, kad se grad isključivo turistički razgledava. Suhodač Briselom je Tihomir Vinković, vanjskopolitički komentator i stalni dopisnik Hrvatskoga radija iz Brisela. Teme su o svakodnevnom životu, nevjerojatan broj beskućnika, zatvoreni resorančići domicilnih ljudi nakon pandemije, visoka stanarina, cijene struje i plina bez subvencija, muke po birokraciji, ali i funkcioniranje Brisela i Briselske regije, dvojezičnosti, zapravo i trojezičnosti jer uz flamanski, francuski tu je i njemački a engleski je sve prodorniji. Sve u svemu Brisel je lijep iako je i globalni grad, centar moći EU, u kojem je i sjedište NATO-a.

Vesna s fotografom i pustolovom Davorom Rostuharom prelistavajući dvjestotinjak vrhunskih i dosad neviđenih fotografija Hrvatske iz zraka otkriva posve nov pogled na poznate vrijednosti kulturne i prirodne baštine Hrvatske, a neke otkrivaju i posve nove vrijednosti i atrakcije.

Na jednom od brežuljaka ispod Ivančice u Hrvatskom zagorju, smjestilo se svetište Majke Božje Gorske, koje je već stoljećima odredište mnogih hodočasnika. Ovo svetište zanimljivo je i zbog povijesti i arheologije. Naime u tom malom svetištu pronađeni povijesni ostaci iz antičkog vremena, ali i krstionica iz 5.st. Koncem šestog stoljeća naseljavaju se pretci kajkavaca. Današnja crkva okružena je cinktorom koja ima oblik nepravilnog oktogona. S unutrašnje strane cinkture obješene su slike koje prikazuju brojna čudesa koje je učinila Majka Božja Gorska.